Category: Gospodarstvo

Objavljen natječaj u okviru NPOO-a: Ulaganje C.1.5. R1-11 – Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće

U okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) objavljen natječaj usmjeren na ulaganja u logističko-distributivne centre za voće i povrće (dalje u tekstu LDC) – Ulaganje C.1.5. R1-11 – Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće.

Ovim Pozivom definiraju se ciljevi, uvjeti i postupak dodjele bespovratnih sredstava namijenjenih ulaganju u izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće (LDC):

1) LDC projekt kao lokalna infrastruktura i

2) LDC projekt proizvođačke organizacije i partnera.

Svrha (cilj) Poziva: Poboljšati konkurentnost sektora voća i povrća izgradnjom i opremanjem logističko-distributivne infrastrukture za proizvode navedenog sektora.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava Poziva, odnosno najkasnije do 31. ožujka 2023.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 610.000.000,00 HRK. Za LDC projekte lokalne infrastrukture najviši mogući udio bespovratnih sredstava iz NPOOa po projektu iznosi do 70% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova pojedinog odobrenog projekta, a najviši mogući iznos bespovratnih sredstava za pojedini odobreni projekt iznosi 10.000.000,00 EUR, pri čemu ukupni troškovi projekta ne smiju prelaziti 20.000.000,00 EUR.  Za LDC projekte proizvođačkih organizacija i partnera najviši mogući udio bespovratnih sredstava po projektu iznosi do 70 % od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova pojedinog odobrenog projekta, a najviši mogući iznos bespovratnih sredstava za pojedini odobreni projekt iznosi 15.000.000,00 EUR.

Prihvatljivi prijavitelji u smislu ovog Poziva u modelu gdje je LDC projekt kao lokalna infrastruktura su:

  • jedinica/e područne (regionalne) samouprave ili
  • trgovačko društvo osnovano od strane i u 100%-tnom vlasništvu JRS u okviru kojeg će se provoditi projekt izgradnje i opremanja LDC-a.

Više informacija uz natječajnu dokumentaciju dostupno je na poveznici: https://poljoprivreda.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji/1198 .

Pročitaj više
Održana konferencija “EU Dan na Cresu- mogućnosti ulaganja u budućnost otoka”- predstavljeni kvarnerski otoci kao primjer održivih i inovativnih ulaganja

Konferencija pod nazivom „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA, održana je u četvrtak, 7. travnja u Palači Moise u gradu Cresu, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Primorsko-goranske županije. U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio da je „na otocima u pripremi više od 310 razvojnih projekata, čija ukupna vrijednost prelazi preko 5 milijardi kuna, te istaknuo da su otoci predvodnici kvalitete života, a javna ustanova Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije pruža im podršku u procesu tranzicije prema pametnim i održivim otocima .”, istaknuo je ravnatelj Kružić.

U ime suorganizatora Primorsko-goranske županije, uvodnim pozdravom obratila se i zamjenica Župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić koja je navela da je na kvarnerskim otocima iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ provedeno 49 projekata ukupne vrijednosti preko 700 milijuna kuna te da „…kvalitetno usmjerenim projektima do 2030. godine, kvarnerski otoci mogu postati izuzetno gospodarski konkurentna, ekološki održiva, inovativna, demografski revitalizirana područja poželjna za život i rad!“, istaknula je zamjenica Medarić. U ime domaćina, konferenciju je pozdravnim govorom podržao i Marin Gregorović, gradonačelnik Grada Cresa. Ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudionicima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu koja je predstavila mogućnosti budućeg otočnog razvoja te ciljeve Ministarstva za područje otoka. Na konferenciji je sudjelovao i novoimenovani ravnatelj Uprave za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dominik Paparić koji je istaknuo ulogu Uprave za otoke u poticanju razvoja otoka kao i mnogobrojne prilike za otoke u okviru Integriranog teritorijalnog programa za novo razdoblje korištenja EU fondova.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora koji su u okviru tri panel rasprave sudjelovali u dijalogu o razvojnim perspektivama otoka Primorsko-goranske županiji. U okviru prve panel rasprave o potencijalima ulaganja u sektore turizma i gospodarstva na kvarnerskim otocima iz EU fondova za razdoblje 2021.-2027, Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih europskih izvora, koju je moderirao ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, razgovarali su Natali Komen Bujas iz Hrvatske udruge poslodavaca, Dalibor Cvitković, direktor TZ Grada Malog Lošinja, Nedo Pinezić osnivač Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te Ivana Matušan, direktorica TZ Grada Raba.

Kako (p)ostati otok zdravlja i visoke kvalitete života, bila je tema druge panel rasprave na kojoj su sudjelovali Nataša Jakominić Marot, voditeljica Centra za istraživanje i inovacije Sveučilišta u Rijeci, Renata Žugić, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj te Vladimir Mozetič, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. U raspravi, koju je moderirala otočna koordinatorica PRIGODA-e Valentina Špaleta, predstavljeni su glavni razvojni projekti poput uvođenja tele rehabilitacije, projekata Sveučilišta te Health Innovation Hub-a na Kvarneru kao i potencijalne izvore financiranja.

U trećoj panel raspravi koju je moderirao Damir Medved, menadžer u tvrtki Ericsson Nikola Tesla, sudjelovali su dr. sc. Ugo Toić, ispred Energetske zadruge Apsyrtides, dr. sc. Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima riječkog sveučilišta, Dejan Kosić, tehnički direktor Ponikve Eko otok Krk d.o.o. te Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarnera, gdje su predstavljeni projekti pametnih i održivih naselja kao i projekti koji značajno utječu na energetsku budućnost i samodostatnost otoka. Svrha konferencije bila je predstavljanje potencijalnih projekata ulaganja te prezentacija poznatih mogućnosti financiranja projekata s područja otoka iz europskih sredstava u nadolazećem razdoblju, a koje se odnose na područja ulaganja u turizam, gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje te zelena i pametna rješenja na kvarnerskim otocima.

Ovu otočnu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije uz podršku Primorsko-goranske županije u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenje potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Agencija trenutno zapošljava dvije otočne koordinatorice, višu stručnu suradnicu za pripremu i provedbu EU projekata na području otoka Krka, Nevenku Kos i višu stručnu suradnicu za pripremu i provedbu EU projekata na području otoka Cresa, Lošinja i Raba, Valentinu Špaleta. Agencija predstavlja centar potpore Primorsko-goranskoj županiji i pravnim subjektima u njenom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave s područja županije te njihovim pravnim tijelima, putem savjetodavne i stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, kako lokalnog, tako i regionalnog, ali i nacionalnog značaja.

 

Objave iz medija: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/otoci/u-pripremi-vise-od-310-otocnih-projekata-teskih-pet-milijardi/

 

 

Pročitaj više
Prijave za sudjelovanje na konferenciju „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“ u tijeku

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju Vas na konferenciju

„EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“ 

koja će se održati u četvrtak, 07. travnja 2022. godine s početkom u 10:30 sati u prostorijama palače Moise na Cresu.

Svrha konferencije je predstavljanje potencijalnih projekata te prezentacija poznatih mogućnosti financiranja projekata s područja otoka iz Europskih sredstava u nadolazećem razdoblju, a koje se odnose na područja ulaganja u turizam, gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje te zelena i pametna rješenja na otocima. Konferencija je koncipirana u 3 panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama otoka sukladno njihovim područjima djelovanja.

Prijave svih zainteresiranih mogu se dostaviti  na e-mail adresu: valentina.spaleta@prigoda.hr do 05. travnja 2022. godine. Obavještavamo sve sudionike da će konferencija biti fotografirana i snimana.

Detaljni program konferencije može se preuzeti u nastavku.

Veselimo se Vašem dolasku!

Program_ EU dan na Cresu 7.4.2022.235.3 KB

 

Pročitaj više
Novi europski Bauhaus: potpora gradovima i građanima u lokalnim inicijativama

Europska komisija najavila je tri nova poziva na podnošenje projekata kako bi novi europski Bauhaus postao stvarnost. Namijenjeni su pružanju pomoći građanima, gradovima i selima u detaljnoj integraciji projekta novog europskog Bauhausa u svojim zajednicama.

Prvi i drugi poziv, koje je pokrenuo Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), usmjereni su na aktivnosti uključivanja građana i zajedničko stvaranje javnih prostora s građanima. Projekti odabrani u okviru prvog poziva pomoći će građanima da usvoje održivije navike i razviju nove proizvode, usluge ili rješenja.

Također će pomoći članovima zajednice da postanu pokretači promjena. Projekti iz drugog poziva pozvat će lokalne aktere da u svojim idejama inspiriraju i promišljaju javne prostore u gradovima te urbanim i ruralnim područjima stvaranjem novih rješenja za budućnost.

Trećim i posljednjim pozivom pruža se tehnička pomoć malim i srednjim općinama koje nemaju kapacitete ni stručno znanje za prevođenje projektnih ideja povezanih s novim europskim Bauhausom.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv na konferenciju „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju Vas na sudjelovanje na konferenciji

„EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“ 

koja će se održati 07. travnja 2022. godine s početkom u 10:30 sati u prostorijama palače Moise na Cresu.

Svrha konferencije je predstavljanje potencijalnih projekata ulaganja te prezentacija poznatih mogućnosti financiranja projekata s područja otoka iz europskih sredstava u nadolazećem razdoblju, a koje se odnose na područja ulaganja u turizam, gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje te zelena i pametna rješenja na otocima. Konferencija će okupiti brojne stručnjake koji će, u okviru tri panel rasprave, sudjelovati u dijalogu o razvojnim perspektivama otoka sukladno njihovim područjima djelovanja.

Molimo Vas da Vašu prijavu za sudjelovanje na  konferenciji dostavite na e-mail adresu: valentina.spaleta@prigoda.hr do 05. travnja 2022. godine.

Nacrt programa konferencije nalazi se u nastavku.

Program eventa EU dan Cres 7.4.2022.246.7 KB

Pročitaj više
Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 25. ožujka 2022. godine objavio Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (JP EU-1/2022).

Predmet poziva je izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte koji se odnose na:

  • komponentu 1. Gospodarstvo – C1 .6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021 .
  • sukladnost s nacionalnim strategijama i zakonodavstvom iz područja zaštite

Svrha poziva je priprema projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekata na javne pozive za razvoj, obnovu, rekonstrukciju i/ili prilagodbu javne i privatne turističke infrastrukture u skladu s uvjetima i ciljevima NPOO.

Korisnici sredstava i prijavitelji:

  • javne ustanove
  • jedinice lokalne samouprave
  • trgovačka društva i obrtnici

Sredstva fonda:

a) Fond će po ovom Pozivu dodjeljivati sredstva pomoći javnim ustanovama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do 100% iznosa opravdanih troškova za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a najviše do 700.000,00 kn po jednom zahtjevu.

b) Fond će po Pozivu dodjeljivati subvencije trgovačkim društvima i obrtnicima do 100% iznosa opravdanih troškova za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a najviše do 450.000,00 kn po jednom zahtjevu.

Po ovom Pozivu svaki podnositelj zahtjeva može dostaviti jedan (1) zahtjev za financiranje.

Iznos raspoloživih sredstva po ovom Pozivu iznosi 3.000.000,00 kn.

Rok za dostavu zahtjeva na Poziv za financiranje počinje danom objave Poziva na mrežnoj stranici Fonda, a završava istekom kalendarske godine odnosno objavom Fonda o danu iskorištenosti predviđenih sredstava namijenjenih predmetu ovog Poziva, ovisno koji uvjet prije nastupi.

Više informacija na linku: Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (JP EU-1/2022) | Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (fzoeu.hr)

Pročitaj više
Produljen rok za dostavu projektnih prijedloga u okviru poziva CEF-Digital do 20.4.2022.

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) objavila je informaciju da je rok za prijavu na prvi skup poziva za dostavu prijedloga projekata u sklopu Digitalnog programa Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF) produljen do 20. travnja 2022. godine.

Program ima planirani proračun od 258 milijuna eura za poboljšanje europskih infrastruktura za digitalno povezivanje, posebno gigabitnih i 5G mreža diljem Unije, te doprinos digitalnoj transformaciji Europe. Više o 11 objavljenih poziva, dostupno je na stanicama PRIGODE, ovdje.

