Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gorski kotar

Home / Archive by Category "Gorski kotar" ( - Page 96)

Category: Gorski kotar

Europska komisija odobrila kartu regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027.

Europska komisija odobrila je kartu Hrvatske za dodjelu regionalnih potpora u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027.

Na regionalnoj karti Hrvatske definirane su hrvatske regije koje imaju pravo na regionalnu investicijsku potporu te je za svaku od njih utvrđen maksimalni intenzitet potpore. Intenzitet potpore maksimalni je iznos državne potpore koji se može dodijeliti po korisniku, izražen kao postotak prihvatljivih troškova ulaganja.

Navedenom kartom utvrđena su područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore koje potiču gospodarski razvoj područja s niskim životnim standardom ili velike nezaposlenosti te njihov maksimalni intenzitet.

Ranije izvršena podjela RH na dvije NUTS regije pokazala se tijekom primjene neadekvatnom i nepravednom za vođenje regionalne politike obzirom da je intenzitet potpore bio 25% bez obzira na regiju ulaganja. Primjerice regija Kontinentalna Hrvatska sastojala se od 14 županija koje su međusobno vrlo različite, posebice u smislu njihovih socioekonomskih prilika i budućeg razvoja, te su županije ostvarivale nižu stopu regionalnih potpora u odnosu na stvarni BDP po stanovniku.

Ovom novom kartom to je ispravljeno jer ćemo imati uravnoteženije regije s obzirom na broj stanovnika, ekonomske pokazatelje i druge socioekonomske trendove.

U odnosu na prethodnu podjelu, ova Karta s podjelom na četiri NUTS 2 regije donosi značajno povišenje stopa sufinanciranja za sve regije, uključujući i najrazvijeniju regiju Grad Zagreb.

U skladu s tim, maksimalni intenziteti za velika poduzeća koji se mogu dodijeliti su sljedeći:

  • U Panonskoj Hrvatskoj 50% (što je + 25% više nego sada);
  • U Sjevernoj Hrvatskoj 50% (što + 25% nego sada);
  • U Jadranskoj Hrvatskoj 40% (što je + 15% nego sada);
  • U Gradu Zagrebu 35% (što je + 10% nego sada).

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Održana konferencija “Energetski dan 2021“ posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Regionalne energetske agencije Kvarner jučer je u opatijskom Centru Gervais, uz prijenos uživo na Vimeo kanalu, održana konferencija „Energetski dan 2021“ posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije, uz predstavljanje mogućnosti financiranja zelenih projekata putem ESI fondova 2021.-2027.

U uvodom obraćanju župan Zlatko Komadina osvrnuo se na osnivanje obiju agencija i postojeće zelene projekte te najavio buduća ulaganja u održivost i energetsku učinkovitost u PGŽ-u.„Davno smo krenuli u formiranje obje agencije i anticipirali ovu priču već u prethodnom razdoblju pokrenuvši puno projekata vezanih uz zelenu tranziciju u PGŽ. 

Spomenuo bih samo neke od njih, poput energetskih certifikata i redoslijeda ulaganja u objekte u vlasništvu PGŽ-a, projekt energetske obnove škola, a slijedi nam i kandidiranje energetske obnove zdravstvenih ustanova“, rekao je između ostaloga Župan. Dodao je kako će PGŽ dati doprinos ovoj borbi protiv klimatskih promjena jer to je jedan mozaik: „Svatko radi jedan pomak i jedan korak kako bi svi zajedno napravili ono što moramo, a to je spasiti zemaljsku kuglu od našeg štetnog djelovanja zbog karbonske priče“.

Dr. sc. Julije Domac, specijalni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu naveo je što se može očekivati u narednom razdoblju po pitanju zelene tranzicije: „Očekivanja su da će se u narednim godinama dosta toga promijeniti. Promjena bi trebala biti sve brža, energetska tranzicija o kojoj smo do sada samo pričali sada postaje stvarnost. Očekujemo u sljedećim godinama građane koji će biti aktivni proizvođači energije, građane koji će biti sudionici nekog tržišta. Nadam se da ćemo vidjeti i sve više tvrtki u javnom vlasništvu u tome, počevši od HEP-a pa do komunalnih poduzeća. Mogućnosti su ovdje i sada je zapravo na nama da iskoristimo prirodni potencijal koji Hrvatska ima, da ga iskoristimo da ne bude u svrhu nekakvih kratkoročnih interesa, nekakvih afera kao što smo često do sada viđali kada neki potencijal postoji, nego da bude u funkciji napretka društva, napretka građana, napretka cijele zajednice“, rekao je Domac.

Koji je bio motiv organiziranja konferencije upravo na temu energetske tranzicije pojasnio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić. „Procijenili smo da je tema klimatskih promjena, zelene i energetske tranzicije trenutno jedna od najvažnijih i za financiranje i za pripremu projekta koji nam tek slijede. Prepoznali smo da upravo u ovim sektorima zelenog rasta i energetike se mogu otvarati neka nova kvalitetna radna mjesta. Danas želimo predstaviti uspješne europske projekte, želimo dodatno prikazati da je i sam PGŽ u svoj plan razvoja zelenu tranziciju prepoznao kao jedan od najvažnijih prioriteta i želimo na neki način dati informaciju svim zainteresiranima da u sljedećoj financijskoj perspektivi postoje ozbiljna sredstva za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti“, rekao je Kružić.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas u svom je izlaganju posvećenom energetskim trendovima u Europskoj uniji te položaju Hrvatske i PGŽ u odnosu na Europu izrazio žaljenje što je Hrvatska i po ukupno instaliranim kapacitetima i po instaliranim kapacitetima po glavi stanovnika predzadnja u EU. „Tužno je, recimo, da Hrvatska ima tri puta manje od Slovenije instaliranih kapaciteta, a ako gledamo po glavi stanovnika, onda Slovenija ima čak šest puta više od nas. Dakle, puno smo ispod prosjeka. Ovu konferenciju vidim i kao priliku da Hrvatska puno hrabrije i odlučnije krene u energetsku tranziciju, posebno sada kada su doneseni novi zakoni, kada imamo mogućnost da kroz europske direktive možemo krenuti u solarizaciju Hrvatske. Ono gdje mi vidimo najbrži put nisu velike solarne elektrane nego upravo male solarne elektrane na krovovima zgrada, tvrtki, industrija“, rekao je Jardas.

Poticanjem jače solarizacije Hrvatske upravo se bavi Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Njihovim projektom PVMax kojeg je predstavio zamjenik ravnatelja REGEA-e mr. sc. Velimir Šegon, planira se pokretanje investicija u najmanje 100 MW integriranih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna kuna. Očekuje se da će solarni paneli biti instalirani na više od 3000 zgrada, podjednako u javnom sektoru, kod građana i u komercijalnom sektoru, odnosno svugdje gdje postoji potrošnja električne energije i krovovi koji se mogu iskoristiti. Projekt koji je započeo 1. srpnja ove godine financira se iz sredstava tehničke pomoći programa ELENA (European Local Energy Assistance) kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), a operativno ga provodi REGEA.

Temom financiranja bavio se u svom izlaganju i dr. sc. Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci koji je predstavio financijske instrumente Višegodišnjeg financijskog okvira 2022.-2027. te općenito mogućnosti i izazove u financiranju javnih zelenih investicija.

U dijelu konferencije posvećenom energetskoj tranziciji otoka, prikazana je snimka obraćanja Tonina Picule, zastupnika u Europskom parlamentu na temu mogućnosti koje donosi Europski zeleni plan te primjera dobre prakse s hrvatskih otoka.

O cresko-lošinjskom otočju govorio je dr. sc. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije OTRA i predsjednik skupštine energetske zadruge “Apsyrtides”, stavivši naglasak na ljude, kao temelj energetske tranzicije, te na nužnost generalne promjene razmišljanja i djelovanja u smjeru dekarbonizacije. Još jednan primjer dobre prakse cresko-lošinjskog arhipelaga predstavio je mr. sc. Damir Medved iz Ericssona Nikola Tesla, govoreći o analizi velikih skupova podataka na primjeru EU projekta INSULAE posvećenog dekarbonizaciji otoka Unije.

