Raspored korištenja ESIF fondova 2014.-2020. prema državama članicama Europske unije
Hrvatska se i dalje nalazi na posljednjem mjestu među državama članicama Europske unije po pitanju korištenja ESIF fondova u razdoblju 2014.-2020., prema Eurostatu.

Hrvatska se i dalje nalazi na posljednjem mjestu među državama članicama Europske unije po pitanju korištenja ESIF fondova u razdoblju 2014.-2020., prema Eurostatu.


Grad Rijeka otvorio je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Plana razvoja grada Rijeke 2021. – 2027., a trajat će do 18. veljače 2021. godine.
U prosincu 2017. godine donesen je Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kojim se prvi put uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Prošle godine isteklo je važenje strateškog dokumenta grada Rijeke – Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Na 39. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojeno je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura (81,56 mlrd. kn).
Do 14. siječnja 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,13 milijardi eura (92,22 mlrd. kn) odnosno 113,07% dodijeljenih sredstava.
Ukupno je isplaćeno 5,02 milijardi eura (38,17 mlrd. kn) odnosno 46,81% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,39 milijarde eura (33,35 mlrd. kuna) odnosno 40,89% dodijeljenih sredstava.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike
Županijska lučka uprava Krk dobila je više od 37 milijuna kuna za provedbu projekta ribarske luke u Krku, kojim će se osigurati veći kapaciteti i sigurno privezište za ribarske brodove, rečeno je u ponedjeljak na redovnoj konferenciji za novinare u primorsko-goranskoj županijskoj upravi. Radi se o do sada najvećoj investiciji u krčkom akvatoriju.
Projektom se predviđa produljenje ribarskog mula za 200 metara i proširenje na 12 metara, što će osigurati dovoljne kapacitete i sigurno privezište za ribarske brodove, ali i za komunalne i nautičke vezove.
Projekt se realizira temeljem natječaja Ministarstva poljoprivrede za izgradnju ribarskih luka.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Za izgradnju Radne zone Marišćina Općini Viškovo iz Europske unije odobreno je 12 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Natječaj je prijavljen putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja Urbane aglomeracije Rijeka, a za provođenje projekta Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodijelio je 11.997.311,22 kune.
Cilj projekta je razvoj i poboljšanje kvalitete i dostupnosti fizičke poduzetničke infrastrukture na području Općine Viškovo te unapređenje poduzetničke klime. Namjena Radne zone pretežno je proizvodno-uslužnog karaktera, što znači da će u njoj djelovati proizvodni pogoni, istraživačko-inovacijski centri, skladišno-prodajni prostori, trgovina na veliko i malo te komunalne djelatnosti.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Riječka tvrtka Logista dobila je nagradu Najbolji poslodavac, temeljem istraživanja kojeg provodi MojPosao, a kojim se ispituje u kojim je tvrtkama trenutačno najbolje raditi u Hrvatskoj. Riječ je o anonimnom istraživanju, a ocjenu zadovoljstva daju zaposlenici svake tvrtke, nakon čega se tvrtke s najboljim rezultatima proglašavaju najboljim poslodavcima. Ove je godine u istraživanju sudjelovalo 48 tvrtki, od čega 42 posto srednjih, 33 posto malih, 15 posto velikih i tri posto mikro tvrtki.
Uz Logistu, najbolji poslodavci u kategoriji srednjih tvrtki su Q agency i BORNFIGHT. Najbolji poslodavci u kategoriji velikih tvrtki su Infinum, dm-drogerie markt i Rimac Automobili, dok su najbolji u kategoriji malih tvrtki COBE, Ars Futura i Integracija od-do.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Primorsko-goranska županija kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete u ustanovama socijalne skrbi, ali i razvija inovativne projekte za mlade.
Prepoznavši važnost aktivnosti usmjerenih brizi o starijim osobama, ali i podrške djeci i mladima, Primorsko-goranska županija je 2013. godine ustrojila Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade. PGŽ je osnivač pet ustanova socijalne skrbi i to domova za starije osobe Kantrida, Volosko, Opatija, Mali Kartec Krk, Doma za starije osobe Marko A. Stuparić Veli Lošinj te Centra za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. Ukupno je u domovima za starije osobe smješteno oko 800 korisnika, a u izvaninstitucijsku skrb je uključeno još oko 1.100 korisnika.
U proteklih šest godina PGŽ je izdvojila 15,8 milijuna kuna za realizaciju više kapitalnih projekata čime je znatno unaprijeđen standard i kvaliteta smještaja u ustanovama socijalne skrbi. Uređen je i stavljen u funkciju jedan objekt u Domu za starije osobe Volosko za koji je utrošeno oko 4,2 milijuna kuna. U istom Domu je pred dovršetkom investicija u projekt „Park seniora“ za koji je Županija osigurala iznos od 3.463.000,00 kuna. Za povećanje kvalitete smještaja u Centru za rehabilitaciju Fortica Kraljevica, PGŽ je izdvojila preko 4 milijuna kuna.
Županija već niz godina sufinancira program pomoći u kući s naglaskom na ruralno područje, za čiju je realizaciju od 2014. godine izdvojila preko 2,7 milijuna kuna te tako doprinijela zapošljavanju oko 30 radnica. Za druge programe izvaninstitucijske skrbi, PGŽ je od 2014. godine izdvojila oko 950.000,00 kuna.
Za realizaciju programa aktivnosti usmjerenih na unapređenje položaja djece i mladih u lokalnoj zajednici, od 2014. godine Županija je osigurala oko 7.020.000,00 kuna. Naime, PGŽ jedina je u Hrvatskoj koja financira sve troškove povezane sa stjecanjem statusa „Prijatelj djece“, pa zato čak 16 općina i gradova nose taj status. U 2018. godini PGŽ je uručen prestižni status „Županija prijatelj djece“. Za provedbu programa „Županija – prijatelj djece“, PGŽ je od 2014. godine osigurala iznos od oko 370.000,00 kuna.
Na razini Hrvatske, PGŽ je pokrenula inovativni projekt formiranja Ureda za mlade koji se temelji na mreži informativno-edukativnih punktova i društvenih domova i za koji je od 2015. godine osigurala oko 3,5 milijuna kuna.
Poticanje razvoja socijalnih inovacija Županija realizira kroz program „PGŽlab“ te je od 2018. godine uložila gotovo 300.000 kuna.
Putem Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ već niz godina sufinancira programe i projekte udruga i ustanova. Tako se putem javnih potreba pruža potpora za realizaciju oko 40 programa i projekata udruga godišnje. Od 2014. godine Županija je za realizaciju programa javnih potreba u području socijalne skrbi te za sufinanciranje Dječjeg doma „Tić“ Rijeka i Društva crvenog križa PGŽ izdvojila oko 19.200.000,00 kuna.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
U Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. ukupna dodijeljena sredstva iznose sveukupno 1824,3 milijarde EUR.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Europska komisija, Europski parlament i čelnici EU-a postigli su dogovor o planu oporavka koji otvara put ka izlasku iz krize i stvara temelje za modernu i održiviju Europu. Tim će se planom olakšati otklanjanje gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Radi se o najvećem paketu poticaja u povijesti Europske unije.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Europski odbor regija nastavlja uklanjati prepreke s kojima se suočavaju građani koji žive u pograničnim regijama, čiji je utjecaj na svakodnevni život postao još očitiji tijekom COVID-19 krize. Slijedom iskustava proizašlih iz pandemije COVID-19 i s ciljem razmišljanja o budućnosti, Europski odbor regija, zajedno s Europskim savezom građana prekograničnih regija radi na definiranju vizije dugoročne prekogranične suradnje.
Kako bi postigao uravnoteženu viziju, Europski odbor regija pokrenuo je javno savjetovanje o zajedničkoj viziji dugoročne budućnosti prekogranične suradnje u Europskoj uniji.
Na temelju primljenih povratnih informacija, Europski odbor regija usvojit će Rezoluciju na plenarnom zasjedanju u srpnju 2021. godine.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike