Category: Priobalje

Objavljen provedbeni plan za Novi europski Bauhaus (NEB) Facility 2025. – 2027

Europska komisija objavila je sveobuhvatni plan za instrument NEB Facility (New European Bauhaus Facility Roadmap) koji uključuje glavne smjernice njegove provedbe u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima NEB-a u razdoblju 2025. – 2027. Plan uključuje informacije o proračunu, upravljanju, implementaciji i aktivnostima koje će podržati NEB Facility 2025. – 2027.

Instrument NEB Facility ima za cilj omogućiti transformaciju europskih susjedstava kroz održive i inovativne dizajne, s posebnim naglaskom na smanjenje socio-ekonomskih nejednakosti, promicanje kružnog i regenerativnog građevinskog ekosustava, te jačanje društvene kohezije i dobrobiti. Osiguravanje ciljanih sredstava za istraživanje i inovacije važno je za ostvarivanje tih ciljeva.

Za 2025. – 2027. godinu, ukupni proračun za komponentu istraživanja i inovacija iznosi 120 milijuna eura godišnje u radnim programima Obzora Europa za razdoblje 2025. – 2027.

Instrument će također pružiti sredstva za podršku u razvoju inovativnih rješenja koja mogu pozitivno utjecati na izgrađeni okoliš i međuljudske odnose u europskim susjedstvima.

Objavljeno izvješće o javnom savjetovanju s više od 300 sudionika iz Europe ističe važnost dobivanja povratnih informacija od dionika kako bi se bolje oblikovali budući koraci u implementaciji ovog plana.

Sadržaj plana i izvješće javnog savjetovanja NEB Facility možete pogledati na mrežnim stranicama Novi europski Bauhaus.

Pročitaj više

PRIGODA na gospodarskom događaju Borza lokalnih ponudnikov Zeleni kras 2025

RRA PGŽ nastavlja jačanje prekogranične suradnje i zajednički iskoraci u održivom turizmu

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA sudjelovala je 27. ožujka 2025. na Borzi lokalnih ponudnikov Zeleni kras 2025 u Ilirskoj Bistrici, koju je organizirala naša dugogodišnja partnerska agencija RRA Zeleni kras. Ovaj iznimno uspješan događaj bio je prigoda za okupljanje više od 70 domaćih i stranih turističkih pružatelja usluga, stručnjaka i donositelja odluka, što je dodatno potvrdilo da je regija Zeleni kras sve snažnije pozicionirana kao relevantan i međunarodno prepoznatljiv turistički prostor.

Događaj je otvorila prof. dr. Ljubica Knežević Cvelbar, čije je uvodno predavanje ponudilo dubok uvid u transformaciju turizma. Istaknula je potrebu za dugoročnim, strateškim pristupom u razvoju destinacija, apelirajući na dionike da umanje fokus na kratkoročne rezultate i usmjere se na hrabre, održive odluke:

“Postavimo jasne prioritete, navdušimo svoje partnere i ustvarjajmo povezave, ki zares premikajo meje.”

Snažna odaslana poruka posebno je značajna u aktualnom kontekstu izazova koje nosi globalni turistički sektor – od klimatskih promjena, promjene u ponašanju potrošača, do potrebe za digitalizacijom i profesionalizacijom usluga.

Borza je obuhvatila tematsku okruglu tribinu s izuzetno relevantnim sugovornicima – predstavnicima nacionalnih turističkih institucija, strukovnih organizacija i privatnog sektora – koji su zajednički rasvijetlili izazove i prilike povezivanja. Među sudionicima je bio i predstavnik s hrvatske strane, g. Dario Ricov iz hotela Keight (Opatija), što dodatno potvrđuje važnost hrvatsko-slovenske suradnje u sektoru turizma, koji predstavlja transformatvnu snagu – alat za aktivaciju lokalne proizvodnje, revitalizaciju ruralnih područja i očuvanje identiteta.

Kroz 45 izložbenih štandova predstavila se raznolika ponuda regije Zeleni kras, kao i susjednih destinacija iz Mediteransko-kraške Slovenije i Kvarnera, uključujući i outdoor aktivnosti, autohtonu gastronomiju te održive smještajne kapacitete.

