Category: Investicije

Otvoren privremeni NPOO poziv “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“

Otvoren privremeni poziv za podnošenje projektnih prijedloga u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske 2021. – 2026. “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ (referentni broj: NPOO.C1.6.R1-I1.01)

Ministarstvo turizma i sporta kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026. objavljuje Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma“ (referentni broj Poziva: NPOO.C1.6.R1-I2.01). Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu privremenog Poziva.

Cilj poziva je je razvoj i/ili prilagodba javne turističke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mogu potaknuti:

  • oporavak i otpornost turističkog sektora kroz javna ulaganja u povećanje atraktivnosti  slabije razvijenih turističkih destinacija, čime će se doprinijeti i smanjenju prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima te podizanje kvalitete destinacije i omogućavanje produžetka sezone, kao i „raspršivanja“ prevelike koncentracije turista,
  • poticanje održivih oblika turizma,
  • razvoj i/ili prilagodba javne turističke infrastrukture u skladu s EU standardima zaštite okoliša koja doprinosi i zelenoj tranziciji turističkih proizvoda.

Podrškom ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju te unaprjeđenje javne turističke infrastrukture planira se potaknuti održivi razvoj turizma tijekom cijele godine, povećati raznovrsnost turističke ponude na manje razvijenim turističkim odredištima, smanjiti prekomjerni turizam u najrazvijenijim turističkim područjima te potaknuti gospodarski oporavak i zapošljavanje lokalnog stanovništva, što će pozitivno utjecati na smanjenje regionalnih neujednačenosti te demografsku revitalizaciju.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 930.000.000,00 HRK (123.432.211,82 EUR), od čega je iznos sredstava u Državnom proračunu RH osiguran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako slijedi:

  • Grupa 1: Posjetiteljska infrastruktura – 185.000.000,00 HRK (24.553.719,55 EUR), od čega se za projekte u općinama i gradovima na području kategorije 1  ITR-a ne može dodijeliti više od 44.640.000,00 HRK (5.924.746,17 EUR);
  • Grupa 2: Infrastruktura aktivnog turizma  – 280.000.000,00 HRK (37.162.386,36 EUR), od čega se za projekte u općinama i gradovima na području kategorije 1 ITR-a ne može dodijeliti više od 66.960.000,00 HRK (8.887.119,25 EUR);
  • Grupa 3: Infrastruktura u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma   – 465.000.000,00 HRK (61.716.105,91 EUR), od čega se za projekte u općinama i gradovima na području kategorije 1 ITR-a ne može dodijeliti više od 111.600.000,00 HRK (14.811.865,42 EUR).

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su:

Grupa 1. Posjetiteljska infrastruktura

  • Jedinica područne (regionalne) samouprave
  • Jedinica lokalne samouprave
  • Javna ustanova
  • Trgovačko društvo u javnom vlasništvu

Grupa 2 Infrastruktura aktivnog turizma

  • Jedinica područne (regionalne) samouprave
  • Jedinica lokalne samouprave
  • Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
  • Javna ustanova registrirane za obavljanje sportske djelatnosti upravljanje i održavanje  sportskom građevinom
  • Trgovačko društvo u javnom vlasništvu

Grupa 3 Infrastruktura u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma

  • Jedinica područne (regionalne) samouprave
  • Jedinica lokalne samouprave
  • Zdravstvena ustanova: specijalna bolnica i lječilište koje je registrirano za zdravstveni turizam i/ili pružanje zdravstvenih usluga u turizmu i/ili usluga zdravstvenog turizma
  • Trgovačko društvo u javnom vlasništvu

Rokovi i način podnošenja projektnih prijedloga: Projektni prijedlozi podnose se isključivo putem sustava eNPOO od 7. studenog 2022. godine  u 12:00 sati do 3. veljače 2023. godine  u 12:00 sati.

Potencijalni prijavitelji mogu za vrijeme trajanja Poziva postavljati pitanja u svrhu dobivanja dodatnih pojašnjenja i obrazloženja odredbi Poziva. Pitanja se mogu podnijeti isključivo putem sustava eNPOO do 14 kalendarskih dana prije isteka krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga.

Više informacija, kao i cjelokupna projektna dokumentacija dostupna je na poveznici: https://mint.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-22753/regionalna-diversifikacija-i-specijalizacija-hrvatskog-turizma-kroz-ulaganja-u-razvoj-turistickih-proizvoda-visoke-dodane-vrijednosti/23233

Upute za prijavitelje:

Upute za prijavitelje- NPOO „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“

UzP1.5 MB
Pročitaj više
Najava drugog poziva programa INTERREG Središnja Europa- 22. ožujka 2023.!

U sklopu INTERREG programa Središnja Europa, objavljen je datum otvaranja Drugog poziva za dostavu prijedloga, koji je predviđen za 22. ožujka 2023. Drugi poziv stavit će na raspolaganje značajan dio programskog proračuna za klasične projekte transnacionalne suradnje.

Od prijavljenih projekata očekuje se razvoj, testiranje i implementacija inovativnih rješenja koja zadovoljavaju potrebe regija i gradova na terenu. Kao posljedica toga, prvotno planirani i financijski ograničeni poziv za manje pionirske projekte bit će odgođen.

O detaljima drugog poziva za dostavu prijedloga dodatno će se raspravljati i dogovoriti odbor za praćenje na svom sljedećem sastanku u Bratislavi 15. i 16. prosinca 2022.

Više informacija o samom INTERREG programu Središnja Europa možete saznati na internetskim stranicama: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/home.html .

Izvor: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/apply/Second-call.html

Pročitaj više
Predstavljanje Poziva za izradu strategija zelene urbane obnove (NPOO)

U suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Udruga gradova organizira hibridnu radionicu za gradove potencijalne prijavitelje na najavljeni Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove koji se provodi u okviru reformskih inicijativa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Svrha ovoga Poziva je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju.

Pozivom će se sufinancirati izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom, administracija i vidljivost projekta u iznosu do 250.000 kn po prijavitelju. Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele te će informacija o istome biti objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ i https://planoporavka.gov.hr. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku.

Predstavljanje će se održati u srijedu 28. rujna 2022. u 11 sati te se putem obrasca prijavite za fizičko sudjelovanje ili praćenje putem interneta.

 

Izvor: Udruga gradova 

Pročitaj više
Odobren Okvirni sporazum o suradnji između Hrvatske i Švicarske u sklopu Drugog švicarskog doprinosa

Vlada Republike Hrvatske, 8. rujna 2022. odobrila je sklapanje Okvirnog sporazuma između Hrvatske i Švicarske o provedbi Drugog švicarskog doprinosa u području kohezije za Hrvatsku. Odobrenim Okvirnim sporazumom Hrvatskoj se stavlja na  raspolaganje  45,7 milijuna švicarskih franaka. 

Cilj ovog, drugog po redu, doprinosa je nastaviti s aktivnostima koje doprinose ekonomskoj i socijalnoj koheziji u Hrvatskoj,  te kao takav predstavlja izraz švicarske solidarnosti u preuzimanju dijela tereta vezano uz aktivnosti koje se poduzimaju u cilju smanjivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području Europske unije.

Sredstva švicarskog doprinosa se nadopunjuju nacionalnim sufinanciranjem i namijenjena su za financiranje programa i projekata u skladu s nacionalnim potrebama i strategijama, poput ulaganja u istraživanje i inovacije namijenjenog poslovnom i znanstvenom sektoru (8 milijuna švicarskih franaka), vodoopskrbu i odvodnju (23 milijuna švicarskih franaka), zdravstvenu i socijalnu zaštitu (5.5 milijuna švicarskih franaka)  te civilno društvo (7,62 milijuna švicarskih franaka), a u kojima će također biti ostvarena bilateralna suradnja sa Švicarskom kroz partnersku razmjenu znanja i iskustva u navedenim područjima. Predmetna sredstva će se moći  utrošiti do kraja 2029. godine.

Potrebno je naglasiti kako Hrvatska već uspješno koristi sredstva iz prvog švicarskog doprinosa, u sklopu kojeg su ugovorena 11 projekata, a koje Švicarska financira s 42,7 milijuna švicarskih franaka. To su projekti razminiranja na području Kotar šume kod Siska i socijalno-ekonomske integracije žrtava mina, poboljšanja sustava vodoopskrbe i odvodnje u Gorskom Kotaru, suradnje u znanstveno-istraživačkim projektima, modernizacije strukovnog obrazovanja, jačanja malog i srednjeg poduzetništva te organizacije civilnog društva. Projekti također uključuju suradnju hrvatskih i švicarskih organizacija i stručnjaka čime se jačaju veze između dviju zemalja. Do sada su završena četiri projekta, dok su preostalih sedam u završnoj fazi provedbe.

Projektima vodoopskrbe i odvodnje na području Gorskog Kotara unaprjeđuje se vodna infrastruktura stanovnika grada Delnice te općina Fužine i Brod Moravice, čime se također doprinosi očuvanju vodnih resursa i očuvanju okoliša na tom području. Kroz projekt Eurostars do sada je ugovoreno osam projekata suradnje hrvatskih malih i srednjih poduzeća i međunarodnih partnera u istraživačkim aktivnostima te razvoju inovacija u Hrvatskoj. Provedbom projekta Razminiranje i društveno gospodarska integracija razminirat će se 2,5 km2 Kotar šume kod Siska, a kroz projekt također se radi na društveno-gospodarskoj integraciji žrtava mina i njihovih članova obitelji. Projektom Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja modernizirani su kurikulumi za 6 strukovnih zanimanja i opremljeno je 11 strukovnih škola čime se doprinijelo kvaliteti strukovnog obrazovanja učenika.

Programom izvrsnosti u visokom obrazovanju i Hrvatsko – švicarskim istraživačkim programom jača se suradnja sa švicarskom i europskom znanstvenom zajednicom putem bilateralnih projekata na kojima sudjeluju mladi istraživači. Zajedničkim radom organizacija civilnog društva, škola i lokalne zajednice kroz Blok darovnicu za nevladine udruge financirano je 43 projekata kroz koji su provedeni formalni i neformalni programa izobrazbe za djecu osnovnih i srednjih škola kako bi stekli znanje i vještine za održiv razvoj, a kroz Partnersku blok darovnicu provedeno je devet projekata promicanja bilateralne suradnje i partnerstva između hrvatskih i švicarskih neprofitnih organizacija.

Švicarski doprinos u Hrvatskoj te praćenje provedbe programa i projekata financiranih švicarskim sredstvima provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zajedno s nadležnim tijelima državne uprave u suradnji sa švicarskim Državnim tajništvom za gospodarstvo i Agencijom za razvoj i suradnju te Uredom za švicarski doprinos pri Švicarskom veleposlanstvu.

Imajuću u vidu da se kroz 30 godina diplomatskih odnosa Švicarske Konfederacije i Republike Hrvatske razvilo postojano i sveobuhvatno partnerstvo te ostvarili značajni projekti u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje tijekom narednih tjedana biti će organizirano obilježavanje navedene godišnjice i u vidu izložbe rezultata projekata financiranih iz prvog švicarskog doprinosa o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Više informacija o Programu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje možete pronaći na mrežnim stranicama www.swiss-cro.hr.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više
Ugostiteljska škola u Opatiji ide u obnovu, postat će središte izvrsnosti u turizmu za cijelu Hrvatsku

Postavljene su skele na zgradi Ugostiteljske škole u Opatiji koja će nakon temeljite rekonstrukcije postati središte izvrsnosti u turizmu i ugostiteljstvu za cijelu Hrvatsku.

Naime, 2018. godine je imenovano 25 regionalnih centara kompetentnosti (RCK) u strukovnom obrazovanju na razini Hrvatske, a Ugostiteljska škola Opatija imenovana je u sektoru turizma i ugostiteljstva kao nositelj projekta.

