Category: Gorski kotar

Na portalu e-Savjetovanja objavljen je Nacrt natječaja za provedbu TOP 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na portalu e-Savjetovanja Nacrt natječaja za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Predmet natječaja je dodjela potpore temeljem Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“, br. 91/19, 37/20, 31/21 i 134/21) za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“.

Svrha Natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga. Predmet Poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru, primjenom digitalnih tehnologija u svrhu boljeg korištenja resursa i smanjenja emisija stakleničkih plinova, a za dobrobit građana i gospodarskih subjekata.

Projekt može imati primjenu u isključivo jednom od sljedećih područja:

  1.  Digitalna javna uprava što podrazumijeva optimizaciju i digitalizaciju usluga i procesa javne uprave te povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima.
  2.  Pametna i održiva rješenja u prometnom sustavu što podrazumijeva održivi razvoj prometnih sustava provođenjem aktivnosti poput uvođenja: inteligentnog upravljanja prometom i javnim parkirnim površinama, nisko-emisijskih prometnih zona, sustava javnih bicikala (sa i bez električnog pogona), te drugih integriranih i inteligentnih prometnih rješenja.
  3. Klimatske promjene i zelena tranzicija što podrazumijeva smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i učinkovitije korištenja resursa i prelazak na kružno gospodarstvo, uz osiguravanje informacija o kvaliteti okoliša (zrak, tlo, voda, buka, svjetlosno onečišćenje i dr.).

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 26.000.000,00 kuna.

Bespovratna sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se putem sredstava pomoći, u iznosu do najviše 500.000,00 kuna po projektu, odnosno do:

  •  80% opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,
  • 60% opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,
  • 40% opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske. Korisnik može ostvariti sredstva Fonda za neposredno sufinanciranje do dva projekta, pod uvjetom da svaki projekt ima primjenu u različitom području definiranom točkom I. Poziva.

Opravdani troškovi su:

  • Troškovi nabave opreme, usluga i radova za implementaciju (uvođenje) sustava i rješenja predviđenih projektom,
  • Troškovi informiranja i vidljivosti projekta,
  • Ostali troškovi za koje prijavitelj obrazloži u prijavi da su neophodni za ostvarenje ciljeva projekta.

Podnošenje prijava započinje danom objave Poziva, odnosno od 15. prosinca 2021. godine.

Poziv traje do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi. Informacija o iznosu iskorištenih sredstava bit će dostupna prijaviteljima putem mrežne stranice Fonda.

Više informacija te detalje Poziva (uključujući i pozivnu dokumentaciju) možete saznati na poveznici:  https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=172 

Pročitaj više
Predstavljena virtualna šetnja po Gorskom Kotaru

U Gorskom je kotaru od početka godine ostvareno 103.000 noćenja što je oko 30 posto veći fizički turistički promet nego lani, ali i tek tri posto manji nego rekordne 2019. Istaknuto je to na press konferenciji Turističke zajednice Gorskog kotara u Fužinama gdje je održana 4. sjednica Skupštine goranske TZ. Selo Bake Mraz u Delnicama, tradicionalni odlično posjećeni Doček Nove godine u podne u Fužinama, ali i niz adventskih događanja u brojnim drugim gradovima i mjestima diljem Gorskog kotara, daju za vjerovati kako bi Gorani mogli čak i dostići 2019.

Komentirajući ostvarenje u turističkoj 2022. i ciljeve u narednoj turističkoj godini, Petar Hrg, direktor TZ Gorskog kotara, istaknuo je kako je motiv i ambicija nagodinu još snažnije marketinški istupiti prvenstveno na domaćem tržištu, ali i jače krenuti u promociju na stranim tržištima. Obzirom da u strukturi gostiju najviše ima stranih gostiju iz Njemačke, Italije, Nizozemske i Francuske, Gorski će kotar targetirati upravo ta tržišta. Jučer je predstavljena i nova virtualna i kartografska podrška posjetiteljima u destinaciji. Riječ je o interaktivnoj 360 stupnjeva šetnji koju možete vidjeti na: https://www.zoom.hr/upload/360/virtualna-setnja-proljece-ljeto/Gorski-kotar.html.

Ova virtualna šetnja kroz Gorski kotar sadrži 168 scena, od toga njih 28 zračnih te 140 podnih od kojih je 57 interijera. Naime, tu se može vidjeti Gorski kotar iz zraka, NP Risnjak, prirodne znamenitosti, kulturne znamenitosti, centri za posjetitelje te izletišta.

pojasnio je njen autor Rajko Mrvoš.

Gorski kotar kontinuirano razvija svoju turističku ponudu pružajući priliku svim posjetiteljima da otkriju nove atrakcije i mjesta koje do sada nisu posjetili Gorskom kotaru.

Više informacija: 

https://pametnaregija.hr/2021/12/10/predstavljena-virtualna-setnja-kroz-gorski-kotar-prilika-da-posjetitelji-otkriju-nove-i-nepoznate-atrakcije/

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/predstavljena-virtualna-setnja-kroz-gorski-kotar/?meta_refresh=true

 

Pročitaj više
Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Europska komisija predstavila je prijedloge preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama da bi pomogla državama članicama u ostvarivanju tog cilja, kako je najavljeno u Programu vještina i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Pojedinci s dobrim vještinama mogu bolje iskoristiti nove prilike i imaju sigurnosnu mrežu u nesigurnim vremenima. Zahvaljujući vještinama promiču se uključivost i društveni napredak, a gospodarstvo dobiva kvalificiranu radnu snagu potrebnu za rast i inovacije. Uspjeh digitalne i zelene tranzicije ovisi o radnicima s odgovarajućim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage radi prilagodbe promjenjivom tržištu rada i odgovora na potražnju u različitim sektorima.

Unatoč tome, premalo ljudi sudjeluje u redovitim aktivnostima učenja nakon početnog obrazovanja i osposobljavanja jer često nemaju novca ili vremena za usavršavanje i učenje novih vještina ili nisu svjesni mogućnosti za učenje i njihovih koristi. Na primjer, određena razina digitalnih vještina potrebna je na više od 90 % sadašnjih radnih mjesta i u gotovo svim sektorima, ali je 2019. samo 56 % odraslih imalo osnovne digitalne vještine.

Predložena preporuka Vijeća stoga se odnosi se na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

  • uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe
  • definiraju popis kvalitetnih osposobljavanja koja su relevantna za tržište rada i prihvatljiva za financiranje s individualnih računa za učenje i da taj popis učine dostupnim putem digitalnog registra, na primjer s mobilnog uređaja
  • ponude mogućnosti za profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust radi osposobljavanja.

Ovaj je prijedlog inovativan jer su u njemu pojedinci glavni element razvoja vještina. Osim toga, države članice pozvane su da prilagode financiranje u skladu s potrebama pojedinaca za osposobljavanjem.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
5,16 milijardi kuna za održivi urbani razvoj

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održala je sastanak s predstavnicima 22 grada, koji će u idućem programskom razdoblju od 2021. do 2027. koristiti Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru novog Integriranog teritorijalnog programa.

Ministrica je najavila ukupnu alokaciju za provedbu spomenutog mehanizma i to u iznosu od 5,16 milijardi kuna od čega će 4,94 milijarde kuna biti bespovratna sredstva, a 220,4 milijuna kuna u okviru financijskih instrumenata, odnosno zajmova, jamstava i kredita sa subvencioniranom kamatom.

Do trećeg kvartala 2022.  godine očekuje se uspostava urbanih područja i donošenje Strategija razvoja urbanog područja, kako bi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije moglo raspisati Poziv za odabir gradova te konačno uspostaviti sustav upravljanja ITU mehanizmom.

Gradovi koji su potencijalni korisnici mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u razdoblju 2021.- 2027. su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci, Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Područja financiranja u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja bit će brownfield (revitalizacija bivših industrijskih, vojnih napuštenih lokacija), kulturna baština, čisti i pametni gradski promet, energetska učinkovitost, turizam, višenamjenska infrastruktura, poslovna infrastruktura, digitalizacija javne uprave, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, socijalna infrastruktura, infrastruktura za predškolski odgoj, zelena infrastruktura, prirodna baština te izrada teritorijalnih strategija.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Program suzbijanja energetskog siromaštva do 2025. godine na javnom savjetovanju

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja do 15. prosinca 2021.

Nacrt Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine

Program suzbijanja energetskog siromaštva analizira zgrade kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u kojima stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a pogotovo u energetskoj obnovi. Riječ je o zgradama izgrađenim krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koje, osim što nisu prikladne za stanovanje, u nekim slučajevima predstavljaju i sigurnosni rizik.

Prioriteti obnove određeni su prema uočenim nedostacima zgrada te je procijenjena moguća ušteda energije za grijanje i primarne energije koja će se ostvariti njihovom obnovom. Ukupna moguća ušteda primarne energije na svim zgrada iznosi 27 GWh godišnje, a trošak energetske obnove procjenjuje se na 355 milijuna kuna.

Prioritetne zgrade za obnovu su zgrade kod kojih su najizraženija oštećenja krovišta ili zgrade koje imaju pokrov od azbest cementnih ploča, odnosno zgrade s krovnim konstrukcijama koje se urušavaju sa svim vrstama pokrova, te zgrade s nesaniranim oštećenjima od oborinskih voda i pokrovom od azbest cementnih ploča, te ih je zbog hitnosti potrebno obuhvatiti u prvoj godini provedbe.

Više na poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj predstavila kurikulum građanskog odgoja za srednjoškolce

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održano je predstavljanje Prijedloga kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za srednje škole “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Ravnateljima primorsko-goranskih srednjih škola prvima u Hrvatskoj prezentiran je novi kurikulum, a koji se ujedno kao pilot projekt i po prvi put provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji.

Program je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda te se realizira kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati godišnje. Učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice. Samostalno predlažu problem koji zamijete u svojoj lokalnoj sredini, istražuju ga te potom i djeluju na način da steknu iskustvo i pronađu rješenja. Često ga predaje više nastavnika u suradnji s raznim dionicima u društvu, npr. nevladinim sektorom i novinarima.

Nakon ove pred-faze, iduća će školska godina godina biti pilot-faza, a nakon toga šaljemo projekt na akreditaciju u Agenciju za odgoj i obrazovanje i onda će, ako bude odobren, moći biti ponuđen svim srednjim školama da ga uvrste kao izborni predmet, najavila je rektorica.

Na predstavljanju je najavljena i izrada priručnika, kao i mrežnih stranica koje će povezati nastavnike, ali i širenje programa u drugim dijelovima Hrvatske.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske vrijednosti oko 140 milijuna eura

Uz aktivno sudjelovanje Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, na čelu s ravnateljem Vedranom Kružićem, koja koordinira Plan u ime Primorsko-goranske županije, 30. studenog 2021. godine u Zadru, održana je Druga sjednica Koordinacijskog vijeća za Jadransku Hrvatsku na kojoj je usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske.

Plan je rezultat zajedničke inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sedam županija Jadranske Hrvatske kroz koji će biti alocirano oko 140 milijuna eura, odnosno milijarda i 50 milijuna kuna putem poziva za poduzetnike sa područja Jadranske Hrvatske i to za sektore plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

Ministrica Tramišak: „Jadranska Hrvatska ima veliku ulogu u kontekstu cjelokupnog napretka naše zemlje i zato je bitno da i dalje jača svoju konkurentnost, a ovih 140 milijuna eura zasigurno će tome doprinijeti“.

Sastanku su osim ministrice Tramišak prisustvovali i državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, župan Zadarske županije Božidar Longin, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te predstavnici preostalih 5 županija Jadranske Hrvatske.

Izvor fotografije: https://razvoj.gov.hr/vijesti/usvojen-plan-za-industrijsku-tranziciju-jadranske-hrvatske/4770

Pročitaj više
Online radionica: Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na online radionicu “Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva” koju će 16. prosinca 2021. održati udruga SMART iz Rijeke.

Prijava:
ZOOM RADIONICA UDRUGE SMART, 16.12.2021. – Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Ciljevi ove online radionice su upoznati sudionike sa svrhom te različitim načinima i modelima uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva i utvrditi praktične korake koje organizacije mogu ili trebaju poduzeti kako bi snažnije uključili građana u svoj rad. Mole se zainteresirani da se na radionicu prijave samo ako na istoj mogu sudjelovati za cijelo vrijeme njezina trajanja te samo ako mogu osigurati opremu potrebnu za aktivno i nesmetano sudjelovanje na radionici. MAX SUDIONIKA: 30

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, MI, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sveučilišta diljem Europe imati će na raspolaganju više od 272 milijuna eura iz novog poziva „Europska sveučilišta“ iz programa Erasmus+

Novi poziv iz programa Erasmus+ namijenjen je europskim sveučilištima s ciljem olakšavanja nastavka suradnje visokih učilišta koja su već uključena u napredna partnerstva na institucionalnoj razini kako bi se stvorila prilika za stvaranje potpuno novih saveza koja će sveučilištima omogućiti da povećaju svoju kvalitetu, uspješnost, privlačnost te veću međunarodnu konkurentnost.

„Ovaj poziv predstavlja ključan korak u pružanju potpore visokom obrazovanju za održivu, otpornu i uspješnu budućnost”, izjavio je povjerenik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.

Poziv Erasmus+ za europska sveučilišta ima ukupni proračun od 272 milijuna eura i otvoren će biti do 22. ožujka 2022. godine te je jedan od mnogobrojnih poziva iz programa Erasmus+ za buduće razdoblje od 2021.-2027. godine s ukupnim proračunom od čak 28 milijardi eura.

Izvor: Jutarnji.hr

Pročitaj više