Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gospodarstvo

Home / Archive by Category "Gospodarstvo"

Category: Gospodarstvo

KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 


Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više
Do 15. prosinca otvoren 3. tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru INTERREG programa Dunavska regija

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.  dana 22. rujna 2025. godine otvorio je treći tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 15. prosinca 2025.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između 14 država (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije,  Njemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).U sklopu trećeg poziva Program će financirati projekte u okviru sedam specifičnih ciljeva. Budući da je riječ o tematskom pozivu, prijavitelji moraju usmjeriti projekte isključivo na definirane fokuse unutar svakog specifičnog cilja:

  • SO1.2 – Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

Fokus: razvoj AI vještina za isporuku proizvoda i usluga s transnacionalnim učinkom u dunavskoj regiji

  • SO2.1 – Promicanje obnovljive energije

Fokus: Održiva rješenja u području obnovljivih izvora energije u kontekstu proizvodnje energije, sustava grijanja/hlađenja, opterećenja mreže, energetskih zajednica, daljinskog grijanja i hlađenja

  • SO2.2 – Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima od katastrofa

Fokus: transnacionalna koordinacija u upravljanju rizicima od poplava, suša, požara i zagađenja

  • SO2.3 – Poboljšanje kvalitete vode i sedimenta

Fokus: usklađivanje sektora (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, okoliš, plovidba, hidroenergija) radi boljeg upravljanja nestašicama, kvalitetom i količinom vode te niskim vodostajima

  • SO3.1 – Dostupna, uključiva i učinkovita tržišta rada

Fokus: jačanje kapaciteta službi za zapošljavanje i inovativni pristupi u socijalnoj ekonomiji

  • SO3.2 – Dostupne i uključive kvalitetne usluge u obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju

Fokus: razvoj i umrežavanje centara strukovne izvrsnosti (CoVEs)

  • SO4.2 – Povećani institucionalni kapaciteti za teritorijalno i makroregionalno upravljanje

Fokus: smanjenje teritorijalnih razlika i polarizacije, otpornost lokalne/regionalne uprave na krize, uključivanje građana u planiranje i jačanje demokracije

Vrijednost poziva iznosi 27,3 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz najmanje 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.Prihvatljivi projektni partneri:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela
  • Privatne institucije (profitne i neprofitne)
  • Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja tematskih fokusa i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa i JU Županijskom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 10. listopada 2025. godine u Osijeku u Županijskoj palači s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 8. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više
Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je  ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock  pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

 





Pročitaj više
Održana 8. sjednica Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije

U središtu Primorsko-goranske županije održana je 8. sjednica Radne skupine/Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije, u okviru koje su usvojene odluke vezane uz daljnju provedbu Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije.

Na sjednici je jednoglasno usvojeno Izvješće o provedbi Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije za prvo polugodište 2025. godine. Izvješće, koje je sastavljeno u skladu s metodologijom zadanom od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prati napredak aktivnosti u provedbi projekata kroz pokazatelje ostvarenja i rezultata.

Na predmetnoj sjednici donesena je i Odluka o davanju suglasnosti na 2. izmjenu Liste unaprijed određenih prijavitelja prioritetnih te integriranih projektnih prijedloga, kao sastavnog dijela Teritorijalne strategije PGŽ-a.

Riječ je o manjim izmjenama koje uključuju izmjene partnerske strukture u dva projekta: Dvorana za borilačke sportove u Krku – isključeni su neki od postojećih partnera, a uključene nove sportske udruge s područja otoka Krka, Cresa, Lošinja i Brača. Multimedijalni kulturni centar Krk – isključeni su Grad Cres i Grad Mali Lošinj, a uključene ustanove u kulturi: Creski muzej i Lošinjski muzej.

Ovim izmjenama omogućuje se kvalitetnija i učinkovitija provedba projekata te bolja usklađenost s lokalnim potrebama i razvojnim prioritetima otoka.

Primorsko-goranska županija nastavlja s aktivnom provedbom Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije, osiguravajući transparentnost, uključenost i učinkovitost u upravljanju razvojnim projektima financiranim kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.


Izvor: https://www.pgz.hr/

Pročitaj više
Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025.

Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, tradicionalno, od 1995. raspisuje Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko – goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima te dodjeljuje inovatorima bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija.

Ove godine osigurano je 30.000,00 eura bespovratnih poticajnih sredstava koje se planira rasporediti za razvoj najbolje ocijenjenih inovacija .

Dana 15. rujna 2025. na Internet stranicama Primorsko-goranske županije objavljen je NATJEČAJ za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025. (Tekst Natječaja i obrazac prijave se nalazi u privitku).

Prijave na Natječaj se moraju predati na propisanom Obrascu (u privitku), s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku – do 15. listopada 2025., do kad je Natječaj otvoren.

Dokumentacija je dostupna na POVEZNICI.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na EURADA-inoj konferenciji “Clusters meet Regions” u Ajdovščini

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) sudjelovala je 10. i 11. rujna 2025. na međunarodnoj konferenciji Clusters meet Regions u Ajdovščini (Slovenija).

