Category: Programi RH

Otvoren EU poziv za MSP-ove “Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja”

Ministarstvo gospodarstva objavilo je otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga “Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja” u okviru Programa Konkurentnost i Kohezija 2021. – 2027. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Svrha ovog poziva je olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova primjenom međunarodno priznatih norma, kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca.

Predmet ovog poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih norma ili certifikacijskih shema.

Temeljem Programa Konkurentnost i kohezija u Državnom proračunu Republike Hrvatske iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 20.000.000,00 EUR za razdoblje 2021. – 2027. od čega minimalni iznos potpore po prijedlogu iznosi 3.000,00 €, a maksimalni iznos potpore 150.000,00 €.

Prijavitelj mora biti pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe GBER.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

  1.  Certificiranje proizvoda, usluga, procesa
    Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda s određenom normom ili specifikacijom.
  2.  Certificiranje sustava upravljanja
    Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju:
    – ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO)
    – ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl. ).

Poziv se provodi putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva, do iskorištenja raspoloživih sredstava predviđenih za ovaj Poziv. Projektni prijedlog podnosi se od strane ovlaštene osobe Prijavitelja putem sustava eKohezija u elektroničkom obliku najranije od 04. veljače 2025. godine od 11:00 sati. Rok za podnošenje projektnih prijava je 31. prosinca 2026. do 12:00 sati.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d 

Pročitaj više
Objavljeni novi indikativni planovi objave poziva za 2025. godinu u okviru PKK i ITP – NAJAVLJENA OBJAVA GOTOVO 200 POZIVA IZ EU FONDOVA

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. objavilo je indikativni godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2025. godinu radi informiranja i pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za 2025. godinu (posljednje ažurirano: prosinac, 2024.)

Program Konkurentnost i kohezija_ Indikativni plan objave poziva u 2025.

Raspored-planiranih-poziva_PKK_za-objavu-2025_prosinac47.1 KB

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. za 2025. godinu (posljednje ažurirano: prosinac, 2024.)

Integrirani teritorijalni program_ Indikativni plan objave poziva u 2025.

Raspored-planiranih-poziva_ITP_za-objavu_2025-prosinac61.0 KB

„U 2025. GODINI NAJAVLJENA OBJAVA GOTOVO 200 POZIVA IZ EU FONDOVA ZA NOVE PROJEKTE“

Budući da aktualni Višegodišnji financijski okvir EU-a 2021.-2027. dolazi k svome kraju, vrijeme za objavu poziva kojima će se financirati razvojni projekti i uložiti sredstva Europske unije, sve je kraće. Do sada rezultat povlačenja EU sredstava u ovom razdoblju, prema podacima Europske komisije, nije ohrabrujući.

Naime, u okviru kohezijske politike Hrvatskoj je, prema podacima Europske komisije, dodijeljeno 10.236.199.849 € do 2027. godine, a do rujna 2024. godine ugovorena je vrijednost projekata u iznosu od 1,3 milijarde €, odnosno 13% alokacije, za što je isplaćeno tek nešto manje od 122 milijuna €, odnosno 1,2% dodijeljenih sredstava. Navedeno svrstava Hrvatsku na samo začelje po iskorištenosti sredstava, nakon Portugala i Slovenije, a prema iznosu ostvarenog predfinanciranja, Hrvatska drži neslavno posljednje mjesto u skupini 27 država članica.

KOJE POZIVE IZ EU FONDOVA OČEKUJEMO U 2025. GODINI?

Prema najavama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u 2025. godini iz Programa Konkurentnost i kohezija možemo očekivati objavu  preko 70 poziva na dostavu projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 2,65 milijardi €. Većina tih poziva odnosi se na poduzetništvo, dok će za županije, gradove i općine biti objavljeni pozivi vrijedni 400 milijuna €.

U drugome kvartalu 2025. godine očekuje se objava dugo iščekivanog poziva za digitalizaciju usluga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vrijednog 10 milijuna €, koji će potaknuti razvoj novih ili unaprjeđenje postojećih digitalnih usluga usluga  i njihovu integraciju.

Najkasnije u travnju može se očekivati i objava poziva za energetsku obnovu zgrada javnoga sektora, za što je u 2025. godini predviđeno 106 milijuna €, a od čega 21 milijun € u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima, prema već dobro poznatoj praksi za financiranje projektno-tehničke dokumentacije te provedbi mjera energetske obnove i uvođenje obnovljivih izvora energije u zgrade javnoga sektora.

Za tvrtke u privatnom i javnom vlasništvu bit će objavljen i poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za obradu reciklabilnog otpada, a za što će se iz EU sredstava osigurati 30 milijuna €, uz stopu sufinanciranja od 85%. Za sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada bit će osigurano 18 milijuna € EU sredstava, a taj poziv namijenjen gradovima i općinama trebao bi se objaviti u svibnju iduće godine.

Do kraja lipnja 2025. godine očekuje se i objava 50 milijuna € vrijednog poziva za ulaganja u pružanje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Ovim pozivom u najvećoj mjeri ulagati će se u opremu u domovima zdravlja i djelatnosti hitne medicine te manje infrastrukturne radove, a za te projekte u potpomognutim i brdsko-planinskim područjima bit će dostupno 27,5 milijuna €, dok će ostatak biti dostupan za projekte na području ostatka Hrvatske.

Za sve gradove i općine, do lipnja 2025. godine će u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.- 2027. biti objavljen poziv za ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, za jačanje gospodarskog razvoja i socijalne isključenosti kroz razvoj održivog turizma. Ipak, previđeni iznos za ovaj poziv bit će skromniji od prošlogodišnjeg NPOO poziva „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“, a s ukupno 40 milijuna eura, planira se ulagati u obnovu, rekonstrukciju te gradnju javne turističke infrastrukture i njihovo opremanje. Maksimalni iznos po projektu bit će ograničen na 2 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tijekom 2025. godine, u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predviđena je objava čak 100 poziva čija vrijednost prelazi 643 milijuna €. Ipak, većina predstojećih poziva odnosi se na izravne dodjele, dok će za ulaganja u kulturnu, društvenu i poduzetničku infrastrukturu biti objavljeno 11 poziva čija će vrijednost iznositi nešto manje od 113 milijuna €.

U trećem kvartalu 2025. godine, za izgradnju i opremanje lokalne poslovne infrastrukture bit će osigurano 66 milijuna €, kako bi se poboljšala, odnosno uspostavila poduzetnička infrastruktura na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te time doprinijelo razvoju industrijske baze u tim područjima.

EUROPSKI SOCIJALNI FOND +

Iako Indikativni plan objave poziva za Program “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.”, nije ažuriran, u  Šibeniku su na Danima regionalnoga razvoja i EU fondova predstavljeni i brojni natječaji koji se planiraju objaviti iz Europskog socijalnog fonda +, u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih, Ivan Vidiš, predstavio je natječaje koje uskoro možemo očekivati u objavi, a odnose se na specijalističko usavršavanje doktora medicine za što je u ovoj fazi predviđeno 40 milijuna €, dok će za specijalističko usavršavanje magistra farmacije biti izdvojeno nešto manje od 3 milijuna €. Prema najavama iz Ministarstva, možemo očekivati i ulaganja u aktivnosti za osobe starije životne dobi, a pozivom će se osigurati 10 milijuna € za jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za aktivno starenje.

Za podršku odgojnom i obrazovnom sustavu tijekom 2025. godine očekuje se objava nekoliko poziva koji bi trebali pružiti značajnija ulaganja u modernizaciju obrazovnog programa. Za dječje vrtiće i osnovne škole planira se osigurati 30 milijuna €, a za uvođenje novih kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje dodijelit će se dodatnih 15 milijuna €. Jednak iznos u 2025. godini bit će dostupan i za škole prijavljene u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole za organizaciju i provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Podržat će se i Regionalni centri kompetentnosti u sektorima turizma, ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike i računarstva te poljoprivrede i zdravstva, a osiguranih 6 milijuna € omogućit će RCK-ovima povezivanje sa sličnim ustanovama na razini Europske unije, kako bi se u konačnici i podigla kvaliteta njihovih usluga na lokalnoj razini. Tijekom 2025. godine očekuje se i raspisivanje poziva „Čitanjem do uključivog društva“ vrijednog 15 milijuna, kojim će se ulagati u pokretne knjižnice, ali i razne radionice, osobito za ranjive društvene skupine.