Osim mrežnog dijela prigodnih B2B i B2C susreta, značajan segment događanja bile su edukativne radionice koje su pružateljima usluga ponudile konkretna znanja i alate za unaprjeđenje kvalitete ponude. Posebno je zanimanje izazvala radionica o uključivanju divljih biljaka u gastronomiju.

Kao partnerska razvojna agencija RRA Zelenom krasu, RRA PRIGODA ovom je prilikom dodatno učvrstila suradnju na području zajedničkih europskih projekata, razmjene dobrih praksi i institucionalne podrške lokalnim dionicima. Naše regije, iako odvojene administrativnim granicama, dijele iste vrijednosti: održivost, uključivost, autentičnost i strateški razvoj turizma temeljen na lokalnim resursima.

Na završetku događaja, direktor RRA Zeleni kras, g. Dejan Iskra, istaknuo je važnost međunarodne dimenzije ovogodišnje Borze, kao i sve snažniju prepoznatljivost regije Zeleni kras na europskoj turističkoj karti:
“Letos smo še dodatno obogatili vsebine in razširili mednarodno udeležbo, kar je dokaz, da Zeleni kras postaja vse bolj prepoznaven in cenjen turistični prostor.”

U vremenu sve bržih promjena i sve većih izazova, ovakvi susreti pokazuju snagu povezivanja, važnost međuregionalnog dijaloga i potencijal za konkretne, mjerljive iskorake. PRIGODA prepoznaje Borzu lokalnih ponudnikov Zeleni kras kao primjer izvrsnosti u umrežavanju dionika, kreiranju prilika i jačanju kapaciteta lokalnih zajednica.

S uvjerenjem nastavljamo graditi mostove suradnje i zajednički stvarati turistički prostor koji je inovativan, inkluzivan i otporan – u skladu s ciljevima pametne i zelene tranzicije jadransko-alpske regije.

Pročitaj više
Ponovljeni Javni poziv za sufinanciranje demografske mjere – poticajno stanovanje u 2025. godini

Predmet ovoga Javnog poziva je prikupljanje prijava vezanih uz implementaciju demografske mjere poticajnog stanovanja u jedinicama lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije u 2025. godini čiju će provedbu sufinancirati Primorsko-goranska županija (dalje u tekstu: Županija).

Cilj demografske mjere poticajnog stanovanja jest stvaranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz davanje stambenih jedinica u vlasništvu jedinica lokalne samouprave u dugoročni, društveno dostupan najam.

Cilj se namjerava postići stvaranjem dodatnog stambenog fonda jedinica lokalne samouprave kroz adapataciju postojećih stambenih jedinica u njihovom vlasništvu koje nisu u funkciji, tj. u stanju su neprimjerenom za stanovanje.

Pravo podnošenja prijave po ovom Javnom pozivu imaju jedinice lokalne samouprave s područja Županije.

Krajnji rok za dostavu prijava je 2. 4. 2025. godine do 10,00 sati, bez obzira na način dostave.

Detalji su dostupni na POVEZNICI.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen ITU poziv za višenamjensku infrastrukturu na području UA Rijeka

U okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. -2027. objavljen je poziv Poziv za integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) Urbane Aglomeracije Rijeka za višenamjensku infrastrukturu.

Svrha poziva je izgradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje integrirane višenamjenske javne, društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture koja obuhvaća objekte i prostore namijenjene javnim, kulturnim, društvenim, sportskim i edukativnim aktivnostima koje doprinose očuvanju kulturne baštine (materijalne i/ili nematerijalne), promociji umjetnosti, razvoju zajednice, unaprjeđenju kvalitete života građana te obnova/uređenje javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture koja obuhvaća javne površine i prostore radi osiguranja adekvatnih prostora za događaje i aktivnosti od interesa za opće dobro, ljepši izgled naselja i kvalitetniju infrastrukturu u cilju poboljšanja kvalitete života stanovnika na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Predemt poziva je ulaganje u razvoj javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne (društveni domovi) i sportsko – rekreacijske infrastrukture te obnovu i uređenje javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Ukupna bespovratna sredstva: 4.115.187,37 €

Minimalni iznos potpore: 500.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 3.300.000,00 €

Prijavitelji u okviru ovog poziva: Jedinice lokalne samouprave

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave iz obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka, definirane Odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeke o proširenju Urbane aglomeracije Rijeka i utvrđivanju Konačnog prijedloga obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka od 30. studenoga 2021. (KLASA:021-05/21-01/119; URBROJ:2170-01-16-00-21-2) prema kojoj u obuhvat ulazi 14 JLS-ova s područja Primorsko-goranske županije i to: Grad Rijeka, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Čavle, Općina Jelenje, Općina Klana, Općina Kostrena, Općina Lovran, Općina Matulji, Općina Mošćenička Draga, Općina Omišalj, Općina Viškovo.

Projekt se u cijelosti provodi na području Urbane aglomeracije Rijeka.

Partnerstvo je prihvatljivo. Prihvatljivi partneri su jedinice lokalne samouprave iz obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka. Prijavitelj može prijaviti i provoditi projekt samostalno ili u partnerstvu. Prijavitelj može imati više od jednog partnera. Partner/i moraju ispunjavati sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelj. Jedan prihvatljivi partner ne može biti partner na više projektnih prijedloga u okviru Poziva.

Prihvatljive aktivnosti su:

  • priprema, izrada i ažuriranje projektno-tehničke i studijske dokumentacije;
  • radovi na izgradnji i/ili rekonstrukciji javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture;
  • radovi na obnovi i uređenju javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture;
  • opremanje javne integrirane višenamjenske društveno – kulturne i sportsko – rekreacijske infrastrukture te javnih površina i s njima povezane zelene infrastrukture;
  • upravljanje projektom i administracija;
  • promidžba i vidljivost;
  • horizontalne aktivnosti (aktivnosti povezane s promicanjem horizontalnih načela);
  • aktivnosti koje doprinose temeljnim vrijednostima i radnim principima Novog europskog Bauhausa (NEB)

Postupak dodjele započinje zaprimanjem prvog projektnog prijedloga, najranije 1. travnja 2025. godine, a rok za podnošenje projektnih prijedloga ističe danom u kojem je utvrđeno da je za financiranje odabran projektni prijedlog kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva ovog Poziva, s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 30. lipnja 2025. godine.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=5ba023dd-e7d7-4fa2-be4d-f323c4c4b7d9

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić sudjelovao na 3. Europskom forumu na temu gradova budućnosti na Sveučilištu u Rijeci

Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak, 24. ožujka 2025. održana je cjelodnevna međunarodna konferencija – 3. Europski forum s temom ”Gradovi budućnosti”. Uvodnim riječima i pozdravnim govorima obratili su se: rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, Peter Lürssen, izvršni direktor Grupacije Lürssen, riječki gradonačelnik Marko Filipović te ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ-a, Vedran Kružić. Video-porukom pristunima se obratila i Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ravnatelj Kružić pozdravio je sve prisutne u ime Primorsko-goranske županije te je istaknuo najvažnije inicijative Primorsko-goranske županije i Regionalne razvojne agencije PGŽ-a u cilju poticanja implementacije pametnih projekata i budućeg razvoja gradova. Kružić je, među ostalim, predstavio i najzanimljivije rezultate “Istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji” koje je provela PRIGODA, kao prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj na razini županija, u pravo u cilju detektiranja ključnih područja za unaprjeđenje javnih politika, ali i provedbe onih projekata koji će značajno utjecati na rad, poslovanje i standard života građana.

U vremenu kada gradovi postaju ključni globalni akteri – dom više od polovice svjetskog stanovništva i pokretači ekonomskog razvoja – sve se više suočavaju s rastućim društvenim nejednakostima. Gentrifikacija, rast troškova stanovanja i isključivanje ranjivih skupina postaju gorući izazovi urbane budućnosti. Rasprava ovogodišnjeg Europskog foruma usmjerena je na formiranje prijedloga i preporuka, odnosno otkrivanje odgovora na sljedeće pitanje: Kako grad može osigurati osjećaj pripadnosti svim svojim stanovnicima unatoč ekonomskim razlikama?

Tijekom ovogodišnjeg foruma održana su čak dva plenarna izlaganja. O gradovima jednakih govorio je Jonathan Wolff, britanski filozof, profesor na Sveučilištu Oxford te jedan od autora knjige ”Grad jednakih”, koja je i poslužila kao motivacija i misao vodilja za rasprave. Drugo plenarno izlaganje održao je Carsten Beck, poznati danski predavač, futurolog i govornik koji je u 30 godina rada u Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu. U fokusu njegovih interesa nalaze se analiza trendova i mogući scenariji za budućnost, a sve teme koje obrađuje odnose se na to kako globalni i lokalni trendovi oblikuju budućnost za organizacije, tvrtke i društva.

Nakon što je prošle godine i službeno pokrenuta Zaklada Lürssen, tijekom foruma svečano su dodijeljene stipendije ovogodišnjim stipendistima.

Forum je završio raspravom o izazovima urbanog života i socijalnoj pravdi, a o modernim izazovima i zadovoljstvu svojih sugrađana govorili su  splitski gradonačelnik Ivica Puljak i  gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Izvor fotografija: Sveučilište u Rijeci

Pročitaj više
Finska osmu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska na 72. mjestu.

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Objavljen je popis najsretnijih zemalja svijeta. Sedam od deset država sa subjektivnom ocjenom najviše  kvalitete života nalaze se u Europi.

Izvještaj, izrađen uz podršku UN, rangira države sukladno subjektivnoj ocjeni građana o ocjeni zadovoljstva vlastitim životom, skalom od 0 – 10. Rezultati se uprosjećuju za posljednje tri godine kako bise dobio godišnji ranking.

Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju ostale nordijske države, Danska, Island, Norveška i Švedska.

Hrvatska je na 72.mjestu u svijetu. Prošle 2024. godine Hrvatska je bila na 63.mjestu u svijetu. 2023. godine. Zanimljivo je da je SAD pao na 24.mjesto što je najniža pozicija od kada je uveden ovaj indeks.

Što čini Finsku najsretnijom zemljom?

Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visoku razinu povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od obitelji i prijatelja.

Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska stopa nejednakosti  među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a, u čemu treba zahvaliti izrazito naprednom obrazovnom sustavu koji stvara kvalitetne, odgovorne i obrazovane građane.

Regionalna razvojna agencija PGŽ  2024. godine izradila je vlastito usporedivo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije te na razini četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te Grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanjima pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  konkretne,  snažnije mjere i značajniji iznos financijske podrške očekuju od Vlade RH.

Pročitaj više
Javni poziv za raspodjelu sredstava namijenjenih subvencioniranju pružanja usluga županijskog linijskog javnog cestovnog prijevoza putnika za 2025. godinu

Primorsko-goranska županija objavljuje Javni poziv za raspodjelu sredstava namijenjenih subvencioniranju pružanja usluga županijskog linijskog javnog cestovnog prijevoza putnika za 2025. godinu. 

Pravo na podnošenje prijave imaju jedinice lokalne samouprave (JLS) s područja Primorsko-goranske županije, pod sljedećim uvjetima:

  • sjedište JLS mora biti na nadmorskoj visini od najmanje 160 mnm,
  • javni linijski prijevoz ne smije biti organiziran prema važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu i/ili putem ugovora o javnim uslugama sklopljenih izravno s prijevoznicima u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, sukladno točki III. stavak 2. Odluke o iznosima sufinanciranja, mjerilima i kriterijima za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika (NN 65/21),
  • javni linijski prijevoz ne smije biti sufinanciran sredstvima osiguranima iz Zakona o otocima (NN 116/18, 73/20, 133/20 i 70/21),
  • JLS mora imati zaključen Ugovor o podmirenju dijela neostvarenih prihoda za županijski autobusni linijski prijevoz putnika s prijevoznikom koji održava županijsku liniju temeljem važeće dozvole u tekućoj godini (u daljnjem tekstu: Ugovor o prijevozu).

Rok za podnošenje prijave je 24. ožujka 2025. godine.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen poziv za visoka učilišta i institucije “Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima”

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga “Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima”.  Poziv se provodi u sklopu specifičnog cilja RSO 2.4. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima, Programa Konkurentnost i kohezija 2021 – 2027.

Cilj Poziva je pružanje potpore provedbi primijenjenih znanstvenih istraživanja iz područja prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa vezanih za prilagodbu klimatskim promjenama.

Predmet Poziva je provedba primijenjenih znanstvenih istraživanja iz područja prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa vezanih za prilagodbu klimatskim promjenama.

Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva Poziva iznose 4.000.000,00 eura. Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti u okviru Poziva po jednom projektnom prijedlogu je 500.000,00 eura, a najniži 200.000,00 eura.

Iznos sufinanciranja (udio) bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti u sklopu ovog Poziva po pojedinom projektnom prijedlogu iznosi maksimalno 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova/izdataka projekta.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su visoka učilišta i znanstveni instituti kao ustanove u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN br. 119/2022).

Obvezni partner u sklopu ovog Poziva je minimalno jedna županija ili Grad Zagreb ili jedan veliki grad sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) na čijem području se projekt provodi.

Opcionalno, ukoliko prijavitelj nema dovoljno stručnih, znanstvenih, tehničkih i/ili materijalnih kapaciteta za provedbu svih potrebnih segmenata primijenjenog znanstvenog istraživanja dozvoljeno je partnerstvo više različitih visokih učilišta i znanstvenih instituta na projektu.

Prihvatljive aktivnosti za financiranje u sklopu ovog Poziva su sljedeće:

  • Pripremne aktivnosti
  • Aktivnosti primijenjenog istraživanja
  • Aktivnosti osiguravanja dostupnosti podataka i projektnih rezultata javnosti te aktivnosti podizanja svijesti javnosti o prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju rizika od katastrofa
  • Aktivnosti jačanja kapaciteta članova stručnog tima za provedbu istraživanja, u svrsi jačanja stručnog znanja i razmjene iskustva isključivo vezanih za predmet primijenjenih istraživanja
  • Aktivnosti upravljanja projektom i administracije za provedbu projekta 
  • poslovi djelatnika prijavitelja i/ili partnera na provedbi aktivnosti upravljanja projektom i/ili nabava usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom
  • Aktivnosti informiranja i vidljivosti vezano za sufinanciranje projekta EU sredstvima
  • Aktivnosti kojima se osigurava usklađenost projekta s horizontalnim politikama EU o održivome razvoju, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji te pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Operacija/projekt se provodi na cijelom području RH, a provedba u drugim Zemljama članicama Europske Unije ograničena je na aktivnosti jačanja kapaciteta članova stručnog tima za provedbu istraživanja te za provedbu onih faza primijenjenih istraživanja koje prijavitelj i partner ne mogu provesti u Republici Hrvatskoj, zbog nedostatka znanja i/ili adekvatne istraživačke opreme i/ili infrastrukture.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 20.03.2025, 09:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 25.07.2025, 12:00

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=dd3eb349-beec-4314-82ad-6d70974ca32f

 

Pročitaj više
Poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru M-ERA.NET poziva za 2025. godinu- fokus na Europski zeleni plan

Dana 4. ožujka 2025. godine objavljen je novi Zajednički poziv za M-ERA.NET COFUND za 2025. godinu. U ovom pozivu sudjeluje više od 38 organizacija za financiranje iz 30 zemalja, uključujući i Republiku Hrvatsku koju u M-ERA.NET-u predstavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Ukupan proračun ovog poziva iznosi približno 38 milijuna eura.

M-ERA.NET COFUND za istraživanje i inovacije u području materijala i baterijskih tehnologija provodi zajedničke pozive za financiranje, podržavajući pri tome implementaciju Europskoga zelenog plana. Na taj način nastoji pridonijeti zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji industrije u Europi i diljem svijeta.

Poziv u 2025. godini uključuje sljedeća tematska područja:

  • Održivi napredni materijali za energiju
  • Inovativne površine, premazi i sučelja
  • Napredni kompoziti i lagani materijali
  • Funkcionalni materijali
  • Materijali za rješavanje ekoloških izazova
  • Materijali sljedeće generacije za naprednu elektroniku.

Republika Hrvatska sudjeluje u ovom pozivu sa 150.000,00 eura.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih financirat će samo hrvatske projektne partnere u sklopu transnacionalnog konzorcija. Hrvatski projektni partner također može biti konzorcij prijavitelja (koji čine najmanje dvije pravne osobe) ili jedna pravna osoba.

Prihvatljivi hrvatski projektni partneri su sljedeći:

  • istraživačke organizacije:
    • javni znanstveni instituti
    • javne visokoškolske ustanove
    • druge pravne osobe koje se bave istraživačkom djelatnošću;
  • ostale pravne osobe koje se bave istraživačkom djelatnošću:
    • nevladine i neprofitne organizacije (NVO) ili institucije čiji je glavni cilj istraživačka djelatnost ili istraživačka i razvojna djelatnost, a registrirane su u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
    • mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) upisana u relevantan Nacionalni registar (sudski ili obrtnički) i registrirana za obavljanje istraživačko-razvojne djelatnosti.

Prijedlozi projekata koji su već financirani u sklopu drugih zasebnih financijskih instrumenata/poziva neće se pregledavati i neće biti prihvatljivi u sklopu ovog poziva.

Druge pravne osobe iz poslovnog sektora koje nisu mala ili srednja poduzeća mogu se prijaviti kao projektni partneri u ovom pozivu, ali moraju osigurati vlastita sredstva za sudjelovanje u projektnim aktivnostima.

Prijava projekata događa se u dvije faze.

Rok za podnošenje projektnih prijedloga u prvoj fazi prijave (pretprijava) je 13. svibnja 2025. godine do 12:00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (CET).

Rok za podnošenje projektnih prijedloga u drugoj fazi prijave je 19. studenoga 2025. godine do 12:00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (CET).

U drugi krug prijava bit će pozvani samo prijavitelji čiji su projektni prijedlozi pozitivno ocijenjeni u prvom evaluacijskom krugu.

Prije podnošenja projektnog prijedloga, hrvatski prijavitelji dužni su obavijestiti nacionalnu kontakt osobu o svojem sudjelovanju u projektnom konzorciju.

Potencijalni partneri u M-ERA.NET pozivu imaju mogućnost da 25. ožujka sudjeluju na informativnom webinaru u sklopu Poziva za 2025. godinu. Za prisustvovanje webinaru potrebna je registracija.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, a na tražilici možete pronaći potencijalne partnere.

Sve dodatne informacije možete zatražiti slanjem upita na elektroničku adresu: MateoAnte.Bosnic@mzom.hr

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na informativnoj radionici i predavljanju ESF + poziva za specijalističko usavršavanje doktora medicine

Ministarstvo zdravstva u svojstvu Posredničkog tijela 1. razine, organiziralo je informativnu radionicu za potencijalne prijavitelje u okviru nedavno objavljenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Specijalističko usavršavanje doktora medicine. Na radionici je predstavljen sam poziv financiran u okviru programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.” odnosno ESF +  prioriteta 4. Zdravstvo, specifičnog cilja ESO 4.11., kao i detaljan postupak dodjele bespovratnih sredstava za sve potencijalne korisnike, a na radionici je ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije sudjelovala savjetnica Ivana Pavlek.

U sklopu Poziva financirat će se povećanje broja specijalističkih usavršavanja zdravstvenih radnika (doktora medicine) na primarnoj razini zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja. Ukupna raspoloživa financijska sredstva u sklopu ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 35.100.000 EUR, od čega 29.835.000 EUR osigurava ESF+ sufinanciranje.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 1. travnja 2025. godine, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2025. godine.

Pročitaj više