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na konferenciji kao panelist u raspravi o ulozi regionalnih razvojnih agencija i klastera u jačanju strateške autonomije Sjevernog Jadrana. Kroz svoje izlaganje predstavio je iskustva i primjere iz Primorsko-goranske županije te jasno pozicionirao PRIGODU kao relevantnog europskog dionika u procesima zelene i digitalne tranzicije. Njegovo sudjelovanje privuklo je posebnu pozornost jer je naglasilo važnost povezivanja regionalne razine s europskim politikama i praksama. Uz ravnatelja, na konferenciji je sudjelovao i kolega Ivan Moher.

Konferencija je okupila predstavnike regionalnih razvojnih agencija, gospodarstva, klastera i akademske zajednice. Teme rasprava bile su usmjerene na:

  • zelenu tranziciju i ulogu vodikovih tehnologija,
  • inovacije u prehrambenim sustavima i izgradnju klimatski otpornih lanaca opskrbe,
  • razvoj inovacijskih parkova i ekosustava kao pokretača konkurentnosti,
  • ulogu razvojnih agencija u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA jača svoje mjesto u europskoj mreži razvojnih agencija i osigurava prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse u Primorsko-goransku županiju. Time se otvaraju mogućnosti za nova partnerstva, zajedničke projekte i bolju pripremu za korištenje europskih fondova u nadolazećem razdoblju.

Poseban doprinos ostvaren je i kroz radni sastanak u Općini Ajdovščina 11. rujna, na kojem su predstavljeni inovativni projekti iz područja pametne poljoprivrede, navodnjavanja, civilne zaštite, zaštite poljoprivrednih proizvoda od nametnika te digitalizacije prodajnih kanala. Na sastanku su, uz predstavnike Općine Ajdovščina, sudjelovali i partneri s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, tvrtki Trapview i Optifarm te udruženja DITEDI – The Digital Technologies District of Friuli Venezia Giulia. Sastanak je otvorio prostor za razmjenu ideja i raspravu o budućoj prekograničnoj suradnji.

Sudjelovanje PRIGODA-e na ovoj konferenciji i radnim sastancima dodatno potvrđuje njezinu usmjerenost na povezivanje s europskim partnerima, poticanje inovacija te pronalaženje novih rješenja za održivi i konkurentan razvoj Primorsko-goranske županije.

Više informacija dostupno je na poveznici:  https://www.eurada.org/calendar/events/agorada-discusses-the-knowledge-park-as-a-catalyst-for-the-green-and-digital-transition-in-the-north-adriatic-region

Pročitaj više
Otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan sudjelovale na Otočnom vijeću na Korčuli

U prostorijama Centra za kulturu u gradu Korčuli održan je 3. sastanak proširenog Otočnog vijeća na kojem su sudjelovale otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, načelnik Općine Punat, predstavnici Grada Cresa, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, gradonačelnik Grada Raba te predstavnice regionalnog koordinatora županije.

Sastanak je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je naglasio stratešku važnost otoka za državu, podsjetivši kako se svako četvrto turističko noćenje ostvaruje upravo na 53 naseljena otoka, gdje živi oko 128 tisuća stanovnika. „Otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske“, poručio je Plenković.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš-Žigman predstavila je dosadašnje rezultate ulaganja u otočne zajednice kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) 2021. – 2027., najavivši i novi Zakon o otocima koji će uskoro ući u saborsku proceduru. Program posebno potiče integrirani društveni i gospodarski razvoj u neurbanim područjima, s naglaskom na okoliš, kulturu, održivi turizam i sigurnost.

Za Primorsko-goransku županiju osigurano je 31,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za 20 ključnih projekata koji se bave održivim upravljanjem prostora, infrastrukturom, kulturnom baštinom, zdravstvenim uslugama te energetskom učinkovitošću. Trenutno je u provedbi deset takvih projekata na otočnim područjima županije.

Posebno su na sastanku uručeni ugovori o financiranju za dva važna projekta: „Otok koji liječi“, koji provodi Lječilište Veli Lošinj s ciljem uređenja interpretacijskog centra prirodnih ljekovitih činitelja, vrijedan gotovo 3,7 milijuna eura, te projekt „Uređenje centra za poboljšanje kvalitete života na otocima“ koji vodi Dom zdravlja Primorsko-goranske županije s potporom od gotovo 1,8 milijuna eura.

U raspravi su dodatno istaknuti prioriteti za budući razvoj otoka – održivo stanovanje, zdravstvena zaštita, javna vodoopskrba i odvodnja, razvoj marikulture te plavog gospodarstva.

Primorsko-goranska županija kroz koordinirani i višesektorski pristup nastavlja snažno ulagati u razvoj otočnih zajednica, čime doprinosi očuvanju njihovog identiteta i konkurentnosti na nacionalnoj razini.