ŠTO OČEKIVATI U NADOLAZEĆOJ GODINI?

Nesumnjivo, predstojeća 2025. godina donosi veliki broj natječaja iz EU fondova, što predstavlja iznimnu PRIGODU za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva te hvatanje koraka s EU razvojnim prosjekom. Najavljena objava gotovo 200 poziva, s ukupnim proračunom koji premašuje nekoliko milijardi eura, otvara vrata brojnim mogućnostima za ulaganja u različite sektore, od poduzetništva i infrastrukture do obrazovanja i zdravstva. Primorsko-goranska županija ima brojne projekte u visokoj fazi spremnosti, a brži proces evaluacije, usmjerenost prema stvarnim potrebama te pravovremeno donošenje odluka o financiranju nadležnih upravljačkih tijela, zasigurno bi doprinijelo njihovoj što bržoj provedbi i povećanju apsorpcije EU sredstava na regionalnoj razini, a time i boljem konačnom poretku na ljestvici najuspješnijih EU zemalja korisnica kohezijske politike.

U iščekivanju 2025. godine i novih EU poziva, za očekivati je da kvalitetno pripremljeni i inovativni EU projekti s područja PGŽ-a neće biti žrtvama kriterija višeg stupnja razvijenosti od ostalih dijelova Hrvatske te kao takvi eliminirani za EU sufinanciranje. Jer, unatoč razvojnom zamahu koji se posljednjih nekoliko godina odvija uslijed snažnih integrativnih procesa, osim Grada Zagreba, svi dijelovi Hrvatske još uvijek su ispod europskoga prosjeka standarda života.

 

Piše : Srđan Kerčević, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije / član Tima Europe Direct Hrvatska

 

Iz medija:

 

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na S3 konferenciji u Riminiju

Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije i Sanja Ivetić, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata, zajedno s Kristinom Burinom Bonefačić, savjetnicom za razvoj u Upravnom odjelu za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije i Damirom Medvedom, direktorom projekta EDIH ADRIA Sveučilišta u Rijeci, sudjelovali su na Konferenciji o strategiji pametne specijalizacije  (S3) koja se održavala u Riminiju 11. i 12. prosinca 2024. godine, u organizaciji Glavne uprave Europske komisije za regionalnu politiku i tajništva S3 konferencije i suradnji s regijom Emilia-Romagna, uz potporu općine Rimini.

Događaj je okupio više od 500 sudionika- stručnjaka, političkih aktera i drugih ključnih dionika koji su se sastali  radi umrežavanja, rasprave o politikama i provedbi S3, razmjene informacija i dobrih praksi te okupljanja regija definiranih kao regionalne doline inovacija u okviru Nove europske inovacijske agende (NEIA).

Ova S3 konferencija 2024 obuhvaćala je nekoliko ključnih tema, poput uspješnog dizajna i implementacije S3, S3 i međuregionalne suradnje te pametne specijalizacije i njezine uloge u povezivanju regionalnih inovacijskih dolina u ključnim tematskim područjima identificiranim u Novoj europskoj inovacijskoj agendi.

Prvi dan događanja sadržavao je brojna predavanja i panel rasprave dok je drugi dan događanja bio usmjeren na lokalna iskustva povezana sa S3 i ulogom regija u budućim europskim politikama.

Konferencija je objedinila iskustva oko osmišljavanja i provedbe strategija pametne specijalizacije te istaknula  izazove s kojima se suočavaju europske regije u promicanju inovacija kao pokretača održivog i otpornog gospodarskog razvoja. Tijekom konferencije istaknuta je važnost jačanja regionalnih ekosustava koji integriraju javne i privatne subjekte važne za u inovacijske procese te važnost međuregionalne suradnje kao ključnog alata za prevladavanje ovih izazova.

