Category: Turizam

Otvoren poziv za male projekte programa INTERREG Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027.

Program prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. 17. studenoga 2023. otvorio je prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga za male projekte te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 31. siječnja 2024. godine do 12:00 sati.

Predmet otvorenog poziva je sufinanciranje projekata iz Prioriteta 3. Dostupna i povezana regija; Specifičnog cilja 6.3: Izgradnja uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem djelovanja „od građana za građane“.

Svrha malih projekata je produbiti uzajamno povjerenje i razumijevanje među stanovnicima prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije i ojačati povezanost među njima. Podržat će se 2 tipa malih projekata:

  • Projekti prekogranične suradnje Tip 1 – projekti kojima se podupiru manja događanja namijenjena specifičnim ciljnim skupinama koje su definirane projektom i njegovim ciljevima, kao što su radionice, konferencije, seminari, treninzi i kampovi;
  • Projekti izgradnje uzajamnog povjerenja Tip 2 – projekti kojima se podupiru veća događanja koja će imati utjecaj na stanovništvo koje živi u prekograničnom području, kao što su koncerti, tržnice, sajmovi, kulturna događanja, sportska događanja, rekreacijske aktivnosti u prirodi, zajedničke akcije čišćenja prirode i ozelenjivanje javnih prostora.

Program daje mogućnost za suradnju projektnim partnerima iz programskog područja koje obuhvaća osam NUTS 3 regija u Republici Hrvatskoj (Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Karlovačka županija te Grad Zagreb) te devet NUTS 3 regija u Republici Sloveniji.

Najviši iznos proračuna za male projekte iznosi do 16.000,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte Tipa 1 i do 24.800,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte Tipa 2. Ukupna vrijednost poziva je 720.555,00 eura, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektnu prijavu mora podnijeti vodeći partner putem elektronskog sustava Jems, a trajanje projekta ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno jednog projektnog partnera iz Slovenije i jednog iz Hrvatske ili Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju, a na projektu mogu sudjelovati maksimalno četiri projektna partnera. Svi projektni partneri moraju imati sjedište na programskom području.

U svrhu upoznavanja s uvjetima poziva i postupkom prijave projektnih prijedloga, za sve zainteresirane biti će organizirana online radionica. Točno vrijeme i modalitet održavanja radionice bit će objavljeni na web stranici programa http://www.si-hr.eu/2127/hr/ .

Sve dodatne informacije i relevantna dokumentacija otvorenog poziva, kao i kontakt podaci programskih tijela dostupni su na web stranici programa http://www.si-hr.eu/2127/hr/small-scale-projects/

Pročitaj više
Održana tribina „Jesmo li ravnopravne?“: Od danas do kraja godine žene u EU-u rade besplatno

Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno kao rezultat rodnog jaza u plaćama između žena i muškaraca koji u 2022. godini iznosi sedam posto, središnja je poruka tribine kojom je Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija PGŽ obilježila europski Dan jednakih plaća. Taj dan se naime mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u, a godine 2023. pada upravo na današnji dan.

Na panel rapravi održanoj u Akvariju Sveučilišta u Rijeci iznesen je niz poraznih podataka, poput činjenice da muškarci u Hrvatskoj imaju 16 posto veću plaću nego žene, a u Europskoj uniji 13 posto. Hrvatska spada i u grupu zemalja s najvećom razlikom po spolu u stopama nezaposlenosti. Prosječna mirovina muškarca pak iznosi oko 428 eura, a žene 380 eura, ili čak 20,4 posto razlike. Svaka peta žena u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva, a postotak nezaposlenih žena iznosi 57,4 dok čak 62 posto njih obavlja svakodnevne kućanske poslove. Za usporedbu, taj postotak za muškarce iznosi svega 12 posto, a na razini EU slabašnih 34 posto. U uvodnom pozdravu ravnatelja RRA PGŽ Vedrana Kružića moglo se saznati i kako je, prema istraživanju indeksa rodne ravnopravnosti u EU, Hrvatska zauzela tek 55. mjesto.