Opatijska je škola ušla u, za nju iznimno značajan projekt Mreža kom5entnosti ukupne vrijednosti 31,3 milijuna kuna koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Tim novcem adaptirat će se objekti nekoliko hrvatskih škola i nabaviti specijalizirana oprema s ciljem poboljšanja kvalitete obrazovanja i osposobljavanja učenika i nastavnika. Dakle, Ugostiteljska škola u Opatiji će dobiti ne samo nove prostore i opremu, već i mogućnosti za što kvalitetniju edukaciju nastavnika i učenika.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Poziv za Izradu baze podataka plitke geotermalne energije

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv za Izradu baze podataka plitke geotermalne energije. U okviru ovog Poziva, plitka geotermalna energije definirana je kao energija pohranjena u tlu, a za njeno korištenje potreban je sustav izmjenjivača topline (horizontalni ili vertikalni) i dizalice topline. Ovim pozivom obuhvaćeni su sustavi za iskorištavanje topline tla i podzemnih voda.

Izvor financiranja: Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021.

Program: Energija i klimatske promjene

Status: Otvoren od 15. srpnja do 27. rujna 2022. (do 12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu)

Tip natječaja: Otvoreni postupak dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog poziva

Nadležno tijelo: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ukupna vrijednost Poziva: 200.000,00 EUR

Iznos potpore po projektu: 5.000,00 – 200.000,00 EUR

Stopa sufinanciranja projekata: do 100%

Trajanje projekata: 12 – 15 mjeseci

 

Prihvatljivi prijavitelji: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija, osnovan kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivi partneri: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija, osnovan kao pravna osoba u državama donatorima (Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu) ili u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivo područje: odabrani projekti provodit će se na području Republike Hrvatske. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu biti implementirane na teritoriju država donatora.

Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financiraju se projekti koji se odnose se na programsko fokusno područje Obnovljivi izvori energije, a koje predlažu subjekti hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalne ili nekomercijalne organizacije, kao i nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Očekivani neposredni rezultati su povećanje instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljivih izvora energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Detaljnije o samome Pozivu: https://eeagrants.hr/izrada-baze-podataka-duboke-geotermalne-energije-2/

Pročitaj više
Donesena Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini

Temeljem Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini, 77 JLP(R)S-ova je dobilo sredstva za sufinanciranje projekata, od čega je sufinanciranje odobreno za 5 projekata s područja Primorsko-goranske županije, sveukupne vrijednosti od gotovo 2,5 milijuna kuna.

Radi se o sljedećim projektima:

  1. “Izgradnja površine za sportske aktivnosti Street Workout i slobodno vježbanje na otvorenom”, Općina Baška; 150.000,00 kn;
  2. “Dvorana Dinko Lukarić-zamjena sportske podloge”, Grad Rijeka; 400.000,00 kn;
  3. Rekonstrukcija vanjskog košarkaškog igrališta u Kraljevici, II. faza; Grad Kraljevica; 527.719,44 kn;
  4. “Sanacija i opremanje površine vanjskog sportskog igrališta za više sportova Centar aktivnosti Krk”, Grad Krk; 600.000,00 kn;
  5. “Sanacija i adaptacija objekta svlačionice i pratećih prostorija nogometnog kluba Vrbovsko”, Grad  Vrbovsko; 800.000,00 kn

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Osim Grada Zagreba, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija najviše će u 2022. izdvojiti za socijalnu zaštitu

Prema analizi ulaganja u socijalnu skrb portala zupan.hr, za socijalnu zaštitu Sisačko-moslavačka županija planira ove godine u proračunu izdvojiti 107,2 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na socijalnu zaštitu 70,5 milijuna kuna, 16,4 za unapređenje socijalne infrastrukture itd. Splitsko-dalmatinska županija planira izdvojiti 95 milijuna kuna, Primorsko-goranska 71,2 milijuna i Istarska županija 66,2 milijuna kuna.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U ovogodišnjem planu proračuna Primorsko-goranske županije za socijalnu zaštitu predviđen je iznos od 71,2 milijuna kuna. Domovima za starije osigurano 404.960 kuna za stalna usavršavanja djelatnika i radno-okupacijske aktivnosti korisnika te 93.500 kuna za fizikalnu terapiju u Domu Fortica. Također se razmatra mogućnost izgradnje dislociranog doma za starije osobe na Cresu jer se za sadašnji prostor plaća visoka najamnina, a sredstva za taj projekt pokušat će se osigurati iz europskih fondova. Unutar programa za socijalnu zaštitu ulaze i demografske mjere za Gorski kotar. I ove se godine raspisuje natječaj za programe pomoći u kući kroz koji se otvorio veći broj radnih mjesta za gerontodomaćica, a Županija će i nadalje sufinancirat plaću logopeda i defektologa za općine i gradove Gorskog kotara.

S HZMO-a ove su godine na vlasništvo Županije prenesene  nekretninama domova za starije osobe Kantrida i Mali Kartec, a čime se otvara mogućnost korištenja sredstava EU fondova u širenje kapaciteta.

Dodijeljeni su E-Qualin certifikati za procesne vođe djelatnicima županijskih ustanova socijalne skrbi što značajno doprinosi podizanju standarda kvalitete pruženih usluga.

Primorsko-goranska županija je jedina županija u Hrvatskoj koja ima sustav upravljanja kvalitetom E-Qalin i brojne educirane stručnjake. Uskoro će se implementirati E-Qualin standard kvalitete i u Centar za rehabilitaciju „Fortica“ Kraljevica, pa će tako svi domovi socijalne skrbi kojima je županija osnivač biti uključeni u sustav čime se uspostavljaju visoki standardi upravljanja kvalitetom što PGŽ čini jedinstvenom na području RH.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje za drugi Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru NPOO u vrijednosti 1.250.000.000 kuna

Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma.

Pozivom se potiču ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika, koja će doprinijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma. Svrha poziva je potaknuti ulaganja prihvatljiva za okoliš i učinkovitost resursa, posebice onih u turistički slabije razvijenim područjima, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i bolje pozicioniranje na tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike. Na taj način, potiče se smanjenje učinaka prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima, održivi i niskougljični rast turizma visoke kvalitete u slabije razvijenim turističkim područjima te jačanje socijalne održivosti kroz povećanje zaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Čak 60 posto ukupnog iznosa predviđenog za turizam u okviru NPOO-a, odnosno 1,25 milijarde kuna, namijenjeno je izravno ulaganjima u privatni sektor. Od toga, 1.020.000.000 namijenjeno je investicijskim projektima visoke dodane vrijednosti poput objekata za smještaj i pratećih sadržaja kao što su tematski i zabavni parkovi te drugi inovativni sadržaji u turizmu, koji će Hrvatsku uistinu transformirati u cjelogodišnju turističku destinaciju.

Javni poziv podijeljen je u 3 grupe:

  • Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture. Vrijednost planirane alokacije: 1,02 milijarde kuna,
  • Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu što podrazumijeva poticanje poduzetništva u turizmu kroz transformaciju postojećih iznajmljivača u poduzetnike. Vrijednost planirane alokacije: 50 milijuna kuna,
  • Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Vrijednost planirane alokacije: 180 milijuna kuna.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru javnog poziva, ovisno o pojedinoj grupi, su mikro, mala, srednja i velika poduzeća, postojeći iznajmljivači ili skupina postojećih iznajmljivača te pravni subjekti (mikro, malo, srednje i veliko poduzeće) koji vode inovacijski klaster u lancu vrijednosti turizma.

Visina intenziteta potpore pojedinačnog projekta bit će određena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganja u sektoru turizma, koji prati ovaj javni poziv.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 27. lipnja 2022. godine.

Detaljnije informacije vezane uz prijedlog Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma možete pronaći ovdje.

Pročitaj više