 

Pročitaj više
Otvoren poziv za sudjelovanje u besplatnom programu “Skill Up” za glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća

Ministarstvo gospodarstva poziva glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća (CEO-a) na sudjelovanje u programu “Skill Up” – edukaciji usmjerenoj na jačanje upravljačkih kapaciteta i poslovne transformacije.

Trenutno su otvorene prijave za drugu skupinu polaznika, a program će se provoditi hibridno, djelomično u Gradu Rijeci tijekom listopada 2025. godine (tri događaja uživo).

Prijave su otvorene do 22. rujna 2025.

O programu:

“Skill Up” je program poduzetničke edukacije koji uključuje:

  • Stručne online i onsite radionice (1–3 sata tjedno. Maksimalno 90 minuta po predavanju.)
  • Terenski rad i teorijsko-praktične module
  • Samoprocjenu poslovanja i individualno mentorstvo
  • Specijalizirane module prilagođene sektoru djelovanja poduzeća
  • Program traje 5 tjedana i potpuno je besplatan za sve sudionike.
  • Jezik : hrvatski i engleski (uz osiguran simultani prijevod)

Tko se može prijaviti?

Pravo sudjelovanja imaju mala i srednja poduzeća (isključivo trgovačka društva) koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

  • Imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
  • Zapošljavaju od 10 do 249 osoba
  • Imaju godišnji promet iznad 500.000,00 eura
  • Imaju godišnji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura i/ili godišnju bilancu do 43 milijuna eura
  • Posluju više od 3 godine

Zašto se prijaviti?

Program je namijenjen ambicioznim liderima koji žele unaprijediti poslovanje kroz primjenu suvremenih tehnologija i inovacija. Sudionicima se nudi:

  • Pristup ekskluzivnim znanjima i resursima
  • Mogućnost umrežavanja s domaćim i međunarodnim stručnjacima
  • Individualno mentorstvo i savjetodavna podrška
  • Povezivanje s mrežom partnera i potencijalnim izvorima financiranja (npr. IFC)

Što program uključuje?

Opći tečajevi za sva poduzeća

  • Razumijevanje doba umjetne inteligencije
  • Brendiranje i marketing
  • Upravljanje
  • Okolišna i društvena odgovornost
  • Usmjerenost na rast
  • Vanjski rast – kako upravljati akvizicijom

Specifični tečajevi za pojedine sektore, uključujući prehrambenu industriju, proizvodnju i razvoj software i web rješenja

Dvodnevna radionica uživo usmjerena na prakse upravljanja s ciljem povezivanja

Razgovor jedan na jedan sa stručnjacima za umjetnu inteligenciju i marketing

Više informacija i prijava:   https://skillup.mingo.gov.hr/hr

Pročitaj više
Objavljen Poziv za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti mikro, malih i srednjih poduzeća

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, kao Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS), objavila je Poziv na dostavu projektnih prijedloga za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP).

Poziv se provodi u okviru projekta Deploying Croatian National Coordination Center (NCC-HR), financiranog iz Programa Digitalna Europa, a na raspolaganju je ukupno 1,97 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Cilj Poziva je podržati mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) u Republici Hrvatskoj u jačanju kibernetičke sigurnosti kroz unaprjeđenje internih sustava i kompetencija zaposlenika, u skladu s regulatornim zahtjevima i suvremenim kibernetičkim izazovima.

Prihvatljive aktivnosti uključuju:

  • certificiranje i usklađivanje sustava,
  • edukaciju zaposlenika u području kibernetičke sigurnosti,
  • sigurnosna testiranja i provjere sustava.

Iznos potpore po projektu kreće se od 7.500 do 60.000 eura, uz stopu sufinanciranja od 50 % prihvatljivih troškova.

Rok za podnošenje prijava je 21. studenoga 2025. u 17:00 sati.

Detaljne informacije o Pozivu dostupne su na mrežnoj stranici www.nks.hr/poziv.

Info dan

U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Nacionalno koordinacijsko središte organizira Info dan posvećen Pozivu, koji će se održati 15. rujna 2025. u 9:00 sati u Vijećnici HGK, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Događaj će biti moguće pratiti i online.

Na radionici će biti predstavljeni ključni elementi Poziva, postupak prijave i odabira projekata te primjeri prihvatljivih aktivnosti.

Sudjelovanje je besplatno, a prijave su obavezne do 11. rujna 2025. putem poveznice ovdje.

Pročitaj više

Posljednje novosti

KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA
25/09/2025
KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima
25/09/2025
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima
Do 15. prosinca otvoren 3. tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru INTERREG programa Dunavska regija
25/09/2025
Do 15. prosinca otvoren 3. tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru INTERREG programa Dunavska regija

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

1 2 … 40 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
galabet
kolaybet
galabet
betpark
betpark
betgaranti
betpark
betpark
casinomilyon
betpark
betgaranti
betgaranti
betpark
casinoper
bettilt
bettilt
casinoper
casinoper
casinoper
betgaranti
kolaybet
celtabet
galabet