Pod krovnom temom „Jesmo li ravnopravne?“ tribina je stoga inicirala raspravu o trenutnom stanju rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije, ali i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći, a zamjenica župana Marina Medarić uvodno je istaknula da, nažalost, još uvijek moramo razgovarati o ovim nejednakostima.

“Sanjam o uređenom društvu kada više nećemo morati naglašavati da smo žene, kada će to postati potpuno nevažno, jer ćemo sve uistinu i biti ravnopravne. Balansiranje između profesionalnog i obiteljskog života još je uvijek jako prisutno. Inspirirajmo danas jedne druge, budimo jedne drugima nadahnuće”, poručila je.

Na panel raspravi, uz zamjenicu župana, sudjelovale su i zamjenica gradonačelnika Grad Rijeka Sandra Krpan, rektorica Sveučilište Snježana Prijić Samaržija, Daniela Gračan s Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sandra Uzelac, članica Uprave i glavna izvršna direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac, Maja Šimunić, direktorica prodaje Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa i Jovana Čutul, predsjednica Udruge ŽENE ZA OTOK pod moderacijom Ermine Duraj, zamjenice pročelnika UO za poslove Župana i Županijske skupštine.

Komentirajući trenutno stanje ravnopravnosti između muškaraca i žena u Hrvatskoj, posebno u pogledu plaća, statusa na radnom mjestu i napredovanja u poslu, poručeno je kako je za povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama nužna podrška sustava postizanju balansa između privatnog i profesionalnog života, a panelistice pritom važnim smatraju i ulogu ženske umreženosti i podrške među ženama u profesionalnom okruženju s ciljem razvoja i rasta poslovno i privatno.

Govoreći o političkoj podzastupljenosti u izvršnoj vlasti, panelistice su podržale model kvota i slaganja lista prema takozvanom “zip” modelu, odnosno naizmjeničnom izmjenjivanju muškaraca i žena na listi. PGŽ i Grad Rijeka s većinom ženama na pročelničkim pozicijama navedeni su kao svijetli primjeri, a moglo se čuti i da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, međutim, primjena nije idealna.

Sudionice su se osvrnule i na važnost obrazovanja kao učinkovite strategije za postizanje promjena u pogledu rodne ravnopravnosti, odnosno sustavne edukacije od najmlađe dobi, a za primjere dobre prakse navedeni su zdravstveni i građanski odgoj s čijim uvođenjem u srednje i osnovne škole u Hrvatskoj prednjače Primorsko-goranska županija i grad Rijeka.

Kada je riječ o stereotipima, rektorica, ujedno i jedina žena u Rektorskom zboru u Hrvatskoj, rezimirala je stavove i osobna iskustva panelistica, rekavši kako je žensko samopouzdanje uvjetovano strahom od frustracija s kojima će se susresti na određenim pozicijama te je stoga iznimno bitno mijenjati svijest društva i boriti se protiv skrivenih stereotipa.

Poslano je i upozorenje na činjenicu da sve više u Europi osnažuje muški pokret koji nanovo mobilizira ženske stereotipe i jača trend regresije prava žena.

Europski fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju, a tiču se radnih prava žena i tržišta rada, nasilja nad ženama i zdravstvene zaštite, među glavnim su alatima EU-a namijenjenima smanjenju rodnog jaza i rodne neravnopravnosti, rekao je Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije PGŽ i uvodnom izlaganju naglasio da nikada do sada Hrvatskoj nije bilo na raspolaganju tolika alokacija sredstava.