U dijelu panel diskusije pročelnik županijskog Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima prof. dr. sc. Ljudevit Krpan istaknuo je da Primorsko-goranska županija već dulji niz godina posebnu pozornost posvećuje energetici, održivom razvoju i energetskoj tranziciji, kroz različite politike i operativne projekte, što je vidljivo i kroz osnivanje županijske energetske agencije pred desetak godina, iako za to nije postojala zakonska obveza.

U zaključku konferencije, dotičući se između ostalog i teme turizma, moderator izv. prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci dodatno je naglasio da PGŽ i kao turistička destinacija promocijom ovakvih zelenih tranzicijskih projekata ima priliku brendirati se kao high-tech plavo-zelena destinacija. Govoreći o solarizaciji, zaključeno je da su veliki solari potrebni Hrvatskoj kao i mali, no također i decentralizacija i demokratizacija te je možda rješenje zakonski uvjetovati investitore da nova postrojenja u nekom dijelu budu u vlasništvu građana. Dobar primjer dobre prakse je i Grad Zagreb koji je nedavno donio program  Integrirane sunčane elektrane na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama kojim će se omogućiti koordinirana priprema i izgradnja integriranih sunčanih elektrana na krovovima postojećih zgrada sa konačnom svrhom osiguranja električne energije iz obnovljivih izvora. Nesumnjivo, potrebno je koordinirano i promišljeno djelovanje kako bismo ispunili zacrtane ciljeve zelenog plana i facilitirali uspješnu energetsku tranziciju Primorsko-goranske županije. Također, potrebno je nastaviti organizirati ovakva događanja s ciljem informiranja i osvješćivanja šire zajednice.

Cijelu snimku konferencije možete pogledati na poveznici:

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

Konferencija “Energetski dan 2021” uvrštena je u program manifestacije #EUinmyRegion Dani otvorenih vrata EU projekata 2021. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.




 

 

Pročitaj više
Europska komisija objavila je Poziv za podnošenje prijedloga za program Europske snage solidarnosti za 2022. godinu

Europska komisija je objavila Poziv na podnošenje prijedloga za program Europske snage solidarnosti za 2022. godinu. Proračun na razini Europske unije za aktivnosti solidarnosti za 2022. godinu iznosi gotovo 139 milijuna eura, a Hrvatskoj je na raspolaganju više od 1,4 milijuna eura.

Sudjelovanjem u Europskim snagama solidarnosti mladima će se pružiti prilika da se uključe u akcije solidarnosti u prioritetnim područjima kao što su borba protiv klimatskih promjena i zelena tranzicija, digitalna transformacija, društveno uključivanje, zaštita europske kulturne baštine te promicanje zdravog stila života.

Svako javno ili privatno tijelo može podnijeti zahtjev za dodjelu financijskih sredstava uz pomoć nacionalnih agencija Europskih snaga solidarnosti, koje imaju sjedišta u svim državama članicama EU-a i zemljama izvan EU-a koje sudjeluju u programu (Islandu, Lihtenštajnu, Turskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji). U Republici Hrvatskoj sjedište se nalazi unutar Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Projektne aktivnosti podijeljenje su u dvije kategorije:

  1. Decentralizirane aktivnosti
    1. Volonterski projekti (alocirani iznos: 1.208.324,00 EUR) – rok: 23. veljače 2022.
    2.  Projekti solidarnosti (alocirani iznos za prvi rok: 124.695,00 EUR) – rok: 23. veljače 2022. i (alocirani iznos za drugi rok: 67.144,00 EUR) 4. listopada 2022.
  2. Centralizirane aktivnosti
    1. Volonterski timovi u područjima visokog prioriteta– rok: 6. travnja 2022.
    2. Volontiranje u okviru Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć– rok: 3. svibnja 2022.

Europske snage solidarnosti provode se u Hrvatskoj od 2018. godine. Od 2018. do 2020. godine hrvatski su korisnici  imali na raspolaganju 4,2 milijuna eura, a ugovorili su gotovo 90% posto sredstava. U programu je sudjelovalo 2.500 domaćih i stranih sudionika, a među njima je bilo više od polovice mladih s manje mogućnosti. Komisija je ove godine objavila prvi Poziv na podnošenje prijedloga u novoj generaciji programa Europske snage solidarnosti 2021. – 2027. u travnju 2021. S proračunom većim od milijardu eura za razdoblje 2021. – 2027., oko 275 000 mladih imat će priliku volontirati ili pokrenuti vlastite projekte solidarnosti i tako humanitarno djelovati te pomoći u rješavanju problema u društvu.

Na mrežnim stranicama programa Europske snage solidarnosti dostupne su informacije o proračunu, savjetovanju projektnih prijedloga, edukativnim aktivnostima umrežavanja, poveznice na prijavne obrasce i upute za njihovo ispunjavanje, odgovori na često postavljana pitanja i sve druge važne informacije.

 


Izvor: Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Pročitaj više
ESF platforma: Otvorene prijave na dvije online radionice u prosincu

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esf.platforma.civilnodrustvo.hr otvorila je prijave na dvije online radionice koje će se održati 1. i 8. prosinca 2021. Radionice će održati udruga SMART iz Rijeke i ACT grupa iz Čakovca, suradne organizacije Nacionalne zaklade u provedbi Programa regionalnog razvoja.

ONLINE RADIONICA UDRUGE SMART, 1.12.2021. – Modeli zagovaranja za pozitivne promjene u lokalnim zajednicama

ONLINE RADIONICA ACT GRUPE, 8.12.2021. – Modeli unutarnjeg i vanjskog vrednovanja djelovanja/programa organizacija civilnoga društva; Možemo/hoćemo li bolje?

Više na poveznici.


Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Dani otvorenih vrata EU projekata 2021.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“ koji će se održavati u razdoblju od 20. do 30. studenoga 2021. godine. 

Cilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Na ovogodišnjim Danima otvorenih vrata možete pronaći brojne korisnike koji su uspješno proveli ili još uvijek provode projekte financirane iz fondova Europske unije. Načini na koje ćete moći pobliže upoznati korisnike i njihove projekte su razni; informativna događanja, edukativne radionice, predavanja, okrugli stolovi, obilasci projektnih lokacija i brojne druge aktivnosti.

Više na poveznici.


Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava konferencije „Energetski dan 2021“ ZELENA TRANZICIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – IZAZOVI PRED NAMA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PUTEM ESI FONDOVA 2021.-2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Regionalna energetska agencija Kvarner pozivaju vas na poludnevnu konferenciju posvećenu temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije pod nazivom

„Energetski dan 2021“

ZELENA TRANZICIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE –

IZAZOVI PRED NAMA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PUTEM ESI FONDOVA 2021.-2027.

koja će se održati u utorak, 23.11.2021., od 11.00 – 13.00 sati,  u Centru Gervais u Opatiji (Ul. Nikole Tesle 5).

U skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom, konferencija će se održati hibridno: za manji broj sudionika uživo uz poštivanje važećih epidemioloških mjera i predočavanje COVID potvrde, do popunjenja raspoloživih mjesta, te virtualno – izravnim prijenosom putem Vimeo kanala.

Za sudjelovanje na konferenciji neophodna je prethodna registracija putem poveznice https://forms.gle/giP6Lk3R5ohpeXJr8 , i to najkasnije do  ponedjeljka, 22. studenog 2021. godine u 10.00 sati, pri čemu je potrebno naznačiti preferirani način sudjelovanja – uživo u Opatiji ili virtualno.

Potvrda mogućnosti sudjelovanja uživo bit će Vam dostavljena najkasnije u ponedjeljak, 22. studenog 2021. godine, dok će prijenos biti realiziran na poveznici https://vimeo.com/646679990 .

Događanje je uvršteno u program manifestacije Dani otvorenih vrata EU projekata 2021. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Energetski dan PGŽ 2021_Program690.3 KB

 

Konferenciju možete pratiti i putem izravnog video prijenosa:

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

 

Pročitaj više
Europska komisija pozdravlja dogovor o godišnjem proračunu EU-a za 2022., čime se dodatno potiče na ulaganja u zelenu, digitalnu i otpornu Europu

Europski parlament i Vijeće Europske unije, na prijedlog Europske komisije, postigli su u ponedjeljak navečer neformalni politički dogovor o proračunu EU-a za 2022., drugom unutar višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Dogovorene su obveze u visini od 169,5 milijardi eura i plaćanja od 170,6 milijardi eura. Nakon što bude donesen, proračun bi trebao omogućiti Uniji da mobilizira znatna sredstva za nastavak odgovora na pandemiju koronavirusa i njezine posljedice, za pokretanje održivog oporavka te za očuvanje i otvaranje radnih mjesta. To bi potaknulo dodatna ulaganja u zeleniju, digitalniju i otporniju Europu, ali tako da se pritom zaštite oni najranjiviji u susjedstvu i svijetu.

Dogovorena je sljedeća raspodjela:

  • 49,7 milijardi eura u obvezama za potporu oporavku poticanjem ulaganja u ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju
  • 53,1 milijarda eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 971,9 milijuna eura Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstava za upravljanje krizama
  • 12,2 milijarde eura Obzoru Europa, odnosno za potporu istraživanjima EU-a u područjima kao što su zdravstvo, digitalizacija, industrija, svemir, klima, energija i mobilnost i 613,5 milijuna eura Programu jedinstvenog tržišta, kao potporu konkurentnosti te malim i srednjim poduzećima, među ostalim u turizmu
  • 839,7 milijuna eura programu EU4Health radi potpore europskoj zdravstvenoj uniji i sveobuhvatnog odgovora na zdravstvene potrebe europskih građana
  • 1,2 milijarde eura u okviru Fonda za pravednu tranziciju kako bi prelazak na klimatsku neutralnost donio koristi svima i 755,5 milijuna eura u okviru programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i klime
  • 2,8 milijarde eura za Instrument za povezivanje Europe radi gradnje suvremene visokoučinkovite prometne infrastrukture koja će poboljšati prekogranične veze
  • 3,4 milijarde eura programu Erasmus+ za ulaganje u mlade i 406 milijuna eura za kulturni i kreativni sektor u okviru programa Kreativna Europa
  • 1,1 milijarda eura Fondu za azil i migracije i 809,3 milijuna eura Fondu za integrirano upravljanje granicama radi intenziviranja suradnje u području upravljanja vanjskim granicama, što uključuje i 25 milijuna eura za zaštitu granice s Bjelarusom, te u području migracijske politike i politike azila, što obuhvaća i dodatna sredstva za obveze preseljenja
  • 227,1 milijuna eura Fondu za unutarnju sigurnost i 945,7 milijuna eura Europskom fondu za obranu radi potpore europskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti
  • 15,2 milijarde eura za potporu našim susjedima i međunarodnom razvoju i suradnji. Sporazum obuhvaća ciljana povećanja za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa (190 milijuna eura), ponajprije za Afganistan i Siriju, te za program humanitarne pomoći (211 milijuna eura) za rješavanje kriznih situacija u svijetu.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sudjelujte u anketi o navikama ponašanja na putovanju projekta MIMOSA

U okviru provedbe projekta „MIMOSA – MARITIME AND MULTIMODAL SUSTAINABLE PASSENGER TRANSPORT SOLUTIONS AND SERVICES”-  Interreg Italija-Hrvatska, provodimo anketu o navikama i odrednicama ponašanja na putovanju.

Pozivamo Vas da izdvojite 3 minute Vašeg vremena i ispunite anketu i na taj način pomognete izradi bihevioralne analize u okviru ovoga projekta.

Poveznica na anketu:    https://forms.gle/HrByihqvm1vcqFXq8

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije jedan je od 19 partnera iz Italije i Hrvatske u projektu MIMOSA – INTERREG Italija – Hrvatska 2014 -2020, koji ima za cilj poboljšati ponudu multimodalnih održivih putničkih rješenja i usluga, s posebnim naglaskom na promociji prekogranične mobilnosti putnika na području zemalja sudionica na projektu.

Provedbom projekta stavlja se naglasak na inovativna rješenja, pametne alate i tehnologije kojima će se promijeniti trenutna situacija u području prijevoza putnika i učiniti regionalne i prekogranične veze dostupnijima, primjenom multimodalnih rješenja i održive mobilnosti putnika.

Pristup prekogranične suradnje nužan je za rješavanje zajedničkih problema pretežno cestovnog prometa i niske razine povezanosti dviju zemalja, kako bi se građanima i turistima pružila šira ponuda održivih mogućnosti za mobilnost, temeljena na zajedničkom prepoznavanju potreba putnika i potražnje za prijevozom.

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027.

Dana 15. studenoga 2021. godine otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Nacionalni plan razvoja zdravstva krovni je sektorski dokument planiranja koji utvrđuje posebne ciljeve, mjere, projekte i aktivnosti koji će se provoditi pod okriljem Ministarstva zdravstva s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije. Savjetovanje je otvoreno do 30. studenoga 2021. godine.

Sukladno Odluci o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu Vlade Republike Hrvatske od listopada 2020. godine, Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, jedan je od dokumenata koji će omogućiti apsorpciju sredstava u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova do 2027. godine te uskladiti nacionalne strateške ciljeve s strateškim ciljevima Europske unije u području zdravstva, budući da je usko povezan s “uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije” (en. enabling conditions).

Sudjelovati u javnom savjetovanju o Nacrtu Prijedloga Nacionalnoga plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. možete putem službene stranice e-savjetovanja na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=19191.

Pročitaj više
Online radionica udruge CCI: Kako izraditi strateški i operativni plan organizacije civilnoga društva?

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na online radionicu “Kako izraditi strateški i operativni plan organizacije civilnoga društva?” koju će 30. studenoga 2021. s početkom u 10 sati održati udruga Centar za civilne inicijative iz Zagreba.

Više na poveznici.


Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

PRIGODA na Ri-Expo sajmu: o školi budućnosti, umjetnoj inteligenciji i novim vještinama srednjoškolaca
24/04/2026
PRIGODA na Ri-Expo sajmu: o školi budućnosti, umjetnoj inteligenciji i novim vještinama srednjoškolaca
EU projekt AdriACTIVE donosi pametni turizam u Kvarner: zajednički AI alat za kvalitetnije i pouzdanije informacije
23/04/2026
EU projekt AdriACTIVE donosi pametni turizam u Kvarner: zajednički AI alat za kvalitetnije i pouzdanije informacije
Na području Primorsko-goranske županije odobreno 18 projekata u okviru Programa razvoja otoka za 2026. godinu
23/04/2026
Na području Primorsko-goranske županije odobreno 18 projekata u okviru Programa razvoja otoka za 2026. godinu

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 95 96 97 … 131 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
vdcasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vdcasino
vaycasino
noktabet
betgaranti
betpark
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
noktabet
vaycasino
vaycasino
bettilt
roketbet
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vdcasino
vaycasino
betpark
betpark
bettilt
betgaranti
vdcasino
vdcasino
bettilt
bettilt
bettilt
vaycasino
betnano
betpark
betgaranti
betnano
betnano
romabet
romabet
betnano
kolaybet
kolaybet
kolaybet
kolaybet
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
mavibet
vdcasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
mavibet
vaycasino
vaycasino
vaycasino
betpark
romabet
vdcasino
mavibet
betpark
mario
vegabet
vegabet
betnano
vaycasino
betpark
vdcasino
vaycasino
betgaranti
vaycasino
betnano
betgaranti
vaycasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vaycasino
norabahis
norabahis
betpark
betasus
betnano
betasus
orisbet
Orisbet
Orisbet
mariobet
mariobet
mariobet
holiganbet
mariobet
betnano
roketbet
mariobet
orisbet
vaycasino
betpark
vdcasino
norabahis
norabahis
norabahis
vaycasino
betpark
Mariobet
İmajbet
imajbet
betci
betci
betplay
betplay
vaycasino
betci
betci
betplay
betplay
imajbet
mariobet
mariobet
vdcasino
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vaycasino
vaycasino
norabahis
norabahis
betkolik
vaycasino
betpark
betgaranti
betgaranti
madridbet
madridbet
mariobet
mariobet
norabahis
Betgar
Betkolik
Betgar
roketbet
betnano
betasus
betnano
betnano
vegabet
mariobet
vegabet
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
roketbet