Pročitaj više
Objavljen PKK Poziv “Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je privremeni poziv na dostavu projektnih prijedloga “Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja” u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Svrha Poziva je izgradnja novih i/ili modernizacija postojećih kapaciteta studentskog smještaja. Hrvatska ima nisku stopu visokog obrazovanja i malen udio studenata smještenih u studentskim domovima (8,37% od ukupnog broja studenata). Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja 2019.-2021. predviđa povećanje smještajnih kapaciteta na 14.706 mjesta, čime bi udio porastao na 9,45%, s krajnjim ciljem od 20%. Financijski troškovi, posebno smještaja i života, predstavljaju značajnu prepreku studiranju, osobito za studente slabijeg socioekonomskog statusa i one iz ruralnih područja. Stoga planirana ulaganja u studentski smještaj uključuju izgradnju novih i obnovu postojećih domova.

  • Ukupna bespovratna sredstva alocirana za ovaj Poziv: 56.021.000,00 €
  • Minimalni iznos potpore: 1.000.000,00 €
  • Maksimalni iznos potpore: 36.021.000,00 €

Projekti se mogu financirati u iznosu do 100% prihvatljivih troškova do maksimalnog utvrđenog iznosa potpore, od čega 85% sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15% osigurava se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske kao nacionalno sufinanciranje.

Prijavitelji u okviru ovog poziva su ustanove odnosno prijavitelj mora biti javno visoko učilište registrirano za rad u Republici Hrvatskoj, ili pravna osoba registrirana za rad/djelovanje u Republici Hrvatskoj kao ustanova Studentski centar kojem je djelatnost smještaj studenata.

Partneri na projektu mogu biti:

  • Pravna osoba registrirana za rad/djelovanje u Republici Hrvatskoj kao ustanova Studentski centar
  • Ustanova osnovana od pravne osobe koja zadovoljava uvjete prihvatljivosti za prijavitelja

U okviru ovog Poziva potpora će se dodijeliti projektima u dvije podskupine određene prema predmetnim aktivnostima Poziva:

  1. Podskupina 1 – Izgradnja nove infrastrukture studentskih domova (u svrhu povećanje broja kreveta studentskog smještaja)
  2. Podskupina 2 – Rekonstrukcija i modernizacija postojeće infrastrukture studentskih domova (obnova postojećeg studentskog smještaja bez povećanja broja ležajeva) ili rekonstrukcija postojeće građevine druge namjene (u svrhu povećanja broja ležajeva studentskog smještaja)

Prihvatljive kategorije troškova su troškovi izrade projektno-tehničke dokumentacije, troškovi usluga, troškovi radova, troškovi opremanja, i troškovi promidžbe i vidljivosti.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 05.12.2024, 09:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 05.02.2025, 16:00

Više informacija o Pozivu dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=264306cd-505e-4088-9fdf-b17719d2bef1

Pročitaj više
Poziv „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju “ u javnom savjetovanju

Ministarstvo gospodarstva objavljuje obavijest o otvorenom e-Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju “, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Svrha Poziva u savjetovanju je jačanje međunarodne konkurentnosti MSP-ova olakšavanjem sudjelovanja na međunarodnim sajmovima s ciljem predstavljanja njihovih proizvoda/usluga međunarodnoj poslovnoj zajednici u inozemstvu i uvođenja proizvoda na novo, inozemno tržište te povećanja mogućnosti poslovne suradnje s inozemnim partnerima.

Savjetovanje je otvoreno od 05. do 22. prosinca 2024. godine., a dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270. a pozivaju se svi zainteresirani da dostave  svoje prijedloge i komentare na Upute za prijavitelje najkasnije do 22. prosinca 2024. godine.

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na sjednici Otočnog vijeća u Šibeniku

Otočna koordinatorica Nevenka Kos, sudjelovala je na sjednici Otočnog vijeća koje se održalo dana 05. prosinca 2024. godine u Šibeniku na marginama konferencije “Dani regionalnoga razvoja i EU fondova, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Nakon uvodnih obraćanja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, župana Marka Jelića i gradonačelnika Željka Burića, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je Nacionalni plan stambene politike, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio je novi Zakon o otocima, a ministar turizma i sporta Tonči Glavina reformu upravljanja razvojem turizma.

Tijekom objedinjene rasprave razgovaralo se o porezima za privatne iznajmljivače, o spajanju otočnih vodovoda, o  kategorijama indeksa razvijenosti koji nisu pravedni za manje JLS-ove na otocima te o potrebi boljeg planiranja javnih politika koje se tiču otoka kao specifičnih zajednica u kojima je organizacija života puno kompleksnija nego što to donositelji odluka trenutačno prepoznaju.

Dogovoreno je da se sjednice Otočnog vijeća održavaju u redovitijoj dinamici, jer su od velikog značaja za planiranje daljnjeg regionalnog razvoja hrvatskih otoka.

Pročitaj više

PRIGODA sudjelovala na Danima regionalnoga razvoja i EU fondova u Šibeniku koji su okupili gotovo 1000 predstavnika županija, gradova, općina, regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika

U sklopu ovogodišnje konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova, koja je u Šibeniku od 4. do 6. prosinca 2024. godine okupila  gotovo 1000 predstavnika županija, gradova, općina regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika, održani su brojni sastanci i prezentacije budućih natječaja iz EU fondova u 2025. godini. Ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije na manifestaciji su sudjelovali Nevenka Kos, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata  i otočna koordinatorica, te Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa.

Program konferencije obuhvatio je brojne teme i specifična područja regionalnog razvoj, a predstavljeni su i nacrti novog Zakona o otocima te Zakona o regionalnom razvoju. Razgovaralo se i o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine, mogućnostima ulaganja u 2025. godini te ljudskim potencijalima sustava upravljanja i kontrole EU fondova. U okviru događanja, predstavljeno je i drugo izdanje publikacije Ministarstva „Regionalni razvoj u Hrvatskoj“.

U sklopu konferencije održan je i sastanak Otočnog vijeća kojim je predsjedao predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, a na Otočnome vijeću okupili su se svi ključni otočni dionici – župani, gradonačelnici, načelnici, regionalni koordinatori- otočni koordinatori i predstavnici ostalih relevantnih institucija i organizacija s otoka.

U sklopu konferencije održani su i koordinacijski sastanci sa predstavnicima ITU gradova te regionalnim koordinatorima na temu najavljenih Izmjena zakona o regionalnome razvoju, kao i budućim aktivnostima regionalnih koordinatora u 2025. godini.

U okviru događanja održana je  i dodjela nagrada „Najbolji EU projekt“ koji petu godinu zaredom zajednički provode Hanza Media, Hrvatska zajednica županija, portal župan.hr i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te nagrade za „ Najbolji grad“, a iz Primorsko-goranske županije nagrade su osvojili Grad Cres koji je peti put potvrdio da je najbolji mali grad za obrazovanje i demografiju u zemlji, a Gradu Bakru pripala je dvostruka nagrada i  to za najveći napredak na polju kvalitete života u posljednjih godinu dana te nagrada za najbolji grad za život!

 

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na Međunarodnom poslovnom forumu “Sustainability 2.0: Exploring the Future od Regenerative Business“ u Nišu

Dana 29. studenoga 2024. godine u sklopu Obzor Europa projekta “Cross Reis” u Nišu je  održan , „International Business Forum: Sustainability 2.0: Exploring the Future of Regenerative Business“. Organizator foruma bio je Ekonomski fakultet iz Niša, koji je koordinator EU projekta. Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ujedno i partnera na EU projektu, ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ na događanju je sudjelovao i viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekta, Hrvoje Milković.

Naglasak poslovnog foruma bio je na jačanju suradnje između domaćih i međunarodnih tvrtki, promicanju inovacija i razvoju poslovnih prilika u regiji. Forum je uključivao tri panela i prezentacije, na kojima su stručnjaci i lideri iz područja tehnologije, gospodarstva i poduzetništva raspravljali o aktualnim globalnim trendovima i izazovima. Glavne teme bile su digitalna transformacija, održivi razvoj i inovativna rješenja za poboljšanje regionalnog gospodarstva. Hrvoje Milković tako je sudjelovao u panel raspravi  „Knowledge and Governance Intraction: Academic insights in Policy-Making” u kojem su sudjelovali i Nebojša Vraneš, savjetnik u Centru za kružno gospodarstvo Ingustrijske i gospodarske komore Srbije , Draško Boljević, izvršni direktor Eko-Fonda Crne Gore , prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,  prof. dr. sc. Anila Bejko Gjika, CO-PLAN, savjetnica Vlade Republike Albanije za pitanja teritorijalne i administrativne reforme,  regionalizaciju, decentralizaciju i fiskalnu decentralizaciju.

Posebna pozornost rasprava posvećena je važnosti informacijske sigurnosti, uključujući ulogu novih tehnologija poput blockchaina i umjetne inteligencije u poslovanju.

CROSS-REIS je projekt financiran od strane EU-a u okviru programa Obzor Europa koji ima za cilj povećati izvrsnost u znanosti i stvaranju vrijednosti kroz dublju i zemljopisno inkluzivnu suradnju u savezu visokoškolskih i istraživačkih institucija u 5 proširenih i 4 vodeće europske zemlje u znanosti, kako bi se podržao pomak prema regenerativnoj ekonomskoj paradigmi. Globalna konkurentnost i vidljivost visokoškolskih ustanova treba se poboljšati stvaranjem kritičnog znanja i istraživačke mase kroz suradnju s vodećim europskim istraživačkim institucijama u području regenerativnog gospodarstva usmjerenog izravno prema dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Više informacija o projektu dostupno je na poveznici: https://crossreis.com/ .

 

Pročitaj više
Održan susret predstavnika Razvojne agencije Šibensko-kninske županije i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

U četvrtak, 21. studenoga 2024. u prostorijama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije u Rijeci se održao sastanak predstavnika Razvojne agencije Šibensko-kninske županije i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Sastanak je bio prilika za razmjenu znanja, ideja i iskustava u pripremi i provedbi europskih projekata, te za dogovor oko zajedničkih partnerstava u budućim projektima, posebice u okviru  INTERREG programa.

Ispred Razvojne agencije Šibensko-kninske županije sudjelovali su ravnateljica Biljana Gulin, zamjenik ravnateljice Željko Šimunac, voditeljica Odjela za strateško planiranje i razvojne projekte Katarina Golubić Pauk, voditeljica Odjela za pripremu projekata Anita Štrkalj te Stipe Španja, voditelj Odjela za provedbu projekata i voditelj Europe Direct Centra Šibensko-kninske županije, a ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, uz ravnatelja Agencije Vedrana Kružića, sudjelovali su Nataša Mikić Kezele, Sanja Ivetić, Nikolina Pomenić, Vita Jurković, Ivan Moher i Srđan Kerčević.

Predstavnici obje agencije istaknuli su važnost međuregionalne suradnje u kontekstu prijave novih projekata u nadolazećem razdoblju, a razmijenjeni su primjeri dobre prakse i iskustva stečena u dosadašnjim projektima, te se raspravljalo o potencijalnim područjima za zajedničko djelovanje u budućnosti.

U okviru posjeta, Damir Medved održao je predstavljanje projekta “Europski digitalni inovacijski hub- EDIH Adria”, koji je naglasio dosad postignute rezultate provedbe projekta pri čemu u pojedinim segmentima projekt prednjači u Europskoj uniji, a istaknuo je i mogućnosti sudjelovanja i javnih i privatnih subjekata s područj Šibensko-kninske županije u aktivnostima projekta.

Razmjena iskustava obje agencije pomoći će jačanju regionalnog razvoja i boljem iskorištavanju potencijala i apsorpcijskih kapaciteta obje županije, osobito u području maritimnog sektora, digitalizacije te kulture i turizma, a suradnja agencija u budućnosti će doprinijeti razvoju novih projekata koji će doprinijeti većoj apsorpciji EU sredstava u obje županije te jačanju međuregionalne povezanosti.

Pročitaj više
REGIONALNO GOSPODARSTVO TEMELJENO NA ZNANJU I NAPREDNIM TEHNOLOGIJAMA TEMA PANEL RASPRAVE REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE PGŽ

Kako napredne tehnologije utječu na razvoj društva i koliko su regionalno gospodarstvo te regionalni obrazovni sustav spremni za doba „strojeva i ljudi“, ali i poslove budućnosti bile su teme panel rasprave “Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama“ koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije 19. studenoga 2024. organizirala u riječkome start-up inkubatoru RIHUB.

Događaj je okupio mnogobrojne predstavnike javnoga i privatnoga sektora, stručnjake iz sustava obrazovanja, ali i mlade, dok su u panel raspravi sudjelovali prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, Damir Medved, direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA, Velimir Šonje,  osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, koji je ujedno i moderirao samu raspravu.

Ravnatelj Vedran Kružić pozdravio je mnogobrojne sudionike te naglasio važnost poticanja upravo ovakvih rasprava o razvoju konkurentnosti regije i stvaranje novih radnih mjesta u vremenu  tehnološke transformacije, a koji se odvija u okviru razvojnog prioriteta Plana razvoja Primorsko-goranske županije 2022.-2027. vezan uz na pametnu regiju konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama. Ravnatelj Kružić u uvodnome dijelu postavio je ključna pitanja poput  mogućnosti korištenja transformacije za stvaranje kvalitetnih poslova i razvoj konkurentnosti regionalnih gospodarskih sektora te sustavnog podizanja vještina i kompetencija ljudskih resursa za poslove budućnosti, s naglaskom na ulogu županija, gradova i općina u značajnoj transformaciji gospodarstva, odnosno načina kako isti mogu doprinijeti i kanalizirati gospodarski rast i razvoj u doba intenzivne zelene I digitalne transformacije.

Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Saša Zelenika naglasio je ulogu znanosti i obrazovnog sektora u stvaranju uspješnog i konkurentnog gospodarstva, unatoč pojedinim administrativnim preprekama za privlačenje visokokvalificiranih stranih radnika koje se donose na nacionalnoj razini. Prorektor Zelenika je upozorio na izrazito nisku razinu sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj, te istaknuo je važnost cjeoloživotnog učenja i razvoja kvalifikacija upravo kako bismo kao pojedinici i kao društvo bili konkuretniji u globalnim okvirima. Prorektor je poručio da za mlade postoje brojne prilike u Hrvatskoj te da i na regionalnoj razini postoje visokotehnološke moderne i svjetski uspješne kompanije, primjerice u informacijskom-komunikacijskom sektoru, koji zapošljavaju više desetaka tisuća ljudi te nude izvrsne mogućnosti za rast i razvoj, kako gospodarstva, tako i osobni rast i razvoj mladih.

Ekonomist Velimir Šonje,  osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba, ujedno i autor izvrsnih članaka „Strojevi i ljudi“ pojasnio je stajalište međuodnosa između ljudi i automatizacije poslovnih procesa odnosno umjetne inteligencije te naglasio da je preduvjet uspješnosti regionalnoga gospodarstva sposobnost brzoj prilagodbi trendovima odnosno brzoj primjeni uspješnih rješenja, osobito umješnost prilagodbe javnoga sektora za formuliranje novih javnih politika, smanjenju administracije i pojednostavljivanju procedura. Poslovni sektor će, s druge strane, puno brže i agilnije pronaći i koristiti rješenja novih tehnologija upravo zbog benefita kao što su povećanje ušteda i učinkovitosti. Upravo je ova sinergija ključ uspješnoga regionalnoga inovacijskoga ekosustava, poručio je Šonje.

Direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA, Damir Medved, govorio je o načinima primjene umjetne inteligencije u realnom, ali i javnom sektoru, naglasivši da umjetna inteligencija nudi iznimne mogućnosti asistencije, ali uz ključnu ulogu ljudskog faktora koji nadzire, prati i provjerava rad sustava umjetne inteligencije, uz preduvjet kvalitetnog formuliranja problema i razvojnih potreba korisnika takvog sustava, čime se optimizira rezultat izrađen od strane umjetne inteligencije.

Rasprava je zaključena optimističnim porukama o budućnosti razvoja temeljenog na učenju i znanju kao ključu tehnološkog napretka, a umjetna inteligencija može poslužiti kao alat za ubrzanje poslovnih procesa, omogućujući istovremeno povećanje kreativnog promišljanja i kreativnog djelovanja ljudi- ključnim čimbenikom za postizanje (gospodarskog) uspjeha i na regionalnoj, i globalnoj razini.

 

Pročitaj više