Javnu tribinu organizirale su Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u okviru projekta “Jačanje kapaciteta Primorsko-gorasnske županije” financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj iz  Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

 

 

 

Iz medija:

Novi list https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/je-li-u-hrvatskoj-moguc-strajk-za-ravnopravnost-zena/ 

Torpedo media https://torpedo.media/novosti-regija/tribina-jesmo-li-ravnopravne-od-danas-do-kraja-godine-zene-u-eu-rade-besplatno

Regionalni.hr https://regionalni.hr/tribina-jesmo-li-ravnopravne-od-danas-do-kraja-godine-zene-u-eu-rade-besplatno/

Radio Rijeka https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/zivot/udruga-zene-za-otok-dokazuje-da-zene-zajedno-mogu-vise–11146212

Udruženje obrtnika Rijeka https://obrtnici-rijeka.hr/2023/11/europski-dan-jednakih-placa/ 

 

Pročitaj više
Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini

Ministarstvo turizma i sporta  objavilo je  Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini.

Cilj poziva je poticanje razvoja sportske infrastrukture te zadovoljavanje javnih potreba u sportu kroz izgradnju novih, poticanje i planiranje rekonstrukcije postojećih te opremanje sportskih građevina na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Financijska sredstva za provedbu Javnog poziva planirana su u projekciji Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 4.061.318,00 EUR

Prihvatljivi prijavitelji projektnog prijedloga su općine/gradovi/županije te oni mogu prijaviti projekt za nekretninu koja je u njihovom vlasništvu (građevina i zemljište). Ako prijavitelj nije vlasnik također će se smatrati prihvatljivim prijaviteljem ako sukladno posebnim propisima kao dokaz dostavi ugovor o osnivanju prava građenja ili ugovor o koncesiji. 

Rok za podnošenje zahtjeva je 8. prosinca 2023. godine.

Više informacija o Pozivu dostupno je na sljedećoj poveznici. 

Pročitaj više
Na Kampusu održana panel rasprava ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”

U ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 26. listopada 2023. održana je panel- rasprava pod nazivom ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”. Panel-raspravu organizirali su Javna ustanova ”Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” i Sveučilište u Rijeci, povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Rektorica Prijić Samaržija istaknula je: Članstvo RH u Europskoj uniji mi na Sveučilištu promatramo kroz tri dimenzije: internacionalizaciju, programi financiranja i kroz europske vrijednosti. Naš se istraživački prostor, posebice nakon što smo postali član saveza YUFE i mreže YERUN proširio na mnogo širi, europski istraživački prostor. Sveučilište u Rijeci za 16.153 studenta i 3.171 zaposlenikom čini zajednicu od 20-ak tisuća ljudi, no uzimajući u obzir i ove asocijacije, umreženi smo s desetcima tisuća ljudi diljem Europe, čijim se dijelom istinski osjećamo. U posljednjih 5 godina odradili smo 109 projekata, koji su financirani europskim fondovima. Sveučilište ukupno gledano ima 48 % prihvaćenost projekata, a sam Rektorat čak 100 %. Tu se radi o iznosima od oko 6,8 milijuna eura godišnje. Samo projekt EDIH Adria vrijedan je 2.64 milijuna eura, a samo Rektorat trenutno rukovodi čak 19 projekata. Pored njegovanja europejstva i europskih vrijednosti postoje i izazovi koji se odnose na nacionalnu razinu, probleme u motivaciji, institucionalnim preprekama i izlascima iz zona komfora.

Šonje je podijelio članstvo RH u EU na tri faze: od 2013. do 2016. faza frustracije u kojoj se činilo da smo u Uniju ušli, a da se ništa ne pokreće; zatim je od 2017. do 2021. uslijedila faza obnove nade, a od 2022. kreće faza prvih pravih rezultata. Naš realni BDP po stanovniku 2013. je iznosio 61 %, a danas iznosi 73,8 %, što pokazuje jasan rast. Pitati se sada trebamo koji je naš idući cilj i hoćemo li biti npr. kao Portugal, koji je nekako stagnirao na razini od oko 75 % prosjeka EU-a ili pak možemo biti kao Irska i Eu prosjek i nadmašiti? Kada govorimo o internacionalizaciji ono u ekonomskom smislu svakako uključuje izvoz, ali i strukturne promjene u samim poduzećima, primjerice promjenu strukture, odnosno upliv stranih kapitala. Toga se pak ne treba bojati, jer su i mnoge druge male otvorene ekonomije prepune stranog kapitala. Razvidno je da poduzeća jačaju i tehnološki i kapitalno, no još uvijek zaostajemo. U Hrvatskoj postoji oko 150 tisuća poduzeća, no samo se oko 12.700 smatraju značajnima, a to su ona koja premaše godišnji prihod od 1 milijuna eura. Trebamo dakle ‘dublje roniti’ i vidim ipak elemente prema kojima možemo ostvariti značajan napredak u nadolazećem razdoblju, zaključio je Šonje.

Kružić je potom poveo raspravu o tome osjećaju li ljudi zaista te statistički dobre pokazatelje i njihove učinke. Šonje je komentirao kako je hrvatski institucijski okvir ograničavajuć i kako značajno zaostajemo u kontroli i sankcijama korupcije. Rektorica se pak osvrnula na demokratske procese i naglasila nedostatak pravog demokratskog funkcioniranja, gdje bi ljudi trebali u procese i odlučivanje biti više i direktnije uključeni. Šonje je dodao kako je Hrvatska, nažalost, i 33 godine nakon osamostaljenja i dalje u tranziciji te kako moramo razumjeti da bespovratna sredstva nisu donacija, nego ulog.

Panel se dotakao i pitanja mladih te je nakon rasprave zaključeno da generacija ‘Z’ ima drukčiji set vrijednosti i interesa, ali i da tržište rada, koje postaje sve fleksibilnije traži kvalitetan kadar, koji je danas dio šireg, europskog prostora. Iako je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, možemo se ipak nadati da će se jedan dio ljudi vratiti, kada se ekonomski standard u RH približi onome u zapadnim zemljama Europe te poboljša slika funkcioniranja Države i javnih servisa.

 

Događanje je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta ”Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” financiranog iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. 

Pročitaj više
KREATIVNA EUROPA – Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) objavila Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje 

Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) u okviru programa Kreativna Europa otvorila je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga do 23. siječnja 2024. godine.

Potpora za Europske projekte suradnje namijenjena je transnacionalnim projektima za provođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa u koje su uključene kulturne i kreativne organizacije iz različitih država koje sudjeluju u Programu Kreativna Europa.

Poziv pruža mogućnost koprodukcije, suradnje, eksperimentiranja, uvođenja inovacija, mobilnosti te razmjene znanja i iskustava raznim kulturnim organizacijama. Cilj je poziva poboljšati pristup kulturi te promicati inovativnost i kreativnost, a predloženi projekti mogu pokrivati jedan ili više kulturnih i kreativnih sektora koji mogu biti i interdisciplinarni. Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa.
U okviru ovog poziva podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti inkluziji, raznolikosti, rodnoj ravnopravnosti te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti inkluziji, raznolikosti, rodnoj ravnopravnosti, te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

PRIORITETI:

  • povećanje pristupa i sudjelovanja u kulturi;
  • promicanje društvene osjetljivosti i poboljšanje društvene uključivosti s naglaskom na umjetnike i djelatnike u kulturi s invaliditetom, pripadnike nacionalnih manjina i društveno marginaliziranih skupina;
  • u skladu s Europskim zelenim planom i Novim europskim Bauhausom – usvajanje i širenje ekološki prihvatljivije prakse te podizanje svijesti o održivom razvoju putem kulturnih aktivnosti;
  • pomoć europskim kulturnim i kreativnim sektorima u pokretanju ili ubrzanju digitalne tranzicije te prihvaćanju mogućnosti i propitkivanja izazova koji dolaze s upotrebom umjetne inteligencije i ostalih progresivnih tehnologija;
  • izgradnja kapaciteta unutar europskih kulturnih i kreativnih sektora, uključujući lokalne organizacije i mikroorganizacije za djelovanje na međunarodnoj razini;
  • potpora ukrajinskom kulturnom i kreativnom sektoru, kao odgovor na posljedice rata koje su devastirale ukrajinski kulturni kontekst.
NATJEČAJNE KATEGORIJE

Novost ovog poziva u odnosu na prošlogodišnje natječaje je u natječajnim kategorijama koje ovisno o broju uključenih partnera mogu biti mali ili srednji.

  • COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta
  • COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 59 730 025, a predviđa se sufinanciranje oko 130 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Rok za predaju projektnih prijedloga istječe 23. siječnja 2024. godine. Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://deskkultura.hr/hr/kultura/natjecaji/potpora-za-europske-projekte-suradnje-2024

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Otvoreno savjetovanje s javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je dana 19. listopada 2023. godine savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije“. Otvoreni poziv će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.i Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija.

Svrha Poziva je poticanje strukturnih promjena u regionalnim gospodarstvima kroz razvoj novih proizvoda i usluga u nišama više dodane vrijednosti, odnosno poduzetnicima omogućiti diversifikaciju poslovanja i razvoj novih proizvoda u okviru prioritetnih niša regionalnih lanaca vrijednosti Jadranske, Panonske ili Sjeverne Hrvatske te poticanje rješavanja ključnih društvenih izazova tih regija.

Savjetovanje je otvoreno od 19. listopada do 18. studenoga 2023. godine.

Javno savjetovanje dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25378 

Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u proces savjetovanja te komentiraju nacrt Uputa za prijavitelje do predviđenog roka.

 

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije https://razvoj.gov.hr/vijesti/otvoreno-savjetovanje-s-javnoscu-o-uputama-za-prijavitelje-poziva-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-jacanje-strateskih-partnerstva-za-inovacije-u-procesu-industrijske-tranzicije/5421

Pročitaj više
Otvoreno savjetovanje s javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Priprema i provedba programa unaprjeđenja javne kulturne infrastrukture“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU objavljuje da je otvoreno e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Priprema i provedba programa unaprjeđenja javne kulturne infrastrukture“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Savjetovanje je otvoreno od 17. listopada do 16. studenoga 2023. godine.

Javno savjetovanje dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25355

Pročitaj više

Najava Otvorenog poziva za dostavu projektnih prijava za male projekte – Interreg Program Slovenija-Hrvatska 2021-2027

Zajedničko tajništvo Interreg programa Slovenija- Hrvatska 2021.-2027. najavilo je da će se 17. studenog 2023. u okviru Interreg Programa Slovenija-Hrvatska za razdoblje 2021. – 2027. u Službenom listu Republike Slovenije i na mrežnoj stranici programa objaviti Otvoreni poziv za dostavu projektnih prijava za male projekte.

Program se izvodi na osnovi otvorenog javnog poziva. To znači da prijavitelji mogu projektne prijave neprekidno podnositi od otvaranja poziva pa sve dok postoje dostupna sredstva.

Prvi rok za podnošenje prijava bit će 31. siječnja 2024. godine.

Okvirni popis aktivnosti:

  • prekogranične aktivnosti podizanja svijesti (npr. o solidarnosti, potpori unutar zajednice, odgovornosti za klimu i okoliš te o zdravom životu);
  • prekogranične aktivnosti učenja „od građana za građane” (npr. obrazovni programi za djecu, mlade i studente za aktivno građanstvo, obrazovni programi za starije osobe (npr. digitalne vještine), prekogranične aktivnosti međugeneracijskog učenja, platforma za razmjenu rješenja za kućanstva koja ne štete klimi, prekogranične aktivnosti za promicanje zdravog života, prekogranično učenje o kulturnoj i nacionalnoj baštini (npr. tradicionalna hrana i glazba)
  •  zajednička prekogranična događanja za povećanje povezanosti, umrežavanja i međugeneracijske potpore (npr. kulturna događanja, sportska događanja, ljetni kampovi, rekreacija u prirodi, učenje na temelju iskustava, zajedničke akcije čišćenja prirode, ozelenjivanje javnih prostora).

Zajedno s otvorenim pozivom objavit će se sve relevantne smjernice i informacije.

Prve radionice za prijavitelje bit će organizirane nakon objave otvorenog poziva za dostavu projektnih prijava, a predviđene su u prosincu 2023. godine.

Više informacija dostupno je na poveznici: http://www.si-hr.eu/hr2/2023/10/13/najava-otvorenog-poziva-za-dostavu-projektnih-prijava-za-male-projekte-interreg-program-slovenija-hrvatska-2021-2027/ 

 

Pročitaj više
Program Digitalna Europa: Komisija objavila pozive na ulaganje u podatkovne prostore za turizam i kulturnu baštinu

Europska komisija objavila je nove pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa rada za razdoblje od 2023. do 2024. programa Digitalna Europa radi jačanja digitalnih kapaciteta diljem EU-a. Pozivi su otvoreni poduzećima, javnim upravama i drugim subjektima iz država članica EU-a, zemljama EFTA-e/EGP-a i pridruženim zemljama. Više od 12 milijuna eura dodijeljenih projektima u okviru tih poziva usmjereno je na kontinuiranu potporu stvaranju podatkovnih prostora, što je temelj podatkovne strategije EU-a.

Europski prostor za podatke u turizmu

U sklopu tih poziva u okviru programa Digitalna Europa dodijelit će se bespovratna sredstva u iznosu od 8 milijuna eura. Europski prostor za podatke o turizmu ključan je rezultat tranzicijskog puta za turizam, čime turistički ekosustav postaje otporniji, digitalniji i održiviji. Podatkovni prostor potaknut će razmjenu podataka među turističkim poduzećima, odredištima i javnim tijelima, što će utjecati na produktivnost, ekologizaciju i održivost, inovativne poslovne modele i usavršavanje. To će turističkim destinacijama pomoći da bolje razumiju što turisti traže i u skladu s time prilagode ponude ili predvide kada će ih turisti posjetiti, a destinacijama omogućiti planiranje.

Očekivani ishod i rezultati:

  • Infrastruktura za prostor turističkih podataka.
  • Veze između relevantnih lokalnih i nacionalnih podatkovnih ekosustava i inicijativa na razini EU.
  • Uspostavite veze s drugim sektorskim podatkovnim prostorima.
  • Dokumenti sa smjernicama/obukom za uključivanje dionika u razmjenu podataka.
  • Iskorištavanje dostupnih podataka za bolje međusobno povezivanje, razmjenu informacija i ponovnu uporabu.
  • Nakon što podatkovni prostor bude operativan, redovita ažuriranja podataka o upotrebi i rješavanju problema.

Podatkovni prostor za turizam bit će usko povezan s drugim sektorskim podatkovnim prostorima, kao što je podatkovni prostor za kulturnu baštinu. Rad će se temeljiti na ishodu dviju pripremnih radnji odabranih u prethodnom Radnom paketu.

Opseg:

  • Razviti i implementirati podatkovni prostor i njegovu infrastrukturu na temelju nacrta razrađenog u okviru pripremnog djelovanja prethodnog radnog paketa.
  • Razviti pilot projekte upotrebe za različite vrste podataka i područja aktivnosti povezanih s turizmom, na primjer u području podataka o ponudi i potražnji smještaja, kombinirajući podatke javnih i privatnih pružatelja usluga s obzirom na nadolazeću zakonodavnu inicijativu o kratkoročnom najmu na dobrovoljnoj osnovi.

 

Podatkovni prostor za kulturnu baštinu

Planirat će se i dodatna ulaganja u iznosu od 4 milijuna eura za uvođenje podatkovnog prostora za kulturnu baštinu. Time će se omogućiti veća dostupnost visokokvalitetnih europskih kulturnih sadržaja, potaknuti ponovna uporaba digitaliziranih kulturnih resursa i pružiti više prilika zajednici da ponudi usluge zahvaljujući upotrebi naprednih tehnologija. Tim se ulaganjima nastavlja provedba Europske podatkovne strategije Europske komisije i njezini napori za razvoj uspješnog europskog podatkovnog gospodarstva.

Očekivani ishod i rezultati:

  • Okviri, alati, tehnologije, kapaciteti za pohranu i obradu za izradu naprednih 3D i XR podataka dostupnih u podatkovnom prostoru.
  • Visokokvalitetni 3D i XR sadržaj i dokumentacija dostupni u podatkovnom prostoru.
  • Novi skupovi podataka visoke vrijednosti dostupni su za ponovnu upotrebu, posebno 3D skupovi podataka, uključujući za provođenje znanstvenih istraživanja, očuvanje i restauraciju, ponovnu upotrebu u kulturnom i kreativnom sektoru i drugim područjima kao što je obrazovanje.
  • Osposobljavanje i jačanje kapaciteta za ustanove kulturne baštine u korištenju 3D i XR tehnologija.

Opseg:

  • Postavljanje ili proširenje potrebnih okvira i alata za dostupnost naprednih 3D i XR podataka u prostoru podataka za kulturnu baštinu, uključujući reference know-how i dijeljenje znanja;
  • Suradnja s postojećim i relevantnim europskim nacionalnim i regionalnim inicijativama i/ili platformama za 3D digitalizaciju muzejskih artefakata, spomenika i lokaliteta te XR primjenu u kulturnoj baštini. Posebna pozornost posvetit će se spomenicima kulturne baštine i objektima ugroženim ratnim razaranjima, elementarnim nepogodama i sl.;
  • Obogaćivanje ponude 3D i XR podataka u podatkovnom prostoru;
  • Ponuda internetskih iskustava za javnost temeljena na 3D i XR;
  • Poticanje ponovne upotrebe XR i 3D podataka kulturne baštine u važnim područjima kao što su obrazovanje, društvene i humanističke znanosti, turizam i širi kulturni i kreativni sektor.

Rok za prijavu je 23. siječnja 2024. godine putem EU funding and tenders portala.

Više informacija o podnošenju projekata za dodjelu bespovratnih sredstava a dostupno je na internetu. Daljnji pozivi u okviru programa rada za razdoblje od 2023. do 2024. bit će objavljeni kasnije ove godine.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/program-digitalna-europa-komisija-objavila-pozive-na-ulaganje-u-podatkovne-prostore-za-turizam-i-2023-09-28_hr 

 

 

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić član Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Rijeci

Sveučilište u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu Gospodarskog savjeta za čijeg je predsjednika izabran prof. dr. Gordan Gledec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dok je njegov zamjenik Siniša Reljić osnivač tvrtke Navis Consult d.o.o..

Savjetodavno tijelo Sveučilišta čija je zadaća unaprjeđenje rada Sveučilišta u području aktivnog sudjelovanja u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo, a posebice predlaganjem unaprjeđenja postojećih te predlaganjem novih oblika vrednovanja znanja, broji deset članova.

Uz novoizabranog predsjednika i zamjenika to su i Mislav Balković s Visokog učilišta Algebra, Marin Bezić član Uprave Infobipa te potpredsjednik za planiranje i provedbu strategije, Teuta Duletić izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarner, Vedran Kružić ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Irena Peršić Živadinov direktorica Turističke zajednice Kvarnera, professora emerita Slavica Singer umirovljena profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Kristjan Staničić direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice te Ivo Usmiani predsjednik Upravnog odbora Jadran-galenski laboratorija d.d..

Njihov će zadatak u novooformljenom tijelu biti pomoći Sveučilištu u razvijanju suradnje s poslovnim sektorom, a navodeći kako je velika čast da su članovi gospodarskog savjeta pristali biti dio Sveučilišta u Rijeci rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, istaknula je da iako se ta suradnja podrazumijeva činjenica je da u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe nije uobičajena, kao u drugim krajevima Europe i svijeta.

 

Izvor: Ingrid Šestan Kučić, Novi list https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sveuciliste-u-rijeci-konstituiralo-gospodarski-savjet-za-predsjednika-izabran-gordan-gledec/

Izvor fotografije: Novi list

Pročitaj više