Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.
Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.
Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:
“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”
U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).
Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.
Ravnatelj Prigode Vedran Kružić
“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.
Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.
Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.
Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”
Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije