Nekategorizirano

Najava 3. poziva u okviru programa INTERREG MEDITERRANEAN

Na službenim stranicama INTERREG MEDITERRANEAN programa objavljena je informacija o otvaranju 3. poziva dana 30. listopada 2018. godine. 

Poziv je usmjeren na programe prioritetne osi 1 (isključivo podcilj „Blue Growth“) i prioritetne osi 3.

Proračun:

• Indikativna ERDF alokacija je 30 milijuna eura (8 milijuna eura za prioritetnu os 1 i 22 milijuna eura za prioritetnu os 3)
• Indikativna IPA alokacija je 2 milijuna eura (raspodjela između prioritetne osi 1 i 3 ovisno o kvaliteti projektnih prijava)

Podnošenje prijave: 

• Faza pretprijave
• Faza prijave – otvorena samo za projekte odabrane u fazi pretprijave

Detaljnije

Indikativni datum objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga “ITU-Sustav poduzetničke potporne infrastrukture” prolongiran na lipanj 2019.

Dana 19. listopada 2018. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je izmjene Indikativnog godišnjeg plana Poziva na dostavu projektnih prijedloga sufinanciranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za 2018. godinu.

Temeljem izmijenjenog Indikativnog datuma objave Poziva na dostavu projektnih prijedloga, Projekt “ITU – Sustav poduzetničke potporne infrastrukture” neće biti objavljen u prosincu 2018. godine, već je rok prolongiran na lipanj 2019. godine. 

Osnovni podaci o shemi/projektu ITU – Sustav poduzetničke potporne infrastrukture:  

Prioritetna os: 3, Poslovna konkurentnost

Naziv i oznaka specifičnog cilja: 3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva

Ciljevi PDP-a: Razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture kako bi doprinijeli poboljšanju dostupnosti poduzetničko poslovne infrastrukture MSP-ovima kao i povećanje broja proizvoda/usluga koje ona omogućava, u svrhu njihovog olakšanog rasta i razvoja, privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Omogućavanje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća putem razvoja i unaprjeđenja mreže poduzetničkih potpornih institucija koje bi profesionalno pružale usluge podrške i informiranja MSP u svrhu njihovog uspješnijeg poslovanja i rasta.

Prihvatljivi korisnici: Poduzetničke potporne institucije (regionalne razvojne agencije, poduzetničke udruge, akceleratori, inkubatori, poduzetnički centri), jedinice lokalne i regionalne uprave/samouprave

Indikativni iznos financijske omotnice u kunama: 121.308.469,32 kn

Indikativni intenzitet potpore: 85%

Detaljnije

Delegacija Radne skupine Progresivnog saveza socijalista i demokrata Europskog parlamenta posjetila Primorsko-goransku županiju

Dana 18. listopada 2018. godine Primorsko-goransku županiju posjetili su zastupnik Europskog parlamenta Tonino Picula, šefica izaslanstva Radne skupine Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) u Odboru za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta, njemačka zastupnica Constanze Krehl i britanski zastupnik i član Odbora, Derek Vaughan.

U ulozi domaćina goste je primio zamjenik župana Petar Mamula sa suradnicima – pročelnikom Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevitom Krpanom, ravnateljem Regionalne energetske agencije Kvarner Darkom Jardasom  te ravnateljem Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedranom Kružićem.

Cilj posjeta članova Europskog parlamenta bio je upoznati se s iskustvima Primorsko-goranske županije u pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima Europske unije. Naime, kao izvjestiteljica za novi prijedlog Europske komisije za Kohezijsku politiku gđa Krehl u Odboru za regionalni razvoj zadužena je za sastavljanje izvješća koje će sadržavati prijedloge amandmana Europskog parlamenta na prijedlog Komisije. U tom smislu izravan kontakt s regionalnim i lokalnim vlastima pomoći će da se dobije uvid u realnu situaciju i poteškoće s kojima se regije susreću u prijavi i provedbi projekata.

U tu svrhu gostima su predstavljeni projekti koji se na području Primorsko-goranske županije financiraju iz fondova EU, poput projekta Putevima Frankopana ili kampusa Sveučilišta u Rijeci i razvoja istraživačke infrastrukture Sveučilišta, te planirani projekti kao što su kontejnerski terminal Brajdica i financijski gledano najveći projekt u Primorsko-goranskoj županiji – Izgradnja vodoopskrbne infrastrukture riječke aglomeracije.

Kao neke od najvećih prepreka u privlačenju EU sredstava predstavnici Županije istaknuli su problem indeksa razvijenosti, nedostatka prijeko potrebne decentralizacije te ograničenja koje za županije, ali i za općine i gradove, predstavlja potreba predfinanciranja odnosno sufinanciranja projektnih aktivnosti.

Sajam stipendija i visokog obrazovanja-18.10.2018.

Na kampusu Sveučilišta u Rijeci održava se Sajam stipendija i visokog obrazovanja, na kojem aktivno sudjeluje i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, u okviru panela “Koja znanja za budućnost treba Rijeka?”

Prema podacima istraživanja EUROSTUDENT, stipendije kao izvor prihoda za pokrivanje troškova studija navelo je nešto manje od četvrtine hrvatskih studenata (23%). Prosječan iznos stipendija za studij u Hrvatskoj iznosi 949 kn mjesečno. Visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija (u prosjeku 1.375 kn mjesečno), hrvatska ministarstva u prosjeku dodjeljuju 908 kn mjesečno, dok jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim iznosima (u prosjeku 765 kn mjesečno).

Znanstvenici tvrde da će djeca koja danas kreću u školu u 30% slučajeva raditi u zanimanjima koje danas ne postoje, dok će 40% zanimanja koja danas postoje, prestati postojati uslijed trendova digitalizacije, automatizacije i umjetne inteligencije.

Jačinu transformacije ponajbolje karakterizira činjenica da je prije 40 godina  80% vrijednosti najvećih 500 kompanija na listi  Fortune 500 činila materijalna imovina. Danas je odnos  preokrenut: 80% vrijednosti 500 najvećih kompanija nematerijalna je imovina  – prvenstveno znanje i vještine zaposlenika, patenti, intelektualni kapital, znanje inkorporirano u proizvode i usluge, digitalne platforme, software. Procjenjuje se da se više od 39% ukupne ekonomske aktivnosti u EU generira u sektorima intenzivnog korištenja intelektualnog vlasništva .

Primorsko-goranska županija može se pohvaliti najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj. Jedna je od 3 županije  po ugovorenim i povučenim sredstvina iz EU, dobrim dijelom uloženim u znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu, opremu i programe. Također intenzivno djeluje na uspostavljanju poduzetničkih ekosustava, podizanju kvalitete potpornih institucija, povezivanja sa svrhom specijalizacije.

Županija trajno provodi stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja. Svake akademske godine se dodijeli ukupno 36 do 38 stipendija. U posljednjih 25 godina dodijeljeno je više od 550 stipendija. Jedan od 3 strateška cilja je razvoj ljudskih potencijala.

Kastav je prvi gradić u Hrvatskoj koji je donio Strategiju razvoja pametnog grada

Ravnatelj javne ustanove Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, ekspert s dugogodišnjim iskustvom u području razvoja pametnih gradova, istaknuo je za Novi list kako je Kastav prvi gradić u Hrvatskoj koji je donio Strategiju razvoja pametnog grada 2017.-2022. godine, u čijoj je izradi sudjelovalo gotovo 300 stanovnika.

U postupku implementacije su gradska aplikacija KastApp, pametne autobusne stanice s najavom dolaska autobusa, inteligentna javna rasvjeta, uvođenje digitalnih rješenja u upravu i javnu nabavu ili inovativni načini financiranja objekata za društvenu namjenu. Od dugoročnih planova izdvaja se projekt izgradnje pametnih naselja, uz korištenje suvremene tehnologije, kako bi se građanima, s jedne strane olakšao, pojednostavio i ubrzao svakodnevni život u gradu, te s druge strane smanjili troškovi lokalnoj samoupravi.

Ravnatelj Kružić napomenuo je kako se razvoj koncepta pametnog grada može primijeniti na gradove svih veličina. Razvoj prilagođenih, primjenjivih i cjenovno dostupnih pametnih rješenja koja utječu na razvoj manjih gradova, predstavljaju veliki izazov inovativnim tehnološkim tvrtkama i prilika su za inovativni ekosustav kakav se želi stvoriti u našoj regiji. Štoviše, inovativna rješenja pametnih gradova, dokazano je, bolje uspijevaju ako su testirana ili inicijalno primijenjena na razini manjih sredina ili naselja te kasnije skalabilno proširena na veća urbana područja.

