Category: Otoci

PRIGODA sudjelovala na Konferenciji o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, kao Koordinacijsko tijelo za fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj, organiziralo je ovaj događaj visoke razine pod nazivom „Konferencija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine“ s ciljem formiranja nacionalnog stajališta o Kohezijskoj politici nakon 2027. godine. Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije koja teži 30 % EU proračuna i koja je zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su se u Hrvatskoj realizirala u proteklom razdoblju uz pomoć EU fondova. Konferencija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine održana je u Zagrebu od 12. do 13. rujna 2023., a uz predstavnike lokalne, regionalne i nacionalne razine na konferenciji su sudjelovali i brojni visoki predstavnici Europske komisije i drugih relevantnih europskih institucija.

Hrvatska je od svog ulaska u Europsku uniju prije 10 godina postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike, a ova je konferencija okupila brojne predstavnike europskih i nacionalnih institucija, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, upravo kako bi raspravljali i dali doprinos u njenom oblikovanju za naredno programsko razdoblje nakon 2027. godine.
Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, uz video obraćanje potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice iz Bruxellesa. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima te doprinese kreiranju radnih mjesta i većim ulaganjima. Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz prethodnog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će ostvariti i kroz apsorpciju sredstava iz nove financijske perspektive.

Konferencija je okupila predstavnike tijela sustava za upravljanje i kontrolu fondova Kohezijske politike te predstavnike civilnog društva, lokalne, regionalne i nacionalne razine, znanstveno-istraživačkih institucija i mladih, ali i visoke predstavnike Europske komisije i drugih relevantnih europskih institucija.

U okviru Konferencije održane su četiri plenarne rasprave te radionica s fokusom na brojne bitne specifične teme od nacionalnog interesa vezano uz jačanje otpornosti regija, decentralizaciju ulaganja te povećanje učinkovitosti iskorištavanja fondova Kohezijske politike. Također, predstavljeni su i stavovi predstavnika europskih institucija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine, a slijedom novih EU instrumenata i politika u kontekstu brojnih globalnih izazova.

Imajući u vidu važnost Kohezijske politike kao glavne tradicionalne politike EU-a koja smanjuje socijalne, ekonomske i teritorijalne nejednakosti među državama članicama i njenim regijama, te činjenicu da ista već godinama predstavlja glavnu investicijsku politiku u Republici Hrvatskoj, vjerujemo kako će zaključci konferencije služiti kao dodatni poticaj za buduću suradnju i razmjenu iskustava između svih uključenih dionika, a s ciljem osiguravanja značajnih financijskih sredstava fondova Kohezijske politike i u budućnosti.

 

Više informacija dostupno je na poveznici: https://strukturnifondovi.hr/konferencija-o-buducnosti-kohezijske-politike-nakon-2027-godine/ 

 

Pročitaj više
Javni poziv za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2023.

Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, tradicionalno, od 1995. raspisuje Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko – goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima te dodjeljuje inovatorima bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija. Ove godine osigurano je 20.000,00 eura bespovratnih poticajnih sredstava koje se planira rasporediti za razvoj najbolje ocijenjenih inovacija.

Dana 11. rujna 2023. na Internet stranicama Primorsko-goranske županije objavljen je NATJEČAJ za izbor osoba s područja Primorsko – goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2023. (Tekst Natječaja i obrazac prijave se nalazi u privitku).

Prijave na Natječaj se moraju predati na propisanom Obrascu (u privitku), s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku – do 13. listopada 2023., do kad je Natječaj otvoren.

Saznajte više na sljedećoj POVEZNICI.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Donesena dva Programa dodjele državnih potpora u okviru Industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je 6. rujna 2023. godine Program dodjele državnih potpora za strateška partnerstva za inovacije za dodjelu državnih potpora projektima koji će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1 – Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja – RSO1.1. Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija (EFRR).

Također, donesen je i Program dodjele državnih potpora za inovacijske klastere za dodjelu državnih potpora za projekte koji će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.- 2027., Prioriteta 1 – Industrijska tranzicija hrvatskih regija;  Specifičnog cilja – RSO1.1. Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija (EFRR).

Više o programima saznajte na poveznici: https://strukturnifondovi.hr/programi-dodjele-drzavnih-potpora-itp-2021-2027/ 

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE-DRUŠTVO-Započeli radovi ugradnje sunčane elektrane na Dječjem vrtiću Girice na Cresu

Početkom rujna započeli su radovi na ugradnji integrirane sunčane elektrane na Dječjem vrtiću Girice na Cresu, a izvođač je tvrtka Elektrokem d.o.o. iz Sesveta kao najpovoljniji ponuđač u postupku javne nabave. Radovi će biti gotovi najkasnije do kraja rujna, a njihova vrijednost je 35.041,42 eura.

Integrirana sunčana elektrana na dječjeg vrtića Girice dio je aktivnosti projekta „Dobra energija – solarna energija za energetsku tranziciju“ kojem je cilj povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime se doprinosi ostvarenju Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za RH, kao i plana Europske unije za zelenu tranziciju »Spremni za 55%«.
Projekt ukupno vrijedan 1,4 milijuna eura sufinanciraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. sa 1,1 milijuna eura bespovratno, uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.

Nositelj projekta je Istarska županija, a partneri su gradovi Cres, Čakovec, Ivanić-Grad, Poreč, Pula i Zaprešić, potom Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ) te dva partnera iz Norveške, Greenstaat Energy AS i Stiftelsen Seed Forum Norway. Projektom će se izgraditi 22 integrirane solarne elektrane ukupne snage 1 MW na javnim objektima na područjima gradova-partnera pa će tako Grad Cres postaviti solarnu elektranu snage 20 kW na zgradu Dječjeg vrtića Girice.

Izgradnjom solarne elektrane snage 20kW Dječji vrtić Girice će godišnje za račune električne energije uštedjeti oko 2.000 eura i doprinijeti kvaliteti usluge.

Izvor: https://www.cres.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Županijski Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici i dogradnja luke Unije u finalu su izbora za najbolji EU projekt
Županijski Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici i dogradnja luke Unije u finalu su izbora za najbolji projekt!
Izgradnjom Centra, Gorski kotar, kao jedno od rijetkih područja u Europi gdje obitavaju sve tri velike zvijeri – vuk, ris i medvjed, dobio je priliku za promociju bogatstva prirodne raznolikosti ovoga kraja i vrijednosti velikih zvijeri u ekosustavu.
Realizacijom projekta luke Unije uvelike se doprinijelo razvoju otočne i lučke infrastrukture. Projektom je omogućena kvalitetnija povezanost s kopnom i drugim otocima čime je povećana mobilnost stanovništva, kao i dostupnost zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih usluga.
Izbor za najbolji EU projekt četvrtu godinu zaredom provodi Župan.hr u suradnji s Hanza Medijom, Hrvatska zajednica županija – HZŽ i Europski parlament u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Stručni žiri izabrat će pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će i građani preko posebne platforme koja će se otvoriti nakon što predstavljanja svih nominiranih projekata.
Izvor: Primorsko-goranska županija
Pročitaj više
Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2024. godin

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2024. godinu. Prijave se podnose u razdoblju od 4. rujna do 5. listopada 2023. godine do 17 sati.

Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 2. listopada do 3. studenog 2023. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju u 2024. godini prijavljuju se u dva (2) roka: od 4. rujna do 5. listopada 2023. godine te od 15. travnja do 16. svibnja 2024. godine do 17 sati.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u područjima:

  • muzejske i knjižnične djelatnosti,
  • izdavanja knjiga,
  • objavljivanja prijevoda djela hrvatskih autora kod inozemnih nakladnika,
  • izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija,
  • monografija iz područja kulture i umjetnosti,
  • književnih manifestacija, književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti,
  • dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti,
  • glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti,
  • vizualnih umjetnosti,
  • interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi,
  • kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog),
  • međunarodne kulturne suradnje,
  • redovne djelatnosti udruga u kulturi,
  • gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture,
  • digitalizacije kulturne baštine,
  • zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine,
  • zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine,
  • zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara,
  • zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara te
  • zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Analizirajući svake godine rezultate Javnog poziva, s ciljem što boljeg praćenja i podržavanja svih područja kulture i umjetnosti, i ove godine su izmijenjeni pojedini kriteriji natječaja. Skrećemo pozornost da su prijave programa iz područja glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti u Javnom pozivu za 2024. godinu izmijenjene u dijelu koji se odnosi na koncertna gostovanja. Namjera je stimulirati daljnji proces unaprjeđenja te potprogramske djelatnosti, povezujući koncerte u koncertne cikluse različitih formata što će doprinijeti njihovoj vidljivosti i profesionalizaciji.

Uz to, Program digitalizacije kulturne baštine u 2024. godini bit će usmjeren na digitalizaciju građe koja ima status kulturnog dobra za koju su detaljno razrađeni projekti digitalizacije većih cjelina, a koja je u skladu s utvrđenim  prioritetima (ugrožena kulturna baština, fizički najposjećenija i najviše korištena kulturna baština i određene kategorije dobara kulturne baštine s niskom razinom digitalizacije). Cilj je stvaranje bogatih, široko dostupnih sadržaja u digitalnom obliku kao jedne od osnovnih pretpostavki za zaštitu i vrednovanje kulturne baštine.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:

  • jačanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst,
  • poticanju mobilnosti i međukulturnog dijaloga,
  • razvijanju dugoročnih partnerskih suradnji,
  • stručnoj utemeljenost i visokoj razini kvalitete,
  • uključenosti lokalne zajednice,
  • osiguranju temeljne kulturne infrastrukture,
  • zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju kulturnom baštinom, ekonomičnosti te
  • kontinuitetu u djelovanju predlagatelja programa i projekata.

​Prioriteti i ciljevi svakog pojedinog kulturnog i umjetničkog područja definirani su u uvjetima Poziva s uputama za predlagatelje sastavnom dijelu ovog Poziva koji su dostupni za preuzimanje na sljedećoj poveznici: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2024-godinu/pregled-natjecajne-dokumentacije-24248/upute-za-prijavitelje-24249/24249

Prijave se podnose elektroničkim putem, ispunjavanjem i predajom odgovarajućih e-obrazaca (za svako programsko područje posebna e-prijavnica te za međunarodnu kulturnu suradnju za svaku zemlju posebna e-prijavnica): https://e-prijavnice.min-kulture.hr/e-pisarnica

Pročitaj više
UPOZNAJTE #TIMPRIGODA- IVANA PAVLEK

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije nastavlja s pružanjem stručne i savjetodavne pomoći javnopravnim tijelima s područja Županije, kao i svome osnivaču, Primorsko-goranskoj županiji. Kako biste upoznali našu Agenciju, predstavljamo stručnjake s dugogodišnjim iskustvom i kompetencijama u specifičnim područjima rada koji svakodnevno rade na različitim poslovima od pripreme i provedbe EU projekata do strateškog planiranja.

Naša djelatnica Ivana Pavlek, dugogodišnja je savjetnica u Odjelu za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa,  a s obzirom na njezino višegodišnje iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata, vrlo je često snažno uključena i u taj segment stručne i savjetodavne pomoći za naša javnopravna tijela.

Od mnogobrojnih projekata koji su prošli kroz Ivanine ruke, istaknut ćemo najrecentniji; kolegica Pavlek bila je zadužena za sklapanje Sporazuma o suradnji s Upravnim odjelom za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije, u svrhu pripreme i izrade projektnog prijedloga „Uz pomoćnike u nastavi do inkluzivnog obrazovanja u Primorsko-goranskoj županiji VII.“

Projekt će biti prijavljen na otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama – faza VI“, u okviru Europskog socijalnog fonda +, programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“

U osnovnim i srednjim školama te glazbenoj školi, čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, bit će zaposlen 151 pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik za sveukupno 160 učenika s teškoćama u razvoju. Primorsko-goranska županija u okviru Europskog socijalnog fonda + ima na raspolaganju maksimalno 560.000 eura bespovratnih sredstava. Ostatak vrijednosti projekta bit će financiran od strane Primorsko-goranske županije.  Ovim projektom želja nam je pružiti učinkovitu potporu uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske i srednjoškolske odgojno-obrazovne ustanove kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje, a sve u cilju da Primorsko-goranska županije bude još uključivija i poželjnija regija za kvalitetan život i rad svih naših stanovnika.

„Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, s obzirom na njihove dosadašnje brojne prepreke u uspješnoj inkluziji,  može se zaključiti kako je nužna primjena individualna pristupa u procjeni najboljega okružja za učenike s teškoćama u razvoju i ovim projektom upravo to želimo i postići!“,  istaknula je Pavlek.

 

 

Pročitaj više
Hrvatska podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost i dodavanje poglavlja o planu REPowerEU

Republika Hrvatska je Europskoj komisiji podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost, kojem želi dodati i poglavlje o planu REPowerEU. Poglavlje o planu REPowerEU obuhvaća mjere povezane s energetskom sigurnošću, poticanjem upotrebe obnovljivih izvora energije, energetskom učinkovitošću zgrada, prometom i vodikom iz obnovljivih izvora. Uvršteno je 7 novih reformi i 12 novih ulaganja za ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU te je prošireno osam postojećih mjera.

Predloženom izmjenom plana koju Komisija sada treba ocijeniti predviđa se i izmjena 39 planiranih mjera i povećanje financiranja za neke mjere izvan poglavlja o planu REPowerEU.

Zahtjev Hrvatske za izmjenom temelji se na potrebi da se u obzir uzmu visoka inflacija u 2022., poremećaji u lancu opskrbe, zahtjev za zajmovima i revizija dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) sa 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura. Revizija je dio ažuriranja dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iz lipnja 2022. i odražava relativno bolje ekonomske rezultate Hrvatske u 2020. i 2021. nego što je prvotno bilo predviđeno.

Predloženi izmijenjeni plan Hrvatske uključuje zahtjev za dodatnim zajmovima u iznosu od 4,4 milijarde eura. Zajedno s dodjelom bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatske i plana REPowerEU (5,5 milijardieura odnosno 269 milijuna eura) i njezinim udjelom u pričuvi za prilagodbu Brexitu (7,2 milijuna eura) koje je Hrvatska zatražila za prijenos u plan za oporavak i otpornost, dostavljeni izmijenjeni plan iznosi ukupno 10,2 milijarde eura.

Komisija sada ima do dva mjeseca da procijeni ispunjava li izmijenjeni plan i dalje sve kriterije utvrđene u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Ako je ocjena Komisije pozitivna, izradit će prijedlog izmijenjene Provedbene odluke Vijeća kako bi se uzele u obzir izmjene hrvatskog plana. Države članice imat će do četiri tjedna da potvrde procjenu Komisije.

Više informacija o postupku koji se odnosi na poglavlja o planu REPowerEU i reviziji planova za oporavak i otpornost dostupno je na stranicama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/nextgenerationeu-hrvatska-podnijela-zahtjev-za-izmjenu-plana-za-oporavak-i-otpornost-i-dodavanje-2023-09-01_hr 

Pročitaj više
Više od 4 milijuna eura za 87 sportskih građevina, JLS-ovima u Primorsko-goranskoj županiji odobreno gotovo 200 tisuća eura

Na temelju Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2023. godini koje je objavilo Ministarstvo turizma i sporta, donesena je Odluka o raspodjeli financijskih sredstava kojom je obuhvaćeno 87 sportskih građevina diljem Hrvatske u ukupnoj vrijednosti od 4.059.198,88 eura.

S područja Primorsko-goranske županije, odobreno je gotovo 200 tisuća eura za provedbu sljedećih aktivnosti: 

  1. Grad Rijeka, “Nabva i ugradnja novih startnih blokova za plivanje”, 32.608,13 EUR
  2. Grad Novi Vinodolski, “Uređenje sportskog igrališta u Klenovici”, 26.545,00 EUR
  3. Općina Ravna Gora, “Nabava i ugradnja umjetne trave na malom vanjskom nogometnom igralištu Goranka u Ravnoj Gori”, 26.545,00 EUR
  4. Grad Opatija, “Popravak podnih obloga i opremanje sportske dvorane Marino Cvetković”, 46.478,73 EUR
  5. Općina Dobrinj, “Obnova sportskog igrališta Šilo”, 64.657,60 EUR. 

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više