Category: Gorski kotar

Objavljena dva poziva u okviru programa EU-a o građanstvu, jednakosti, pravima i vrijednostima (CERV)

U okviru programa Unije pod nazivom Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) objavljena su dva poziva za dostavu projektnih prijedloga koji će uskoro biti otvoreni za podnošenje prijedloga. Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) pruža financijske potpore za građanski aktivizam, promicanje jednakosti za sve te provedbu prava i vrijednosti Europske unije. Programom se potiče sudjelovanje regionalnih i lokalnih organizacija civilnog društva.

  1. Detalje o pozivu “Call for proposals on citizens’ engagement and participation (CERV-2022-CITIZENS-CIV)” možete pronaći na poveznici .   Rok za dostavu projektnih prijedlog je do 10. veljače 2022. godine.
  2. Detalje o pozivu “Promote capacity building and awareness on the EU Charter of Fundamental Rights and activities on strategic litigation relating to democracy, the rule of law and fundamental rights breaches” možete pronaći na poveznici.  Rok za dostavu projektnih prijedloga je 24. veljače 2022. godine.

Prihvatljivi prijavitelji u oba poziva su:

Vodeći prijavitelji mora biti privatna neprofitna organizacija s pravnom osobnošću (organizacije civilnog društva, obrazovne, kulturne istraživačke institucije…). Projektni partner može biti ili neprofitna organizacija s pravnom osobnošću ili tijelo javne lokalne/regionalne vlasti.

Projekt mora uključivati organizacije iz najmanje tri različite prihvatljive zemlje koje sudjeluju u programu.

Pročitaj više
Najava konferencije “Mladi u turizmu-obrazovanje i zapošljavanje kroz Europski socijalni fond”

Ministarstvo turizma i sporta organizira konferenciju „Mladi u turizmu- obrazovanje i zapošljavanje kroz Europski socijalni fond“ 29. listopada 2021. godine s početkom u 10:00 sati, koja će okupiti donositelje odluka i relevantne dionike u sektoru turizma i ugostiteljstva te mlade ljude koji žele svoju karijeru graditi upravo u ovom sektoru.

Na konferenciji će biti predstavljene Savjetodavne smjernice o zapošljavanju i obrazovanju mladih u turizmu i njihove percepcije o regionalnim centrima kompetentnosti financiranim iz Europskog socijalnog fonda, izrađene na temelju kvantitativnog istraživanja.

Više na poveznici.

Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija objavila novi program rada za 2022. godinu

Europska komisija je danas donijela Program rada za 2022., u kojem je zacrtala iduće korake u svojem odvažnom planu za stvaranje zelenije, pravednije, digitalnije i otpornije Europu nakon pandemije bolesti COVID-19. U program su još ugrađena iskustva stečena u nezapamćenoj krizi uslijed pandemije i osobita je pozornost posvećena našem mladom naraštaju zahvaljujući predloženoj Europskoj godini mladih 2022.

Europska komisija će šest zacrtanih ciljeva ostvariti provedbom sljedećih aktivnosti:

1. Europski zeleni plan

Komisija će predložiti regulatorni okvir za certifikaciju uklanjanja ugljika. Poduzet će daljnje korake prema mobilnosti s nultom stopom emisija, primjerice revizijom normi za emisije CO2 za teška vozila, pratit će akcijski plan za nultu stopu onečišćenja kako bi se poboljšala kvaliteta vode i zraka; uvest će nova pravila o održivoj upotrebi pesticida i unaprijedit će kružno gospodarstvo većim pravima na popravak proizvoda umjesto njihove zamjene. Uz već predloženi Socijalni fond za klimatsku politiku, mobilizirat će i sredstva kojima će se udvostručiti vanjsko financiranje za bioraznolikost. Sve će važnije biti i zelene obveznice. One su izraz naše predanosti da održivo financiranje bude među glavnim pokretačima oporavka Unije.

2. Europa spremna za digitalno doba

S obzirom na to da pandemija potiče ubrzanu digitalizaciju svijeta, Komisija će pratiti svoj put u digitalno desetljeće s ciljem da do 2030. ostvari digitalnu transformaciju Unije. Budući da je jedinstveno tržište i dalje ključno za europske inovacije, Komisija će predložiti Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve kako bi se spriječili budući poremećaji. Radi rješavanja gorućih problema u opskrbi poluvodičima za digitalne sustave donijet ćemo europski akt o čipovima. To će pomoći da se uspostavi najsuvremeniji ekosustav i otvore nova tržišta za revolucionarne europske tehnologije. Predložit će i europski akt o kiberotpornosti kako bismo postavili zajedničke kibersigurnosne standarde i pokrenuli izgradnju globalnog i sigurnog svemirskog komunikacijskog sustava EU-a za širokopojasnu povezivost u cijeloj Uniji i sigurnu neovisnu komunikaciju s državama članicama. Visoko na dnevnom redu bit će i mjere za lakše stjecanje digitalnih vještina u školama i visokom obrazovanju.

3. Gospodarstvo u interesu građana

S obzirom na to da se oporavak ubrzava i da se gospodarska aktivnost vraća na razine prije krize, promislit će se kako se može povećati otpornost socijalnog tržišnog gospodarstva. Komisija će pratiti Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava kao vodič za kvalitetna radna mjesta, pravedne radne uvjete i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života te će iznijeti prijedlog za poboljšanje zaštite radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu. Kao podršku politikama država članica, Komisija će ojačati socijalne sigurnosne mreže, bitne za ublažavanje gospodarskih šokova, pokretanjem inicijative o primjerenom minimalnom dohotku. Budući da je financijski sektor ključan za gospodarski oporavak, iznijet ćemo i prijedloge o trenutačnim plaćanjima, kako bismo potaknuli njihovu potpunu primjenu u Uniji, te o olakšavanju pristupa kapitalu za poduzeća u Uniji. Komisija će se pobrinuti i da se globalno rješenje za reformu međunarodnog okvira za porez na dobit brzo i usklađeno uvede u cijeloj Uniji čim bude dovršeno.

4. Snažnija Europa u svijetu

Komisija nastavlja jačati jedinstveni EU-ov pristup globalnom vodstvu. Sljedeće će godine utvrditi novu strategiju „globalnog portala” kako bi u cijelom svijetu stvorili partnerstva za povezivost koja će potaknuti trgovinu i ulaganja.  Radi globalne energetske tranzicije i zdravijih oceana predložit ćemo novu strategiju za međunarodni angažman u području energetike i akcijski plan za međunarodno upravljanje oceanima.

5. Promicanje europskog načina života

Komisija je predložila da 2022. bude Europska godina mladih i pokrenut će novu inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koja bi mladim Europljanima u nepovoljnom položaju koji ne rade niti se obrazuju ili osposobljavaju trebala pomoći da steknu radno iskustvo u inozemstvu uz potrebnu socijalnu potporu. Krajnji je cilj integrirati ih u obrazovanje, strukovno osposobljavanje ili kvalitetno zapošljavanje. Komisija će predstaviti i strategiju EU-a za sveučilišta te predložiti načine za dublju i održiviju transnacionalnu suradnju u visokom obrazovanju. U planu je i predstavljanje europske strategije za skrb. Cilj je sveobuhvatno unaprijediti skrb, od skrbi za djecu do dugotrajne skrbi, i pritom uzeti u obzir iskustva iz pandemije. Kako bi ojačala europsku zdravstvenu uniju, Komisija će omogućiti pristup visokokvalitetnim lijekovima po povoljnim cijenama prijedlogom novog okvira za dinamičan farmaceutski sektor EU-a, revidirati propise o lijekovima za djecu i rijetke bolesti te unaprijediti životno važan probir raka i ranu dijagnostiku u okviru Preporuke o probiru raka.

6. Novi poticaj europskoj demokraciji

Konferencija o budućnosti Europe zajedno s europskim građanskim inicijativama nastavit će doprinositi dinamičnosti europske demokracije. Komisija će poduzeti daljnje korake za zaštitu slobode i pluralizma medija. Predložit će europski akt o slobodi medija i nastavit će štititi vladavinu prava, okosnicu uspješnog funkcioniranja Unije. Radi jačanja borbe protiv prekograničnog kriminala, jedan od prioriteta ostat će zajednički pravni okvir za učinkovit prijenos kaznenih postupaka među državama članicama.  U cilju postizanja ravnopravnosti za sve, predložit će se mjere za poboljšanje priznavanja roditeljstva među državama članicama EU-a. Iznijet će se i inicijativa za sprečavanje odljeva mozgova i ublažavanje problema zbog pada broja stanovnika.

 

Izvor: Europska komisija

https://ec.europa.eu/croatia/news/2022_commission_work_programme_making_europe_stronger_together_hr

 

 

 

Pročitaj više
Program međuregionalne suradnje Interreg Europa 2021. – 2027.

Program međuregionalne suradnje Interreg Europa 2021.-2027.  predstavlja nastavak međuregionalne suradnje u Europi i kroz njega će se sufinancirati projekti u svrhu povećanja institucionalnih kapaciteta javnih tijela te poboljšanja provedbe politika regionalnoga razvoja uključujući programe za Ulaganje u rast i radna mjesta.

Usredotočenost programa na specifičan cilj Interreg-a „better cooperation governance“ otvara korisnicima mogućnost suradnje na svim temama od zajedničke važnosti u skladu sa svojim regionalnim potrebama, unutar okvira definiranog ciljevima politike i posebnim ciljevima kohezijske politike EU-a za programsko razdoblje 2021. – 2027.

U ovom programskom razdoblju se također očekuje da će Program predstavljati značajan instrument za rješavanje zajedničkih izazova i potreba hrvatskih regija kroz projekte suradnje s europskim partnerima. Program će biti usmjeren na jačanje kapaciteta kroz razmjenu dobrih praksi i testiranje novih, inovativnih pristupa.

Također, u pripremi je prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga za koji se očekuje da će biti objavljen u travnju 2022. godine. Detaljne informacije te sva dokumentacija potrebna za prijavu projekta, uključujući programski priručnik i obrazac za prijavu, bit će dostupni u trenutku objave poziva. U međuvremenu sve informacije vezane uz novi Program i poziv možete pronaći na programskim stranicama, a u planu je i održavanje nacionalnih Info radionica.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Potpisan sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost

Sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost Republike Hrvatske potpisan je 26. listopada 2021. godine, a potpisnici su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Hakom.

Potpisnici su se, među ostalim, obvezali jačati i promicati kontinuirani dijalog radi izrade poticajnog zakonodavnog okruženja za razvoj i uporabu suvremene elektroničke komunikacijske infrastrukture, raditi na osvješćivanju javnosti o dobrobiti uporabe 5G tehnologije u obrazovanju, zdravstvu, industriji, prometu, energetici itd.

Sporazum o suradnji za tehnološki napredak i gospodarsku konkurentnost Republike Hrvatske potpisan je u sklopu inicijative “Povezani smo sigurni” koju posljednje dvije godine provodi HUP, a čija je svrha informirati i educirati javnost o utjecaju razvoja digitalne infrastrukture na obrazovanje, zdravlje, sigurnost, industriju, istraživanje i razvoj, poljoprivredu, promet i energetiku. Sporazumom se želi potaknuti javne rasprava znanstvenika tehničke i zdravstvene struke, regulatora, zakonodavne i izvršne vlasti, operatora, predstavnika civilnog društva te korisnika usluga o aktivnostima razvoja elektroničkih komunikacijskih mreža i uvođenja mreža pete generacije.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske i HUP

Izvor fotografije: HUP

Pročitaj više
Informativni dan za drugi krug poziva u okviru programa EU za zdravlje #EU4Health

Europska komisija i Izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo Europske unije (HADEA) organiziraju Informativni dan vezano za drugi krug poziva u okviru programa “EU za zdravlje” (EU4Health programme) koji će se održati do

Za sudjelovanje na online događanju potrebna je prethodna registracija koju je moguće izvršiti na poveznici. Program informativnog dana možete preuzeti u nastavku.

Informativni sastanak organizira se u cilju predstavljanja postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava i potpora s naglaskom na drugi krug poziva koji će biti raspisan u listopadu 2021. Komisija je 24. lipnja 2021. usvojila Program rada za 2021. godinu koji utvrđuje prioritete i aktivnosti za ovu godinu, uključujući raspodjelu sredstava, za provedbu programa EU4Health.

Informativni dan EU4Health, program događanja 28. 10. 2021.

Invitation EU4Health 2021 WP Info Session 2nd wave open calls223.7 KB
Pročitaj više
U IZBORU NAJBOLJIH DESTINACIJA ODRŽIVOG KULTURNOG TURIZMA 2021. NAGRADE ODLAZE U LOPAR I LOŠINJ

U izboru najbolje europske destinacije održivog kulturnog turizma – Destination of Sustainable Cultural Tourism, Europske mreže kulturnog turizma (European Cultural Turism Network – ECTN), proglašeni su pobjednici tijekom ceremonije dodjele nagrada koja se održala u Ateni 21. listopada 2021. Natječaj za dodjelu nagrada bio je otvoren za turističke destinacije diljem Europe, kako bi prikazali svoje rezultate u održivom kulturnom turizmu ukupno u  sedam kategorija. Najavu ovoga natječaja objavili smo ovdje . Ova 2021. godina fokusirana je na temu „Obnova europskog turizma kroz kulturu, baštinu i kreativnost”.

U kategoriji  PJEŠAČKI TURIZAM I SPORA PUTOVANJA – SINERGIJE S KULTURNIM TURIZMOM prvu nagradu osvojio je projekt Rab Archaeological (T)races – muzej na otvorenom kojeg je prijavio Dom kulture Lopar.  Polazeći od ideje muzeja na otvorenome , prezentirano je  30-ak arheoloških lokaliteta na području otoka Raba. Lokaliteti su prezentirani na izvornim lokacijama ili na vidikovcima koji ukazuju na njihov položaj, a označeni su na tiskanoj karti koja se može nabaviti u uredima Turističkih zajednica u Rabu i Loparu.

U kategoriji ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I MUZEJI KAO ZNAMENITOSTI KULTURNOG TURIZMA drugu nagradu  osvojio je LOŠINJSKI LOGER „NEREZINAC“ – Muzej na otvorenom – jedriličarski interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja kojega je prijavila  Turistička zajednica Malog Lošinja. Jedrenjak je obnovljen po uzoru na lošinjske logere s kraja 19.st., a privezan je na Rivi lošinjskih kapetana, ispred Muzeja Apoksiomena te na suvremen, zanimljiv i interaktivan način prikazuje i interpretira dugu i bogatu pomorsku tradiciju Lošinja.

Nagrade ‘Destinacija održivog kulturnog turizma’ povećavaju vidljivost europskih kulturnih turističkih destinacija, stvaraju platformu za razmjenu iskustava i znanja te promiču umrežavanje između destinacija. Kulturni turizam najbrže je rastući sektor europskog turizma i može pridonijeti kako održivosti i konkurentnosti turizma u Europskoj uniji i šire, tako i održivoj budućnosti kulturnih dobara, baštinskih mjesta i lokalnih zajednica. Kulturno-turistički proizvodi i usluge važni su čimbenici održivog razvoja, doprinoseći zaštiti i promicanju kulturne baštine, produljenju turističkog razdoblja, kao i povećanju svijesti o kulturi i baštini među turistima i zajednicama domaćinima, regionalnom BDP-u i njegovim multiplikativnim učincima.

Izvor: https://etc-corporate.org/news/winners-of-the-destination-of-sustainable-cultural-tourism-awards-2021/

WINNERS OF THE DESTINATION OF SUSTAINABLE CULTURAL TOURISM AWARDS 2021

 

 

Pročitaj više
Novo programsko razdoblje Interreg Središnja Europa 2021.-2027. – započinju pripreme za prijavu na prvi Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga

Europska komisija odobrila je novi program transnacionalne suradnje Interreg Središnja Europa 2021.-2027. za naredno sedmogodišnje razdoblje koji obuhvaća regije i gradove iz devet zemalja članica Europske unije: Austrija, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka i Slovenija. Nastavak je to programa Interreg Središnja Europa 2014.-2020. putem kojeg je odobreno te uspješno provedeno sveukupno 138 projekata transnacionalne suradnje s ukupnom alokacijom od oko 246 milijuna eura. Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u okviru cilja kohezijske politike europske teritorijalne suradnje te potiče visoko integrirana partnerstva koja obuhvaćaju i predstavljaju različite razine vlasti i uprave, obuhvaćajući tijela javnog i privatnog sektora i različita područja politike. S površinom većom od milijun četvornih kilometara, program utječe na živote oko 148 milijuna ljudi koji dijele zajedničku povijest i kulturni identitet. Putem partnerstava u navedenom programu, projekti transnacionalne suradnje mogu razviti, pripremiti i provesti inovativna rješenja zajednički identificiranih problema i izazova.

Područje središnje Europe obuhvaća različite krajolike, s izraženim strukturnim razlikama između regija s brzorastućim urbanim i industrijskim područjima te ruralnih područja koje karakterizira niža konkurentnost i smanjenje broja stanovnika. To je i područje bogate kulturne baštine, uključujući postindustrijska mjesta te područja čiste i netaknute prirode. Prostrana ruralna naselja, masivna planinska područja i prirodni krajolici poput Europskog zelenog pojasa naseljeni su raznim vrijednim i zaštićenim biljkama i životinjama. Ova bogata prirodna i kulturna baština važan je lokacijski faktor koji je potrebno bolje valorizirati i zaštititi. Programsko područje, važno je sjecište europskog prometnog pravca sjevera i juga i veze istok-zapad što ga čini jedinstvenim te geostrateški snažnim tranzitnim pravcem.

Vizija programa Interreg Središnja Europa je

„Interreg Središnja Europa predviđa ujedinjenu središnju Europu koja surađuje kako bi postala pametnija, zelenija i bolje povezana. Temeljen na zajedničkim potrebama i zajedničkom identitetu, program ima za cilj pouzdanu kulturu suradnje izvan granica. “

U svrhu ostvarenja te vizije definirana su četiri programska prioriteta sa posebnim ciljevima koji čine njegovu okosnicu. Aktivnosti transnacionalne suradnje uključivati će se razvoj i provedbu strategija, akcijskih planova, alata, obuke, pilot akcija i srodna rješenja. Svi prijavljeni projekti morati će  poštivati ​​ekološku održivost i kao i horizontalna načela jednakosti i nediskriminacije. Prioritetne osi unutar kojih će se financirati projektni prijedlozi u okviru novog programa Interreg Središnja Europa 2021.-2027. su:

  • SURADNJA ZA PAMETNIJU SREDIŠNJU EUROPU
  • SURADNJA ZA VELIKU SREDIŠNJU EUROPU
  • SURADNJA ZA BOLJE POVEZANU SREDIŠNJU EUROPU
  • POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA SURADNJOM U SREDIŠNJOJ EUROPI

Prvi javni Poziv za dostavu projektnih prijedloga iz programa Interreg Središnja Europa 2021.-2027. najavljen je za 15. studenoga 2021. godine kada se očekuju konkretne tehničke informacije i zahtjevi za prijavu projekta, uključujući projektne zadatke, programski priručnik te prijavni obrazac.

Poziv će se zaključiti 23. veljače 2022., a ovisno o količini zaprimljenih prijava, odluka o financiranju očekuje se prije kraja godine kako bi uspješni projekti mogli započeti ubrzo nakon toga.

U međuvremenu, sve  zainteresirane organizacije u razvoju transnacionalnih projektnih ideja su pozvane  da se priključe  potpuno novoj zajednici za podnositelje zahtjeva za razvoj transnacionalnih partnerstava  https://community.interreg-central.eu/  gdje mogu aktivno sudjelovati u  pronalaženju partnera diljem srednje Europe.

Novo programsko razdoblje Interreg Središnja Europa 2021.-2027. donosi nam sedmogodišnje razdoblje prepuno zanimljivih projekata s ciljem jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zemalja središnje Europe te ga s nestrpljenjem iščekujemo.

Za više detalja posjetiti: https://www.interregcentral.eu/Content.Node/apply/newfunding.html 

 

Izvor fotografije: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/discover/programme.html

Pročitaj više
U izboru najboljih gradova, Krk je najbolji grad za život, Mali Lošinj za gospodarstvo, a Cres za obrazovanje, demografiju i mlade

U  Novom Vinodolskom su u četvrtak, 21. listopada 2021., otvoreni 2. Dani regionalnoga razvoja i fondova Europske unije –  Ključni izazovi novog razdoblja 2021.-2027., kada je  održano i svečano proglašenje i dodjela priznanja najuspješnijim gradovima i županijama i najboljim EU projektima 2021. u organizaciji Jutarnjega lista i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ovogodišnji izbor četvrti je po redu izbor najboljih gradova kojim se nagrađuju gradove koji su u protekle tri godine napravili najveći iskorak i napredak na polju kvalitete života.

Ukupno je 11 gradova ponijelo titulu najboljega grada u pet kategorija, od kojih su se u tri pobjednici birali u tri konkurencije, veliki (iznad 35 tisuća stanovnika), srednji (od deset do 35 tisuća) i mali gradovi s najviše deset tisuća stanovnika.

Mali Lošinj prvi je put odnio naslov najboljega grada za gospodarstvo u konkurenciji gradića, a u završnici je pobijedio Hvar, Krk, Komižu i Varaždinske Toplice. Najbolji gradovi za obrazovanje, demografiju i mlade su Velika Gorica, Labin i Cres. Cres je treću godinu zaredom najbolji grad za obrazovanje, demografiju i mlade među našim gradićima, a ove godine trijumfirao je ispred Buja, Krka, Komiže i Novigrada. Grad Krk u konkurenciji malih gradova, odnio je pobjedu po kvaliteti života  ispred Novigrada, Malog Lošinja, Supetra i Raba.

Istu večer održano je svečano proglašenje i dodjela priznanja najuspješnijim gradovima i županijama i najboljim EU projektima 2021. u organizaciji Jutarnjega lista i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Nakon uvjerljive pobjede po izboru publike, Renew Heat – Heating communities with renewable energy Karlovačke županije, isti je proglašen i Najboljim županijskim EU projektom, koji je osvojio i najviše glasova stručnog žirija, te odnio pobjedu u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Drugi najbolji projekt u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji je projekt Claustra+: prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum Primorsko-goranske županije!

Informacije o izboru pogledajte na gradonačelnik.hr i Jutarnji.hr

 

 

Izvor fotografija: Jutarnji list, Tomislav Kristo/Cropix 

 

Pročitaj više