Category: Otoci

Državne potpore: Komisija pozvala da joj se dostave primjedbe na predloženu reviziju pravila EU-a o državnim potporama za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo

Europska komisija poziva sve zainteresirane strane da dostave primjedbe u vezi s predloženim revidiranim pravilima o državnim potporama u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Svrha je predložene revizije uskladiti postojeća pravila s aktualnim strateškim prioritetima EU-a, posebno sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP), zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) i europskim zelenim planom. Države članice i druge zainteresirane strane mogu sudjelovati u savjetovanju do 13. ožujka 2022.

Savjetovanje uključuje predložene revizije niza pravila o državnim potporama u sektorima poljoprivrede, šumarstava i ribarstva, tj. Smjernica Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima iz 2014., Uredbe o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede (ABER), Smjernica za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture, Uredbe o skupnom izuzeću u sektoru ribarstva (FIBER) i Uredbe o de minimis potporama u sektoru ribarstva.

U tom kontekstu Komisija predlaže niz izmjena niza pravila, konkretno:

  • Smjernice EU-a o državnim potporama u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima: Komisija predlaže da se mjere država članica na temelju reformiranog ZPP-a koje se provode u okviru njihovih strateških planova smatraju usklađenima s pravilima EU-a o državnim potporama kako bi se na taj način ubrzao potreban postupak odobravanja državnih potpora. Usto se predlaže uvođenje novih kategorija potpora koje će se ocjenjivati i odobravati u skladu sa smjernicama, npr. potpora za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama i novim bolestima radi zaštite zdravlja bilja, životinja i javnog zdravlja. Nadalje, predloženim revidiranim smjernicama osigurava se više poticaja za mjere upravljanja šumama koje su povoljne za okoliš i klimu (takozvane šumarsko-okolišne i klimatske usluge) povećanjem maksimalnog intenziteta potpore na 120 % prihvatljivih troškova za bioraznolikost, klimu, vodu ili usluge povezane s tlom te za programe za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi.
  • Uredba o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede: Komisija predlaže da se intenziteti potpora za mjere obuhvaćene tom uredbom usklade s onima predviđenima u strateškim planovima u okviru reformirane zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Usto se predlaže uvođenje novih kategorija mjera potpore na koje bi se primjenjivalo skupno izuzeće, npr. potpore za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja i potpore za naknadu dodatnih troškova za poljoprivredna zemljišta na područjima mreže Natura 2000.
  • Smjernice za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture: Komisija predlaže uvođenje novih kategorija potpora koje će se ocjenjivati na temelju smjernica, osobito potpora za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama i novim bolestima te potpora za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja (osim ako su obuhvaćene skupnim izuzećem). Osim toga, u predloženom nacrtu smjernica pojašnjavaju se i racionaliziraju pravila u nizu područja, npr. potpore za obnovu ribarske flote u najudaljenijim regijama. Na taj način nacrt smjernica nastoji se učiniti čitljivijim i time državama članicama olakšati i pojasniti njihova primjena, među ostalim i s obzirom na stečeno iskustvo.
  • Uredba o skupnom izuzeću u sektoru ribarstva: Komisija predlaže da se nove kategorije mjera potpore izuzmu od obveze prijavljivanja Komisiji i dobivanja njezina odobrenja, osobito potpore za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja i potpore za naknadu štete zbog određenih nepovoljnih vremenskih uvjeta.
  • Uredba o de minimis potporama u sektoru ribarstva: Komisija među ostalim predlaže ažuriranje maksimalnih kumulativnih iznosa de minimis potpora koje se mogu dodijeliti po državi članici na temelju novijih sektorskih podataka.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Financijska pismenost: Komisija i OECD-INFE objavili zajednički okvir za poboljšanje financijskih vještina pojedinaca

Europska komisija i OECD-ova Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje (OECD-INFE) objavili su zajednički okvir EU-a i OECD-INFE-a za financijske kompetencije odraslih. Cilj je tog okvira poboljšati financijske vještine pojedinaca kako bi mogli donositi dobre odluke o svojim osobnim financijama. Okvir će podupirati razvoj javnih politika, programa financijske pismenosti i obrazovnih materijala u državama članicama, obrazovnim ustanovama i industriji. Podupirat će i razmjenu dobrih praksi među oblikovateljima politika i dionicima u EU-u.

Bolje razumijevanje financija pojedincima omogućuje upravljanje osobnim financijama te sigurnije i samouvjerenije sudjelovanje na financijskim tržištima. Današnji okvir za financijske kompetencije temelji se na mjerama objavljenima u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. Označava ključnu etapu u Komisijinu radu na financijskoj pismenosti i važan je nastavak rada OECD/INFE-a na financijskoj pismenosti.

Financijska pismenost se u skladu s Preporukom OECD-a o financijskoj pismenosti iz 2020. odnosi na kombinaciju financijske osviještenosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i u konačnici postizanje financijske dobrobiti pojedinca. Međutim, razina financijske pismenosti pojedinaca i dalje je niska te je zato prioritet oblikovateljima politika i drugim dionicima u EU-u.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv na podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, rok: 25. siječnja 2022.

Europska komisija objavila je Poziv na podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja kojima će se sufinancirati projekti informiranja javnosti o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Projekti mogu uključivati televizijske priloge o poljoprivredi i inovacijama, posjete poljoprivrednim gospodarstvima, informativne kampanje, audiovizualne i medijske aktivnosti te aplikacije za pametne telefone i tablete.

U pozivu na podnošenje prijedloga, koji se objavljuje jednom godišnje, može sudjelovati svaka osoba ili pravni subjekt, kao što su udruge ili nacionalna tijela. Europskim pravilima utvrđena su dva cilja za sve mjere informiranja:

  • objasniti i osvijestiti potporu EU-a poljoprivredi i ruralnom razvoju u okviru ZPP-a,
  • surađivati s poljoprivrednicima i drugim akterima u ruralnim područjima koji bi trebali dodatno informirati svoje izborne jedinice i širu javnost o ZPP-u.

Ciljana skupina ovoga Poziva je šira javnost (osobito mladi u urbanim sredinama) i/ili poljoprivrednici i drugi dionici aktivni u ruralnim područjima. Specifične ciljane skupine odnose se na:

  • školsku djecu, nastavnike i studente: nove pristupe treba koristiti za angažiranje mladih i podizanje njihove svijesti o novom ZPP-u i doprinosu koji on daje u mnogim područjima kao što su izazov klimatskih promjena, hrana, zdrava i kvalitetna prehrana kao životni izbor, također u vezi sa Školskom shemom EU-a za mlijeko, voće i povrće i Tartu poveljom.
  • dionike: dionici bi trebali biti svjesniji doprinosa koji ZPP daje za podršku društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti poljoprivrede.

Cijelokupni tekst poziva dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/call-fiche_imcap-infome-2022_en.pdf, a projektni prijedlog može se prijaviti putem EU portala za financiranje i natječaje.

Rok za podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja povezanima sa ZPP-om za 2022. godinu  je 25. siječnja 2022. godine.

Pročitaj više
Grad Čabar i Grad Opatija u prošloj godini izdvojili najviše sredstava potpora poduzetnicima po stanovniku

Podaci FINE o konsolidiranim proračunima gradova pokazuju da je u 2020. godini za potpore poduzetnicima iz proračuna u odnosu na broj stanovnika najviše izdvojio Grad Čabar, a potom slijedi Grad Opatija.

Grad Čabar je kroz subvencije izdvojio 12,95% iz proračuna, odnosno 531,30 kn per capita. Slijedi Opatija s izdvojenih 189,28 kuna po stanovniku.

Iz podataka je uzeta stavka subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora, odnosno riječ je o privatnim tvrtkama kojima su gradovi novčano pomogli.

Pretpostavka je kako sljedeće godine više neće biti potrebno sredstva izdvajati za ‘obranu’ od korone, nego će se više potpore dodjeljivati za razvojne projekte. Poduzetnicima će dodatno biti u ponudi sredstva iz EU fondova kroz novi financijski okvir, a većina gradova i po tom pitanju pomaže poduzetnicima dajući im savjetodavne usluge.

Analizu je izradio portal gradonacelnik.hr .

Više na poveznici.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izrađena »Brand i komunikacijska strategija outdoor ponude otoka Krka«

Glavni cilj strategije je izgradnja tržišnog identiteta i prepoznatljivosti takve vrste ponude, a sve u skladu s interesima i potrebama suvremenih gostiju, odnosno s novim trendovima u turizmu, i to na otoku koji je lako dostupan, visoko razvijen i ekološki održiv. Tako se otok Krk planira promovirati kao oaza aktivnog odmora. 

U izradu Strategije je, uz predstavnike jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica, bio uključen i značajan broj vanjskih suradnika i partnera, posebice onih s kojima Turistička zajednica otoka surađuje u segmentu organiziranja i provođenja projekata i programa outdoora, ponude koja je u fokusu našeg novog strateškog dokumenta.

Takva vrsta ponude našeg »najturističkijeg« otoka na kojem se ostvaruje čak trećina regionalnog i 6 posto nacionalnog turističkog prometa, nova je poželjna »marker atrakcija« u njegovoj ponudi, sa snagom privlačenja nemalog broja novih posjetitelja, i to posebice u pred i posezoni. Strategijom je analizirano trenutno stanje krčkih outdoor aktivnosti slijedom kojeg su obrađene i određene strateške smjernice izgradnje brenda »Krk outdoor«.

Zajedno s novim strateško-planerskim iskoracima, otočni su turistički djelatnici pokrenuli rebrending krčke turisitičke ponude »zaokružili« i osmišljavanjem novog promotivnog logotipa.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Među deficitarnim zanimanjima u Primorsko-goranskoj županiji ističu se nastavnici, odgajatelji, knjižničari, arhitekti i medicinari

Medicina, strojarstvo, računarstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, građevinarstvo, socijalna pedagogija i brodogradnja – samo su neka od područja u kojima prema mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje treba povećati upisne kvote ili uvesti stipendije, jer riječ je o područjima čiji su stručnjaci deficitarni na primorsko-goranskom tržištu rada.

Popis deficitarnih zanimanja svake je godine sve duži, a onih suficitarnih za koje Zavod preporuča smanjenje upisne kvote sve kraći. Prema analizi Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada trenutačno kronično nedostaje i cijeli niz nastavničkih zanimanja kao što su nastavnici matematike, informatike, biologije, kemije i geografije, a manjka i glazbenih pedagoga, odgajatelja, kineziologa, knjižničara, arhitekata, geodeta te medicinskih laboranata. Nedostaje i medicinskih sestara, kao i primalja. Istovremeno, jedino čega na tržištu rada ne nedostaje kada je u pitanju radna snaga s visokom stručnom spremom su ekonomisti, pravnici i završeni studenti logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.

Kao i u slučaju fakulteta tako je i u slučaju srednjih škola, popis deficitarnih zanimanja svake godine je sve veći, a suficitranih sve manji. Prema procjeni Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada najviše nedostaje radnika s dvogodišnjom i trogodišnjom srednjom školom i to: bravara, tesara, vozača motornog vozila, zidara, armirača, montera suhe gradnje, kuhara, konobara, CNC operatera, instalatera grijanja i klimatizacije, mesara, zavarivača, soboslikara, keramičara, automehatroničara, pekara, stolara, fasadera, automehaničara, vodoinstalatera, elektroinstalatera, autoelektričara, slastičara, limara te krovopokrivača.

Među dvogodišnjim i trogodišnjim programima nema onih koji nose predznak suficitarnog zanimanja, a od četverogodišnjih ili petogodišnjih srednjoškolskih zanimanja nedostaje medicinskih sestara, tehničara geodezije i geoinformatike te zdravstveno-laboratorijskih tehničara, dok se popis suficitarnih zanimanja svodi tek na ekonomiste, upravne referente i hotelijersko-turističke tehničare.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini. 

Ukupna vrijednost raspisanog Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini je 20.600.000 kuna, a temeljni cilj je poticanje razvoja sportske infrastrukture te zadovoljavanje javnih potreba u sportu kroz poticanje i planiranje rekonstrukcije postojeće te izgradnje nove sportske infrastrukture na području Republike Hrvatske.

Također, natječajem se potiče promidžba sportskih vrijednosti i popularizacija sporta među građanima, unaprjeđenje sustava sporta te međunarodna sportska promocija Republike Hrvatske.

Navedeno je definirano i Nacionalnim programom športa 2019.-2026. i to u Općem cilju 4 „Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom“, Posebnom cilju 4.1. „Uspostaviti mrežu održivih športskih građevina“, Posebnom cilju 4.2. „Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu“ te Posebnom cilju 4.3. „Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu“.

Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini otvoren je od 4. siječnja do 3. veljače 2022. godine, a sve potrebne informacije možete pronaći ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska.

Za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska, sukladno području obuhvaćenom Interreg programom prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, na Javni poziv za iskaz interesa mogu se prijaviti srednje škole s gimnazijskim, strukovnim i umjetničkim programima iz 8 (osam) županija s područja Republike Hrvatske: Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Zadarske županije, Šibensko-kninske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i Karlovačke županije. Škola će u provedbi projekta sudjelovati sa skupinom od 10 (deset) do 30 (trideset) učenika/ca (razred ili grupa učenika) s nastavnikom/com koji će biti voditelj/ica projekta.

Prijave za sudjelovanje u Projektu podnose se isključivo elektroničkim putem, ispunjavanjem mrežnog obrasca na poveznici: https://forms.gle/6MZFfW7K7WfP3Hvg7[1] .

Krajnji rok za podnošenje prijava za sudjelovanje u Pilot projektu je 15. siječnja 2022. godine do 16.00 sati.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zimska škola kemije dovela u Rijeku srednjoškolce iz cijele Hrvatske

Peto izdanje Zimske škole kemije ponovo je tijekom školskih praznika napunilo laboratorije Prirodoslovne i grafičke škole u kojoj se tijekom ovog tjedna svakodnevno stječu nova znanja, a po ta znanja došli su srednjoškolci iz cijele Hrvatske. Njih ukupno 16 svakodnevno od jutra do večeri bavi se raznim kemijskim pokusima koje u okviru redovne nastave ne mogu izvoditi i to je ono zbog čega ponajbolji hrvatski mladi kemičari svake godine školske praznike rado provode u Rijeci.

​Zimska škola kemije jedinstven je projekt koji zajednički provode Prirodoslovna i grafička škola i Institut »Ruđer Bošković«, a riječ je o programu koji ima i svoje ljetno izdanje. Programi su namijenjeni srednjoškolcima koji žele proširiti svoje znanje iz kemije te joj pristupiti na kompleksniji i sveobuhvatniji način negoli se to čini u školskim udžbenicima.

Ministarstvo je Zimsku školu kemije prepoznalo kao projekt od nacionalne važnosti i za njegovu provedbu odobreno nam je 20 tisuća kuna. Kao donator tu je i INA koja je osigurala 10 tisuća kuna, a potporu pruža i Učenički dom Kvarner koji osigurava smještaj za učenike koji dolaze izvan Rijeke.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije najveću prosječnu neto plaću

Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije, najveću prosječnu neto plaću, ali ona je još uvijek niža od prosječne plaće na nacionalnoj razini. Državni zavod za statistiku objavio je da su u prošlom tromjesečju radnici u PGŽ-u u prosjeku zarađivali 7.071 kunu, što je još uvijek 20 kuna niže od državnog prosjeka.

Najveća prosječna plaća u prethodnom tromjesečju, ona zagrebačka iznosila je 8.452 kune i ona je gotovo 20 posto veća od državnog prosjeka u istom razdoblju. Ujedno to znači i da su radnici u PGŽ-u imali 20 posto nižu prosječnu plaću od one zagrebačke, odnosno svaki su mjesec dobivali u prosjeku 1.381 kunu manje.

Kako su se rezultati turističke sezone, bolji od planiranih, prelili na plaće zaposlenih najbolje govori podatak DZS-a o tome da je prosječna plaća u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane u kolovozu bila 5.794 kune, što je oko 400 kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Ta je prosječna plaća za oko 1.300 kuna manja od državnog prosjeka. Niža prosječna plaća zabilježena je, prema podacima koje je objavio DZS, jedino u građevinarstvu, i to doslovno za nekoliko desetaka kuna te u administrativnim djelatnostima i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Podaci državnih statističara otkrivaju i to da su u trećem tromjesečju muškarci imali prosječnu plaću 7.329 kuna, a žene 6.816 kuna. To znači da su muškarci imali plaću koja je 238 kuna veća od državnog prosjeka, a žene su zarađivale 275 kuna manje od prosjeka i 513 kuna manje od muškaraca.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više