Otoci

Raspored korištenja ESIF fondova 2014.-2020. prema državama članicama Europske unije

Hrvatska se i dalje nalazi na posljednjem mjestu među državama članicama Europske unije po pitanju korištenja ESIF fondova u razdoblju 2014.-2020., prema Eurostatu.

KREIRANJE SOCIJALNIH POLITIKA I PROJEKATA PODRŠKE MLADIMA MEĐU PRIORITETIMA PGŽ

Primorsko-goranska županija kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete u ustanovama socijalne skrbi, ali i razvija inovativne projekte za mlade.

Prepoznavši važnost aktivnosti usmjerenih brizi o starijim osobama, ali i podrške djeci i mladima, Primorsko-goranska županija je 2013. godine ustrojila Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade. PGŽ je osnivač pet ustanova socijalne skrbi i to domova za starije osobe Kantrida, Volosko, Opatija, Mali Kartec Krk, Doma za starije osobe Marko A. Stuparić Veli Lošinj te Centra za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. Ukupno je u domovima za starije osobe smješteno oko 800 korisnika, a u izvaninstitucijsku skrb je uključeno još oko 1.100 korisnika.

U proteklih šest godina PGŽ je izdvojila 15,8 milijuna kuna za realizaciju više kapitalnih projekata čime je znatno unaprijeđen standard i kvaliteta smještaja u ustanovama socijalne skrbi. Uređen je i stavljen u funkciju jedan objekt u Domu za starije osobe Volosko za koji je utrošeno oko 4,2 milijuna kuna. U istom Domu je pred dovršetkom investicija u projekt „Park seniora“ za koji je Županija osigurala iznos od 3.463.000,00 kuna. Za povećanje kvalitete smještaja u Centru za rehabilitaciju Fortica Kraljevica, PGŽ je izdvojila preko 4 milijuna kuna.

Županija već niz godina sufinancira program pomoći u kući s naglaskom na ruralno područje, za čiju je realizaciju od 2014. godine izdvojila preko 2,7 milijuna kuna te tako doprinijela zapošljavanju oko 30 radnica. Za druge programe izvaninstitucijske skrbi, PGŽ je od 2014. godine izdvojila oko 950.000,00 kuna.

Za realizaciju programa aktivnosti usmjerenih na unapređenje položaja djece i mladih u lokalnoj zajednici, od 2014. godine Županija je osigurala oko 7.020.000,00 kuna. Naime, PGŽ jedina je u Hrvatskoj koja financira sve troškove povezane sa stjecanjem statusa „Prijatelj djece“, pa zato čak 16 općina i gradova nose taj status. U 2018. godini PGŽ je uručen prestižni status „Županija prijatelj djece“. Za provedbu programa „Županija – prijatelj djece“, PGŽ je od 2014. godine osigurala iznos od oko 370.000,00 kuna.

Na razini Hrvatske, PGŽ je pokrenula inovativni projekt formiranja Ureda za mlade koji se temelji na mreži informativno-edukativnih punktova i društvenih domova i za koji je od 2015. godine osigurala oko 3,5 milijuna kuna.

Poticanje razvoja socijalnih inovacija Županija realizira kroz program „PGŽlab“ te je od 2018. godine uložila gotovo 300.000 kuna.

Putem Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ već niz godina sufinancira programe i projekte udruga i ustanova. Tako se putem javnih potreba pruža potpora za realizaciju oko 40 programa i projekata udruga godišnje. Od 2014. godine Županija je za realizaciju programa javnih potreba u području socijalne skrbi te za sufinanciranje Dječjeg doma „Tić“ Rijeka i Društva crvenog križa PGŽ izdvojila oko 19.200.000,00 kuna.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027.

U Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. ukupna dodijeljena sredstva iznose sveukupno 1824,3 milijarde EUR.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Europski plan oporavka

Europska komisija, Europski parlament i čelnici EU-a postigli su dogovor o planu oporavka koji otvara put ka izlasku iz krize i stvara temelje za modernu i održiviju Europu. Tim će se planom olakšati otklanjanje gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Radi se o najvećem paketu poticaja u povijesti Europske unije.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Savjetovanje o dugoročnoj budućnosti prekogranične suradnje

Europski odbor regija nastavlja uklanjati prepreke s kojima se suočavaju građani koji žive u pograničnim regijama, čiji je utjecaj na svakodnevni život postao još očitiji tijekom COVID-19 krize. Slijedom iskustava proizašlih iz pandemije COVID-19 i s ciljem razmišljanja o budućnosti, Europski odbor regija, zajedno s Europskim savezom građana prekograničnih regija radi na definiranju vizije dugoročne prekogranične suradnje.

Kako bi postigao uravnoteženu viziju, Europski odbor regija pokrenuo je javno savjetovanje o zajedničkoj viziji dugoročne budućnosti prekogranične suradnje u Europskoj uniji.

Na temelju primljenih povratnih informacija, Europski odbor regija usvojit će Rezoluciju na plenarnom zasjedanju u srpnju 2021. godine.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Nastavak unaprjeđenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja-I. Izmjene natječajne dokumentacije

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je I. Izmjene natječajne dokumentacije Poziva Nastavak unaprjeđenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Izmjene se odnose na izmjenu roka navedenog u točki 5.1. “Način podnošenja projektnog prijedloga”. Projektni prijedlozi podnosit će se od 02.02.2021. godine od 9 sati ujutro.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Što nas čeka u 2021.

EU se i dalje suočava s posljedicama pandemije i istovremeno radi na ključnim prioritetima kao što su klimatske promjene:

Plan oporavka i dugoročni proračun EU-a

Krajem 2020. Parlament je dao suglasnost za proračun EU-a za razdoblje 2021.-2027. i odobrio povezane promjene, kao što je uspostava mehanizma vladavine prava. Zastupnici trebaju utvrditi pravila o funkcioniranju svih programa koji su dio dugoročnog proračuna i plana oporavka.

Zeleni oporavak

Zeleni plan, koji je u središtu plana EU-a za oporavak od koronakrize, ove će godine donijeti mnoge inicijative vezane za održivost. Poljoprivreda, kružno gospodarstvo, biološka raznolikost, šume, energija, emisije i sustav trgovanja emisijama neke su od tema kojima će se zastupnici baviti.

Klima

EU zaključuje pregovore o zakonu o klimi, a pravno obvezujući cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. i dalje je jedan od glavnih prioriteta Parlamenta. Zastupnici također žele smanjiti emisije za 60 posto do 2030.

Digitalne usluge

Ovo će biti godina reguliranja internetskih platformi. Krajem 2020. Komisija je predložila Akt o digitalnim uslugama kako bi se odredile smjernice za promjene u internetskom okruženju i kako bi ono postalo bolje i sigurnije za korisnike i poduzeća. Parlament je iznio svoje prioritete u listopadu 2020., prije prijedloga Komisije.

Umjetna inteligencija

Početkom 2021. Komisija će predložiti novo zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji usmjereno na rješavanje njezinih tehnoloških, etičkih, pravnih i socioekonomskih aspekata. Parlament želi antropocentrično zakonodavstvo koje se temelji na europskim vrijednostima te istodobno pridonosi jačanju gospodarstva.

Migracije

Europski parlament preispitat će zakonodavstvo kojim se želi stvoriti zajednička politika EU-a u području azila i migracija. Cilj je novih mjera, koje je predložila Komisija, promijeniti i poboljšati postojeće postupke azila kroz zajedničku odgovornost i solidarnost, uz istodobnu zaštitu vanjskih granica EU-a.

Konferencija o budućnosti Europe

Konferencija o budućnosti Europe inicijativa je kroz koju se razmatraju promjene koje mogu bolje pripremiti EU za budućnost, uz izravno sudjelovanje građana. Početak je odgođen zbog koronakrize, no dvogodišnje savjetovanje trebalo bi se intenzivirati u 2021.

Poljoprivreda

Parlament, Komisija i Vijeće trebaju zaključiti pregovore o reformama zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2022.-2027., uključujući usklađivanje sa Zelenim planom i ciljevima zaštite okoliša. Zastupnici će razmotriti i novu politiku „od polja do stola”.

EU za zdravlje

U novoj godini pokrenut će se program „EU za zdravlje“ koji treba pomoći državama članicama u boljoj suradnji i koordinaciji u kriznim vremenima. Glavni su prioriteti zaštita ljudi od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, bolja dostupnost lijekova i jači zdravstveni sustavi. Zastupnici će početkom 2021. glasovati o privremenom dogovoru s Vijećem o pravilima programa.

Mehanizam civilne zaštite

Parlament želi izmijeniti Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi se poboljšalo upravljanje krizama i povećala pripravnost za hitne situacije velikih razmjera kao što su COVID-19 i prirodne katastrofe. Zastupnici žele omogućiti EU-u kapacitete za hitne slučajeve i zagovaraju bolju prevenciju. Parlament će s Vijećem pregovarati o unaprijeđenom sustavu koji bi trebao postati operativan 2021.

Svemirski program

Ove bi godine trebao biti usvojen svemirski program EU-a za razdoblje 2021.-2027., uključujući proširenje područja primjene postojeće Agencije za europske globalne navigacijske satelitske sustave i njezino preimenovanje u Agenciju Europske unije za svemirski program.

Brexit

Početak godine (1. siječnja) označio je službeni kraj prijelaznog razdoblja između Ujedinjene Kraljevine i EU-a. Parlament će biti uključen u stvaranje novih veza, uključujući sklapanje ad hoc sporazuma u ključnim područjima kao što je zrakoplovstvo.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike