Category: Otoci

Objavljen je Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“

Zakon o otocima („Narodne novine“, br. 116/18, 73/20 i 70/21) člankom 36.a propisuje dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za sufinanciranje provedbe aktivnosti promocije Programa „Hrvatski otočni proizvod“ na temelju Pravilnika o načinu vrednovanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, načinu rada te sastavu i broju članova povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, broj 127/21) i Javnog poziva kojeg raspisuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje putem dodjele bespovratnih financijskih sredstava su skupna događanja koja pridonose ostvarenju ciljeva Programa „Hrvatski otočni proizvod“  (sajam, manifestacija, konferencija, radionica, edukacija/seminari i dr.) te projekti i programi promotivno-informativnog karaktera o Programu „Hrvatski otočni proizvod“.

Za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava mogu se prijaviti: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost.

Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“ otvoren je do 30. prosinca 2021.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta u 2021. godini

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju Programa dodjele potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta nastavlja s provođenjem mjere dodjele potpora male vrijednosti otočnim gospodarskim subjektima i to za pokretanje gospodarskih aktivnosti kao i za očuvanje radnih mjesta, a u svrhu poticanja konkurentnosti gospodarstva na otocima i poluotoku Pelješcu.

Na temelju Programa po prvi puta se dodjela potpore proširuje i u svrhu pokretanja gospodarskih aktivnosti.

Provedbom ove mjere doprinosi se održivom i demografskom razvoju otoka, stvaranju uvjeta za očuvanje postojećih radnih mjesta, omogućavanju lakšeg zapošljavanja novih djelatnika i unaprjeđenju poslovanja te razvoja otočnih tvrtki kao temelja razvoja otočnog gospodarstva.

Korisnici potpore su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnosti na otoku. Djelatnici koje zapošljavaju moraju imati prebivalište na otoku i kontinuitet rada najmanje dvanaest mjeseci bez prekida kod istog poslodavca, odnosno šest mjeseci bez prekida u razdoblju za koje se potpora dodjeljuje za pokretanje gospodarske djelatnosti.

Ukupan iznos potpora male vrijednosti koje se dodjeljuju jednom poduzetniku ne smije prelaziti 200.000 eura unutar razdoblja od tri fiskalne godine, odnosno ukupan iznos potpore male vrijednosti koja se dodjeljuje jednom poduzetniku koji obavlja cestovni prijevoz tereta za najam ili naknadu ne smije prelaziti 100.000 eura unutar razdoblja od tri fiskalne godine.

Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta u 2021. godini otvoren je do 27. prosinca 2021.

Više informacija na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Europska komisija predstavila je prijedloge preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama da bi pomogla državama članicama u ostvarivanju tog cilja, kako je najavljeno u Programu vještina i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Pojedinci s dobrim vještinama mogu bolje iskoristiti nove prilike i imaju sigurnosnu mrežu u nesigurnim vremenima. Zahvaljujući vještinama promiču se uključivost i društveni napredak, a gospodarstvo dobiva kvalificiranu radnu snagu potrebnu za rast i inovacije. Uspjeh digitalne i zelene tranzicije ovisi o radnicima s odgovarajućim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage radi prilagodbe promjenjivom tržištu rada i odgovora na potražnju u različitim sektorima.

Unatoč tome, premalo ljudi sudjeluje u redovitim aktivnostima učenja nakon početnog obrazovanja i osposobljavanja jer često nemaju novca ili vremena za usavršavanje i učenje novih vještina ili nisu svjesni mogućnosti za učenje i njihovih koristi. Na primjer, određena razina digitalnih vještina potrebna je na više od 90 % sadašnjih radnih mjesta i u gotovo svim sektorima, ali je 2019. samo 56 % odraslih imalo osnovne digitalne vještine.

Predložena preporuka Vijeća stoga se odnosi se na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

  • uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe
  • definiraju popis kvalitetnih osposobljavanja koja su relevantna za tržište rada i prihvatljiva za financiranje s individualnih računa za učenje i da taj popis učine dostupnim putem digitalnog registra, na primjer s mobilnog uređaja
  • ponude mogućnosti za profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust radi osposobljavanja.

Ovaj je prijedlog inovativan jer su u njemu pojedinci glavni element razvoja vještina. Osim toga, države članice pozvane su da prilagode financiranje u skladu s potrebama pojedinaca za osposobljavanjem.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
5,16 milijardi kuna za održivi urbani razvoj

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održala je sastanak s predstavnicima 22 grada, koji će u idućem programskom razdoblju od 2021. do 2027. koristiti Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru novog Integriranog teritorijalnog programa.