Novi list: Na putu transformacije-Kastav je prvi u Hrvatskoj donio Strategiju razvoja pametnog grada

Krk najbolji grad u području gospodarstva, a Smart City titula pripala je Gradu Rijeci

Gradonacelnik.hr , Hanza media i Ipsos organizirali su projekt izbora najboljih hrvatskih gradova. Svečanost proglašenja i dodjele nagrada održana je 11. listopada 2018. godine u šibenskom Amadria Parku, u okviru Dana regionalnog razvoja i EU fondova“, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Grad Krk je proglašen najboljim gradom u području gospodarstva. On je jedan od malobrojnih koji već godinama funkcionira bez prireza, ima jednu od najmanjih stopa nezaposlenosti u zemlji, a na 6.281 stanovnika registrirano je čak 700 poslovnih subjekata.

Krk je specifičan i po kontinuitetu u upravljanju gradom, gradonačelnik Darijo Vasilić jedan je od najdugovječnijih hrvatskih gradonačelnika, čiji je čelnik već punih 25 godina.

Grad Krk konstantno ulaže u infrastrukturu, a poduzetnicima pruža i olakšice u vidu oslobođenja plaćanja dijela komunalne naknade/doprinosa.

Smart City titulu dobio je Grad Rijeka. Naime, Grad Rijeka već niz godina razvija projekte koji doprinose konceptu pametnog grada pa je tako tijekom 2017. i 2018. godine pokrenuta provedba čak 83 projekta koji su u tijeku. Također, Grad Rijeka je istaknuo i projekt „Primjena drona u prometnim projektima i ažuriranju GIS orto-foto podloga“.

U području gospodarstva, osim Grada Krka, među najboljima tu su još i Grad Mali Lošinj, Grad Bakar, Grad Rab, Grad Kastav, Grad Opatija te Grad Crikvenica.

U kategoriji Obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, među najboljima se nalaze Grad Bakar, Grad Cres i Grad Kastav.

U području kvalitete života, među najbolje su uvršteni Grad Cres, Grad Krk, Grad Mali Lošinj, Grad Bakar, Grad Opatija, Grad Crikvenica, Grad Kastav i Grad Rijeka.   

Detaljnije na gradonacelnik.hr

Domu za odrasle osobe Turnić i Dječjem domu I.B.Mažuranić Lovran dodijeljeno preko 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova

Dana 11. listopada 2018. godine ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je s ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislavom Petricem i korisnicima ugovore iz područja socijalne skrbi, sveukupne vrijednosti 66,9 milijuna kuna, od čega 63,8 milijuna kuna, odnosno 95% bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Preko 14 milijuna kuna dodijeljeno je ustanovama s područja naše Županije, a to su Dom za starije osobe Turnić i Dječji dom „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran. Tim će se sredstvima obnoviti postojeći, odnosno izgraditi novi prostori, a sve s ciljem smanjenja broja institucionaliziranih osoba s invaliditetom te djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a što će pridonijeti njihovom procesu uključivanja u zajednicu te pomoći u smanjenju institucionalizacije novih korisnika ustanova.

Sveukupna vrijednost projekta Doma za starije osobe Turnić je 5.155.106,63 kn, od čega 5.155.106,63 kn bespovratnih sredstava, a Dječjeg doma „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran 8.999.235,50 kn, od čega 8.951.240,50 kn bespovratno.

Detaljnije

Nova web stranica Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije pustila je u funkciju novu web stranicu www.prigoda.hr .

Web stranica predstavlja osobnu iskaznicu Agencije, osnovane 2018. godine od strane Primorsko-goranske županije, s temeljnom svrhom koordinacije i poticanja održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije, te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnima za razvoj ovog područja.

Agencija predstavlja centar potpore Primorsko-goranskoj županiji i pravnim subjektima u njenom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave s područja županije te njihovim pravnim tijelima, putem aktivnosti savjetodavne i stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, kako od lokalnog, tako i regionalnog, ali i nacionalnog značaja.

U ulozi regionalnog koordinatora za područje Primorsko-goranske županije, Agencija je osnovana temeljem članka 24. Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“ broj 147/14 i 123/17).

Djelovanje Agencije temeljeno je na viziji razvoja Primorsko-goranske županije koja glasi: „Primorsko-goranska županija je konkurentna, održiva i društveno pravedna regija poželjna za život i rad.“

PRIGODA tim broji sveukupno 7 zaposlenika, stručnjaka s dugogodišnjim iskustvom i kompetencijama u specifičnim područjima rada.

Obratite nam se s povjerenjem!

RAVNATELJ VEDRAN KRUŽIĆ U RAZGOVORU ZA NOVI LIST

„Naš cilj je postati najrazvijenija i za život najprivlačnija regija jugoistočne Europe“

Ravnatelj Vedran Kružić u razgovoru za Novi list objasnio je zašto je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije uopće osnovana, čime će se baviti te općenito kako vidi postojeći i budući nacionalni i regionalni razvoj.

Između ostalog, istaknuo je kako je temeljne funkcije razvojne Agencije sveo na pet područja, odnosno vertikala. Prva je aktivno sudjelovanje u strateškom upravljanju regionalnim razvojem. Druga je priprema i provedba programa i projekata, pri čemu se prvenstveno misli na projekte i fondove EU, gdje Agencija predstavlja podršku javnim tijelima, prvenstveno Županiji i njenim institucijama i ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i naravno državnim tijelima u dijelu u kojem Agenciju za to zaduži Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Treća vertikala sastoji se od privlačenja investicija stvaranjem atraktivnog investicijskog okruženja. Agencija želi biti centralna točka koja će privlačiti i biti putokaz potencijalnim investitorima koji budu dolazili u našu regiju, ali i promociji naših poduzetnika i sektora. U svom programu nazvao je to PGŽ ID, »investment deskom« PGŽ-a. Četvrta vertikala odnosi se na podršku razvoju gospodarstva i stvaranju novog poduzetničkog ekosustava i tu je jako važno ono u čemu smo kao zemlja u relevantnim globalnim izvještajima jako loše pozicionirani, a to je stvaranje klastera, organizacija zajedničkog nastupa i općenito suradnja. Peta vertikala je transformacija naše regije u regiju pametnih gradova.

Više http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/VEDRAN-KRUZIC-Nas-cilj-je-postati-najrazvijenija-i-za-zivot-najprivlacnija-regija-jugoistocne-Europe?meta_refresh=true

Župan Zlatko Komadina predstavio novog ravnatelja Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Na press kolegiju održanom dana 28. svibnja 2018. godine, Župan Zlatko Komadina predstavio je novog ravnatelja Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedrana Kružića.

Sukladno novom Zakonu o regionalnom razvoju, Primorsko-goranska županija osnovala je svoju Regionalnu razvojnu agenciju, a prije nekoliko dana, nakon provedenog javnog natječaja, za ravnatelja je imenovan je Vedran Kružić, rekao je na današnjem redovnom susretu s novinarima župan Komadina.

Dodao je kako je u Agenciji pet zaposlenih, a osim ravnatelja svi  drugi zaposlenici preraspoređeni su iz postojećih upravnih odjela i ustanova. Naglasio je kako kroz svoju razvojnu agenciju PGŽ želi povećati apsorpcijski kapacitet za privlačenje sredstava iz europskih fondova, a Agencija će ujedno od UO za regionalni razvoj preuzeti ulogu regionalnog koordinatora.

Sam ravnatelj Kružić rekao je da je osnivanje Agencije ambiciozni iskorak te da im je među važnijim zadaćama  razvijanje novih strateških planova ove Županije. Istaknuo je kako se već na razini EU rade pripreme za novo financijsko razdoblje 2021.-2028. godine te je iznimno važno na vrijeme pripremiti projekte. Najavio je također da će Agencija pomagati i svim jedinicama lokalne samouprave na razvoju njihovih lokalnih planova te povezivanju s prekograničnim partnerima. Među prvim poslovima u koji se Agencija uključila je oko kandidiranja srednjih škola s područja PGŽ za Centre kompetentnosti.

Više https://www.pgz.hr/Arhiva_novosti?newsid=5036