Category: Priobalje

Dodijeljeno 28,2 milijuna kuna za izgradnju lučke infrastrukture u Primorsko-goranskoj županiji

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja dodijeljeni su ugovori i sporazumi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za sufinanciranje 37 projekta izgradnje lučke infrastrukture i pomorskog dobra u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Ugovori vrijedni 47 milijuna kuna, raspoređuju 28,2 milijuna kuna županiji Primorsko-goranskoj, 7,4 milijuna Istarskoj te 11,4 milijuna kuna Ličko-senjskoj.

Od ukupno dodijeljenih sredstava za područje PGŽ-a, 4,2 milijuna kuna namijenjeno je sanaciji pomorskog dobra u gradovima i općinama dok će se kroz sustav sedam Županijskih lučkih uprava PGŽ s iznosom od 24 milijuna kuna izvršiti sanacija obalnog zida Vele rive u Malom Lošinju, rekonstrukcija luke Porat, dogradnja trajektnog pristaništa Porozina, dovršetak izgradnje privezišta u uvali Trebnež, uređenje dijela rive u Mošćeničkoj Dragi te sanacija obale u luci San Marino, trajektne luke Mišnjak, luke Melak, pričuvne trajektne luke Črišnjeva i lojp Klenovica.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj

Realizacija strateških razvojnih projekata značajno će izmijeniti izgled grada Rijeke, ali u velikoj mjeri utjecati i na razvoj gospodarstva, posebno u području lučkog prometa, logistike i transporta, uz razvoj pratećih industrija i usluga, kao i u sektoru nautičkog turizma u kojemu će Rijeka zauzeti jedno od vodećih mjesta na jadranskoj obali, naročito kada je riječ o segmentu većih plovila i razvoju novih tehnologija u pomorstvu i zaštiti okoliša. Većina projekata sufinancirana je sredstvima Europske unije.

Najznačajniji projekt u sektoru pomorstva i prometa je NOVI KONTEJNERSKI TERMINAL NA ZAGREBAČKOJ OBALI, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s tvrtkom Rijeka Gateway. Procijenjena ukupna vrijednost koncesije, koja je potpisana na rok od 50 godina je 20,5 milijardi kuna. Koncesionar je dužan izgraditi dodatnih 280 m obale, te potpuno opremiti terminal, od vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija do zgrada i operativnih površina, kontejnerskih obalnih mostova, dizalica i ostale opreme neophodne za redovno poslovanje terminala. Vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Planira se zaposliti između 300 i 400 ljudi.

Slijedi projekt IZGRADNJE DRŽAVNE CESTE DC403, investiciju vrijednu pola milijarde kuna. Cesta će spajati terminal s riječkom zaobilaznicom, odnosno autocestom A7, koja predstavlja dio TEN-T mreže europskih prometnih koridora. Prometnicom će se ostvariti direktna veza između luke i TEN-T mrežu, ali i poboljšati regionalna i lokalna mobilnost, te povećati sigurnost prometa. Naime, rasteretit će se gradska cesta u smislu svakodnevnog prometovanja zapadnim dijelom grada.

U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka HŽ infrastruktura provodi projekt UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA  – KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE. Radovi na projektu već su izvršeni. Riječ je o projektu vrijednosti 25,2  milijuna eura, koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt se provodio u tri faze: 1. rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka, 2. izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, 3. izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice.

Važno je izdvojiti još jedan projekt HŽ infrastrukture IZGRADNJA DVOKOLOSIJEČNE PRUGE OD ŠKRLJEVA DO JURDANA kroz Rijeku. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,2 milijarde kuna, a u tijeku je priprema studijske i projektne dokumentacije. Ovim projektom brzina prometovanja povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Izgled Rijeke u najvećoj mjeri izmijenit će projekt IZGRADNJE LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PORTO BAROŠU, ACI marine Rijeka. Marina će imati 260 vezova te niz pratećih sadržaja i usluga. U izgradnju luke i pratećih sadržaja tvrtka ACI-GITONE, investirat će oko 363 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje u nautički turizam posljednjih desetljeća.

Svi navedeni projekti transformirat će Rijeku u smjeru razvoja lučkog prometa, logistike i transporta, razvoja industrije novih tehnologija, te nautičkog turizma, čime će Rijeka biti pozicionirana na kartu najznačajnijih luka Mediterana.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Kohezijska politika EU-a: više od 1,5 milijuna projekata koje financira EU dostupno je na novoj javnoj platformi

Europska komisija je na početku 8. kohezijskog foruma pokrenula javnu internetsku platformu Kohesio na kojoj su prikupljene sve informacije o više od 1,5 milijuna projekata u svih 27 država članica financiranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda (ESF) od 2014.

To je prvi put da se stvara i stavlja javnosti na raspolaganje takva sveobuhvatna platforma s podacima o projektima, koja će biti dostupna na svim jezicima EU-a. Za njezinu uspostavu potrebna je bila bliska suradnja s upravljačkim tijelima u državama članicama ili regijama jer kohezijskim projektima upravljaju nacionalna i regionalna tijela.

Više na poveznici.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranskoj županiji za obnovu otočnih i primorskih luka 30 milijuna kuna

U Primorsko-goranskoj županiji gradi se i obnavlja lučka infrastruktura u čitavom nizu gradova i općina-Crikvenica, Cres, Unije, Baška, Žigljen, Mrtvaška, Rab, Kraljevica, Klenovica…

U posljednje četiri godine iznos ulaganja u obnovu malih luka dosegnuo je iznos od 300 milijuna kuna. Promatrajući razinu Republike Hrvatske, taj iznos doseže visokih 2 milijarde kuna, što europskih, što državnih sredstava.

U Županiji su ugovoreni projekti poput dogradnje luke Crikvenica, rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, te luke Mrtvaška na Malom Lošinju. Bitno je napomenuti kako se velik dio ovih ulaganja financira kroz EU sredstva.

U ožujku ove godine ugovoreni su novi projekti, vrijednosti 17,5 milijuna kuna, a sredstva se dodjeljuju za projekte poput rekonstrukcije luke Porat na Krku, nastavka projekta rekonstrukcije i dogradnje luke San Marino na Rabu, II. faze sanacije i rekonstrukcije luke Melak, uređenja priobalnog područja uz sjeveroistočni kraj podmorskog tunela Bakrute, sanacije kamenog platoa lučkog područja luke Mošćenička Draga. Osim obnove luka, dodijeljena su sredstva za obnovu pomorskog dobra u općoj upotrebi za Novi Vinodolski, Općinu Dobrinj, Grad Rijeku, Crikvenicu, Rab, Mošćeničku Dragu, Mali Lošinj i Kraljevicu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Turistička ponuda Čavli obogaćena digitalnim alatom, aplikacijom “Guide for you”

Nova čavjanska aplikacija „Guide for you“ ima za cilj svim dionicima u turističkom segmentu pružiti dodatnu mogućnost povećanja turističkog prometa, ali i zadovoljstva gostiju tijekom boravka na Grobniku.

Čavle su tako iskoristile inovativne pristupe, kako bi se osigurala konkurentnost, povećala vidljivost kraja kao turističke destinacije, a time i popunjenost smještajnih jedinica, restorana i posjećenost prirodnih, kulturnih i sportskih atrakcija.

Mobilna aplikacija gostima nudi sve potrebne informacije u rješavanju izazova jednostavnog pronalaska autentičnih kulturno-turističkih proizvoda i ostalih usluga tijekom boravka. Tu se nalazi opis ponude po kategorijama, popis restorana i barova, povijesne znamenitosti, prirodne ljepote, sportski objekti, usluge zdravlja i ljepote te ostale važne informacije. Uz izbor jezika unutar aplikacije, gosti će moći samostalno kreirati savršen odmor.

Aplikacija za korisnike u osnovnom obliku potpuno je besplatna, čime potiče sve da je koriste i obavijeste goste o njoj. Ona može pružiti i uslugu personalizacije aplikacije kako bi je prilagodili svakom pružatelju usluga, odnosno željama gostiju. Svaki ugostiteljski objekt te sportski ili kulturni sadržaj dobit će QR kod koji može isprintati i postaviti u svoje objekte.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Hrvatska poslala zahtjev za plaćanje 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost

Europska komisija je od Republike Hrvatske zaprimila prvi zahtjev u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za isplatu financijske potpore u iznosu od 700 milijuna EUR (bez pretfinanciranja).

Ukupni plan Hrvatske za oporavak i otpornost financirat će se bespovratnim sredstvima u iznosu od 6,3 milijarde eura. Plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje se na uspješnoj provedbi i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u njezinu planu za oporavak i otpornost. Prvi zahtjev za plaćanje odnosi se na 34 ključne etape i ciljne vrijednosti kojima je obuhvaćeno nekoliko reformi u područjima zdravstva, socijalne politike, obrazovanja odraslih, borbe protiv korupcije, revizije i kontrole, borbe protiv pranja novca, energetike, prometa, gospodarenja vodama i otpadom te energetske učinkovitosti zgrada.

Europska komisija ima rok od dva mjeseca da ocijeni zahtjev. Zatim će Gospodarskom i financijskom odboru Vijeća poslati preliminarnu procjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti potrebnih za isplatu Hrvatskoj.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Biciklizam, turistički brend Općine Jelenje promovirat će se putem turističke platforme Visit Jelenje

Općina Jelenje kontinuirano ulaže u razvoj turističke infrastrukture. Biciklističke staze ali i planinarski putevi postat će brend turističke platforme Visit Jelenje. 

Projekt označavanja biciklističkih staza, kreiranja infomape, ali i interaktivno povezivanje informacija s terena s turističkom platformom Visit Jelenje je završen u prvoj fazi te će uskoro biti prezentiran javnosti.

Platformom se potiče razvoj aktivnog turizma, a nedavno je održano biciklističko događanje, 9. kolo Giant MTB Zimske lige – XC Rastočine.

Stazu u Rastočinama pripremio je Biciklistički klub Grobnik, koji je u sklopu priprema stazu prilagodio za djecu i seniore.

Biciklistička staza je kružnog oblika dužine od oko tri kilometra sa 105 metara visinske razlike po krugu i sastoji se od makadamskih i zemljanih puteva.

Tu su i dva nešto tehnički zahtjevnija dijela, ali za te dijelove su spremni i lakši zamjenski smjerovi (tzv. chicken way) prilagođeni rekreativcima.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na raspolaganju 1,3 milijardi kuna putem aktualnih natječaja Programa ruralnog razvoja

Objavljeno je 15 natječaja iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 1,3 milijarde kuna, osiguranih za ulaganja u sektore od strateške važnosti za hrvatsku poljoprivredu, pri čemu se nude brojne investicijske mogućnosti, između ostalog, za posebno osjetljiv sektor stočarstva.

Za ulaganja u tov svinja osigurano je 200 milijuna kuna, dok je za izgradnju/rekonstrukciju i opremanje objekata za životinje s izmuzištem u sektoru mliječnog govedarstva osigurano 150 milijuna. Za stočarski sektor osigurano je i 67 milijuna kuna za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva.

Također, osigurana su sredstva za strateški značajna ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice u iznosu od 250 milijuna kuna, za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja 150 milijuna kuna te za sjemensku i rasadničarsku proizvodnju 70 milijuna kuna.

Za ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije osigurana su sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) u iznosu većem od 141 milijuna kuna.

Za pomoć potresom pogođenim poljoprivrednicima na Banovini, kreirana su tri ubrzana natječaja Mjere 5, pri čemu je posljednji u tijeku, vrijedan 100 milijuna kuna. Uz to, otvoren je i Natječaj vrijedan 20 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama koje ne uključuju potres.

Dodatno, u svrhu povećanja učinkovitosti u predindustrijskoj preradi drva otvoren je Natječaj vrijedan 147 milijuna kuna, za potporu lokalnim akcijskim grupama tri natječaja ukupne vrijednosti veće od 23 milijuna kuna, kao i Natječaj vrijedan 3 milijuna kuna uz pomoć kojeg će se poljoprivrednicima pružiti potpora za sudjelovanje u sustavima kvalitete. Otvoren je i natječaj za Mjeru koja se odnosi na očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi u cilju očuvanja genetskih resursa i očuvanja tradicionalnih biljnih i životinjskih vrsta koje su u opasnosti od izumiranja, za što su osigurana sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava poziva za poduzetnike iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do kraja ovog mjeseca objavit će prva dva poziva za mikro, male i srednje poduzetnike iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Svrha ove dodjele je direktna pomoć tranziciji hrvatske ekonomije prema resursno učinkovitom i održivom gospodarstvu, te implementacija inovacija, razvoja i primjene novih (digitalnih) tehnologija.

Riječ je o dva poziva na dodjelu bespovratnih sredstava – „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća“ i „Komercijalizacija inovacija“, čija je objava planirana 31. ožujka.

Pozivom „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća“ poticat će se investicije novoosnovanih mikro, malih i srednjih poduzeća koja razvijaju inovacije bazirane na znanju ili visokim tehnologijama. Riječ je o projektima čiji se proizvodi i usluge nalaze u predkomercijalnoj fazi i zahtijevaju dodatna financijska ulaganja za dovršetak tehnološke spremnosti. Ukupna vrijednost ovog natječaja iznosit će 141,7 milijuna kuna, s najnižim iznosom bespovratnih sredstava od 200.000 kuna i najvišim od 1.000.000 kuna.

Potpora u okviru poziva „Komercijalizacija inovacija“ bit će namijenjena mikro, malim i srednjim poduzetnicima usmjerenima na proizvodnju naprednih i inovativnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Ovdje se radi o poticanju ulaganja neophodnih za komercijalizaciju inovacija i rezultata istraživanja i razvoja, za proizvode i usluge koji su u fazi spremnosti za tržište. Projektima koji doprinose zelenoj tranziciji dodijelit će se dodatni bodovi, a ukupna vrijednost natječaja je 380 milijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosit će 760.000 kuna, a najviši 5,32 milijuna kuna.

Informacije o pozivima i načinu prijave objavljivat će se na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (https://mingor.gov.hr/) i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (https://planoporavka.gov.hr/).

Ukupno će se, kroz komponentu „Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo“ iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, dodijeliti 2,86 milijardi kuna za poticanje inovacija mikro, malih i srednjih poduzeća.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja najkasnije do 22. ožujka 2022.

Program donosi okvir za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj u razdoblju do 2030. godine te model i plan provedbe za prvo trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. godine.

Program se odnosi na segment zgrada javnog sektora, koje predstavljaju 27,4% ukupnog nestambenog fonda odnosno 9,5% ukupnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda po Q“H,nd D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj) a njime se predviđa nekoliko kategorija obnove:

  • Integralna energetska obnova – obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se postiže ušteda u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove;
    • Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
  • Dubinska obnova – obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije  (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
  • Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim energetske obnove zgrade uključuje mjere poput:
    • povećanja sigurnosti u slučaju požara,
    • mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
    • mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti  zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Više na  poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više