Pročitaj više
U NAJAVI EU NATJEČAJ “TEHNIČKA POMOĆ ZA PROJEKTE NOVOG EUROPSKOG BAUHAUSA”

Poziv na dostavu projektnih prijedloga kojim se osigurava tehnička podrška lokalnim inicijativama Novoga Europskoga Bauhausa (Support to New European Bauhaus Local Initiatives) planira se pokrenuti 30. ožujka 2022. godine.

Novi Europski Bauhaus je  inicijativa koja ima za cilj povezati europski Zeleni plan s prostorima u kojima živimo i načinom na koji bismo željeli živjeti zajedno, poštujući planet i čuvajući prirodu. Njegova ambicija je umrežiti struke, ali i građane s ciljem transformacije i prilagodbe gradova u lijepa, održiva i uključiva mjesta. Obnova postojeće infrastrukture, brownfield investicije te transformacija životnog okruženja i životnih stilova bazira se na tri temeljne vrijednosti:

  • održivost, od klimatskih ciljeva do kružnosti i bioraznolikosti,
  • estetika, kvaliteta doživljaja i stila, izvan funkcionalnosti,
  • uključenost, uključujući dostupnost i priuštivost.

Cilj je promovirati projekte koje vode lokalne javne vlasti i doprinose Novom europskom Bauhausu u sljedeća četiri područja djelovanja:

  1. Obnova postojećih zgrada i javnih prostora u duhu kružnosti i ugljične neutralnosti;
  2. Očuvanje i transformacija kulturne baštine;
  3. Adaptacija i transformacija zgrada za pristupačna stambena rješenja;
  4. Regeneracija urbanih ili ruralnih prostora.

Ovaj poziv namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne samouprave (npr. gradovi, mjesta, četvrti, županije) kao i aglomeracije, skupine općina i funkcionalna područja (uključujući prekogranična područja) koja imaju manje od manje od 100.000 stanovnika (unutar grupe svaka od općina mora imati manje od 100.000 stanovnika). Također, potrebno je zadovoljiti kriterij isključenja dvostrukog financiranja, odnosno JLS ne može već primati sličnu potporu EU-a.

Važno je da projekt doprinosi barem jednom od četiri područje djelovanja i da adresira sve tri temeljne vrijednosti Novog Europskog Bauhausa – održivost, estetiku i uključenost.

Rok za predaju prijave je 23. svibnja 2022. godine u 17.00 CET.

Više informacija potražite na poveznici [Link].

Odabrat će se 20 projekata koji će dobiti stručnu i savjetodavnu potporu od strane interdisciplinarnih stručnjaka putem Programa tehničke pomoći, uključujući:

  • Procjenu potreba: Stručnjaci će izvršiti procjenu specifičnih potreba predviđenog projekta Novi europski Bauhaus i razviti planove tehničke pomoći uz prilagođenu podršku.
  • Usluge podrške: Stručnjaci će pružiti najsuvremeniji razvoj i planiranje projekta, uključivanje dionika (npr. mapiranje dionika, angažman građana) i tehničke savjete (npr. procjene troškova, strategije financiranja, pravni savjet), u skladu s identificiranim potrebama .
  • Plan provedbe: Stručnjaci će podržati korisnike u inkubaciji projekta prema detaljnom planu puta koji će usmjeravati i omogućiti provedbu njihove ideje.

Konkretno, stručnost na koju pobjednički projekti mogu računati uključivat će:

  • Različite metodologije i kutije alata za kombiniranje prirode, kulture, uključivanja i umjetnosti u dizajnu mjesta i zgrada pogodnih za život;
  • Iskusni koordinatori projekta i stručnjaci na visokoj razini za održiva mjesta pogodna za život i angažman dionika (npr. digitalno omogućene antropološke metode koje se temelje na podacima);
  • Izrada projektnih prijedloga temeljenih na najboljim u klasi, sudjelovanju, planiranju i praksi razvoja projekata.

Iskustva pobjedničkih projekata bit će objedinjena u kutiji alata kako bi se osigurao nacrt i daljnje smjernice budućim vlasnicima projekata o tome kako integrirati načela NEB-a.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/novi-europski-bauhaus-neb-odabir-i-dodjela-nagrada/11918 

Pročitaj više
Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj

Realizacija strateških razvojnih projekata značajno će izmijeniti izgled grada Rijeke, ali u velikoj mjeri utjecati i na razvoj gospodarstva, posebno u području lučkog prometa, logistike i transporta, uz razvoj pratećih industrija i usluga, kao i u sektoru nautičkog turizma u kojemu će Rijeka zauzeti jedno od vodećih mjesta na jadranskoj obali, naročito kada je riječ o segmentu većih plovila i razvoju novih tehnologija u pomorstvu i zaštiti okoliša. Većina projekata sufinancirana je sredstvima Europske unije.

Najznačajniji projekt u sektoru pomorstva i prometa je NOVI KONTEJNERSKI TERMINAL NA ZAGREBAČKOJ OBALI, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s tvrtkom Rijeka Gateway. Procijenjena ukupna vrijednost koncesije, koja je potpisana na rok od 50 godina je 20,5 milijardi kuna. Koncesionar je dužan izgraditi dodatnih 280 m obale, te potpuno opremiti terminal, od vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija do zgrada i operativnih površina, kontejnerskih obalnih mostova, dizalica i ostale opreme neophodne za redovno poslovanje terminala. Vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Planira se zaposliti između 300 i 400 ljudi.

Slijedi projekt IZGRADNJE DRŽAVNE CESTE DC403, investiciju vrijednu pola milijarde kuna. Cesta će spajati terminal s riječkom zaobilaznicom, odnosno autocestom A7, koja predstavlja dio TEN-T mreže europskih prometnih koridora. Prometnicom će se ostvariti direktna veza između luke i TEN-T mrežu, ali i poboljšati regionalna i lokalna mobilnost, te povećati sigurnost prometa. Naime, rasteretit će se gradska cesta u smislu svakodnevnog prometovanja zapadnim dijelom grada.

U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka HŽ infrastruktura provodi projekt UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA  – KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE. Radovi na projektu već su izvršeni. Riječ je o projektu vrijednosti 25,2  milijuna eura, koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt se provodio u tri faze: 1. rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka, 2. izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, 3. izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice.

Važno je izdvojiti još jedan projekt HŽ infrastrukture IZGRADNJA DVOKOLOSIJEČNE PRUGE OD ŠKRLJEVA DO JURDANA kroz Rijeku. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,2 milijarde kuna, a u tijeku je priprema studijske i projektne dokumentacije. Ovim projektom brzina prometovanja povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Izgled Rijeke u najvećoj mjeri izmijenit će projekt IZGRADNJE LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PORTO BAROŠU, ACI marine Rijeka. Marina će imati 260 vezova te niz pratećih sadržaja i usluga. U izgradnju luke i pratećih sadržaja tvrtka ACI-GITONE, investirat će oko 363 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje u nautički turizam posljednjih desetljeća.

Svi navedeni projekti transformirat će Rijeku u smjeru razvoja lučkog prometa, logistike i transporta, razvoja industrije novih tehnologija, te nautičkog turizma, čime će Rijeka biti pozicionirana na kartu najznačajnijih luka Mediterana.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Delnice će dobiti prvu pametnu poslovnu zonu

U Poslovnoj zoni K1 smještenoj uz prometnicu prema vojarni na Drgomlju u Delnicama, u planu je uređenje prve tzv. Pametne poslovne zone. 

Projekt će trajati najmanje dvije godine i trenutačno je u fazi planiranja i prikupljanja potrebne tehničke i ostale dokumentacije. Prvi korak je uređenje prometne infrastrukture, a to znači ceste do te Poslovne zone, kao i dijelova u njoj.

Taj bi posao trebao biti realiziran iduće godine, a nakon toga krenut će se u uređenje prostora u kojem bi u budućnosti trebalo biti smješteno gradsko komunalno poduzeće Risnjak-Delnice, a tu bi trebao djelovati i Centar za poduzetnike. Taj prostor će u cijelosti biti opremljen svom potrebnom tehnikom vezanom uz informatički i digitalni način rada.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više