Ministrica je najavila ukupnu alokaciju za provedbu spomenutog mehanizma i to u iznosu od 5,16 milijardi kuna od čega će 4,94 milijarde kuna biti bespovratna sredstva, a 220,4 milijuna kuna u okviru financijskih instrumenata, odnosno zajmova, jamstava i kredita sa subvencioniranom kamatom.

Do trećeg kvartala 2022.  godine očekuje se uspostava urbanih područja i donošenje Strategija razvoja urbanog područja, kako bi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije moglo raspisati Poziv za odabir gradova te konačno uspostaviti sustav upravljanja ITU mehanizmom.

Gradovi koji su potencijalni korisnici mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u razdoblju 2021.- 2027. su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci, Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Područja financiranja u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja bit će brownfield (revitalizacija bivših industrijskih, vojnih napuštenih lokacija), kulturna baština, čisti i pametni gradski promet, energetska učinkovitost, turizam, višenamjenska infrastruktura, poslovna infrastruktura, digitalizacija javne uprave, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, socijalna infrastruktura, infrastruktura za predškolski odgoj, zelena infrastruktura, prirodna baština te izrada teritorijalnih strategija.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj predstavila kurikulum građanskog odgoja za srednjoškolce

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održano je predstavljanje Prijedloga kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za srednje škole “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Ravnateljima primorsko-goranskih srednjih škola prvima u Hrvatskoj prezentiran je novi kurikulum, a koji se ujedno kao pilot projekt i po prvi put provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji.

Program je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda te se realizira kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati godišnje. Učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice. Samostalno predlažu problem koji zamijete u svojoj lokalnoj sredini, istražuju ga te potom i djeluju na način da steknu iskustvo i pronađu rješenja. Često ga predaje više nastavnika u suradnji s raznim dionicima u društvu, npr. nevladinim sektorom i novinarima.

Nakon ove pred-faze, iduća će školska godina godina biti pilot-faza, a nakon toga šaljemo projekt na akreditaciju u Agenciju za odgoj i obrazovanje i onda će, ako bude odobren, moći biti ponuđen svim srednjim školama da ga uvrste kao izborni predmet, najavila je rektorica.

Na predstavljanju je najavljena i izrada priručnika, kao i mrežnih stranica koje će povezati nastavnike, ali i širenje programa u drugim dijelovima Hrvatske.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske vrijednosti oko 140 milijuna eura

Uz aktivno sudjelovanje Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, na čelu s ravnateljem Vedranom Kružićem, koja koordinira Plan u ime Primorsko-goranske županije, 30. studenog 2021. godine u Zadru, održana je Druga sjednica Koordinacijskog vijeća za Jadransku Hrvatsku na kojoj je usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske.

Plan je rezultat zajedničke inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sedam županija Jadranske Hrvatske kroz koji će biti alocirano oko 140 milijuna eura, odnosno milijarda i 50 milijuna kuna putem poziva za poduzetnike sa područja Jadranske Hrvatske i to za sektore plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

Ministrica Tramišak: „Jadranska Hrvatska ima veliku ulogu u kontekstu cjelokupnog napretka naše zemlje i zato je bitno da i dalje jača svoju konkurentnost, a ovih 140 milijuna eura zasigurno će tome doprinijeti“.

Sastanku su osim ministrice Tramišak prisustvovali i državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, župan Zadarske županije Božidar Longin, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te predstavnici preostalih 5 županija Jadranske Hrvatske.

Izvor fotografije: https://razvoj.gov.hr/vijesti/usvojen-plan-za-industrijsku-tranziciju-jadranske-hrvatske/4770

Pročitaj više
Online radionica: Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na online radionicu “Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva” koju će 16. prosinca 2021. održati udruga SMART iz Rijeke.

Prijava:
ZOOM RADIONICA UDRUGE SMART, 16.12.2021. – Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Ciljevi ove online radionice su upoznati sudionike sa svrhom te različitim načinima i modelima uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva i utvrditi praktične korake koje organizacije mogu ili trebaju poduzeti kako bi snažnije uključili građana u svoj rad. Mole se zainteresirani da se na radionicu prijave samo ako na istoj mogu sudjelovati za cijelo vrijeme njezina trajanja te samo ako mogu osigurati opremu potrebnu za aktivno i nesmetano sudjelovanje na radionici. MAX SUDIONIKA: 30

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, MI, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U realizaciju krenula najvažnija kapitalna investicija na području cresko-lošinjskog arhipelaga, poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture

Krenula je realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta na cresko-lošinjskom otočju, projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj, ukupne vrijednosti 486 milijuna kuna. Iznos od 263 milijuna kuna financira Europska unija kroz Kohezijski fond, dok će ostatak osigurati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatske vode i investitor, komunalna tvrtka Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj.

Provedbom projekta poboljšat će se postojeći sustav odvodnje i vodoopskrbe na cresko-lošinjskom otočju kroz uspostavu funkcionalnog sustava odvodnje, učinkovitog pročišćavanja otpadnih voda, smanjenje gubitaka na vodoopskrbnom sustavu te povećanje broja stanovnika priključenih na sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Izgradit će se sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda koji obuhvaća 865 metara gravitacijskih kolektora te crpna stanica s tlačnim cjevovodom duljine 430 metara. Projektom je predviđena i rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbne mreže ukupne duljine 1.030 metara.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sveučilišta diljem Europe imati će na raspolaganju više od 272 milijuna eura iz novog poziva „Europska sveučilišta“ iz programa Erasmus+

Novi poziv iz programa Erasmus+ namijenjen je europskim sveučilištima s ciljem olakšavanja nastavka suradnje visokih učilišta koja su već uključena u napredna partnerstva na institucionalnoj razini kako bi se stvorila prilika za stvaranje potpuno novih saveza koja će sveučilištima omogućiti da povećaju svoju kvalitetu, uspješnost, privlačnost te veću međunarodnu konkurentnost.

„Ovaj poziv predstavlja ključan korak u pružanju potpore visokom obrazovanju za održivu, otpornu i uspješnu budućnost”, izjavio je povjerenik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.

Poziv Erasmus+ za europska sveučilišta ima ukupni proračun od 272 milijuna eura i otvoren će biti do 22. ožujka 2022. godine te je jedan od mnogobrojnih poziva iz programa Erasmus+ za buduće razdoblje od 2021.-2027. godine s ukupnim proračunom od čak 28 milijardi eura.

Izvor: Jutarnji.hr

Pročitaj više
CulturEU: Komisija povećava potporu kulturnom sektoru putem internetskog vodiča o financiranju sredstvima EU-a

Europska komisija je pokrenula novi interaktivni vodič u kojem su prikazane sve mogućnosti financiranja dostupne na razini EU-a za kulturne i kreativne sektore. CulturEU je mjesto na kojem se mogu pronaći sve informacije o ukupno 75 mogućnosti financiranja iz 21 programa EU-a, od programa Kreativna Europa i Obzor Europa do strukturnih fondova i fonda InvestEU. U ovom interaktivnom alatu europski subjekti koji se bave kulturom bit će u samo nekoliko klikova usmjereni na najprikladniju financijsku potporu EU-a koja im je dostupna.

Vodič je izrađen kako bi se partnerima svih vrsta i veličina koji rade u kulturnim i kreativnim sektorima pomoglo u snalaženju u području financiranja sredstvima EU-a, razumijevanju mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i, u konačnici, lakšem pristupu tim sredstvima. CulturEU će se redovito ažurirati najnovijim informacijama o predstojećim pozivima na podnošenje prijedloga te će početkom 2022. biti dostupan na svim jezicima EU-a.

Dosad poduzete mjere na razini EU-a za potporu kreativnim i kulturnim sektorima uključuju:

  • povećanje iznosa financijske potpore kulturnim, kreativnim i uključivim projektima s gotovo 2,5 milijardi eura iz programa Kreativna Europa i oko 2 milijarde eura iz programa Obzor Europa za razdoblje od 2021. do 2027.;
  • izdvajanje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
  • odobravanje nacionalne potpore na temelju privremenog okvira za mjere državne potpore u ukupnom iznosu većem od 420 milijuna eura;
  • objavljivanje smjernica EU-a o sigurnom ponovnom otvaranju i oporavku sektora;
  • pokretanje posebne platforme Creatives Unite za umjetnike, izvođače i druge djelatnike u kulturnim i kreativnim sektorima radi razmjene informacija, inicijativa i ideja. Ta platforma trenutačno ima više od 43 000 korisnika.

Izvor: Europska komisija

Pročitaj više