Category: Turizam

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. (DESI) – Hrvatska 21. mjesto

Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). Skup izvješća uključuje profile država i tematska poglavlja. U izvješćima o DESI-ju po državama članicama kvantitativni dokazi pokazatelja u okviru pet kategorija indeksa kombiniraju se s uvidima u politiku i najboljom praksom pojedinačnih država. Poglavlje u kojem se detaljno obrađuju telekomunikacije priloženo je izvješćima za svaku državu članicu. U tematskim poglavljima iznosi se analiza sljedećih područja na europskoj razini: širokopojasna povezivost, digitalne vještine, upotreba interneta, digitalizacija poduzeća, digitalne javne usluge, sektor IKT-a i troškovi tog sektora za istraživanje i razvoj te upotreba sredstava iz programa Obzor u državama članicama.

Europska komisija je dana 28.srpnja 2022. godine objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu prema kojem se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od 27 država članica. Između 2017. i 2022. DESI rezultat Hrvatske u blagom je padu u odnosu na 19. mjesto u 2021. godini. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Rezultat na DESI-ju za Hrvatsku, od 2017. do 2022., povećavao se neznatno više od istog za cijelu Uniju. Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

  Hrvatska EU
  Rang mjesto postotak postotak
  21 47,5 52,3

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

–uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. godine. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine.

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća Europe do 2030. godine u kojem će Hrvatska imati svoju ulogu.

Više o DESI indeksu: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/digital-economy-and-society-index-desi-2022

 

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više
Poziv na sudjelovanje u izradi nacrta NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KULTURE I MEDIJA OD 2022. DO 2027.

Donošenjem hijerarhijski najvišeg akta strateškog planiranja, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u veljači 2021. godine, uspostavljen je strateški okvir i vizija razvoja Hrvatske do 2030. godine te je započeta implementacija zakonodavnog okvira Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba navedenog strateškog okvira, a predstavlja krovni srednjoročni akt strateškog planiranja za područje kulture i medija koji će objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente.

Službena odluka Vlade Republike Hrvatske o pokretanju izrade Nacionalnog plana donesena je 27. siječnja 2022. godine, a odlukom Ministarstva kulture i medija osnovana je Stručna radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine. U koordinaciji sa stručnim službama Ministarstva izrađen je okvir nacrta Nacionalnog plana koji je donesen na drugom sastanku Stručne radne skupine 28. lipnja 2022. godine.

Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja u trajanju od 5 do 10 godina kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i ostalih primjenjivih akata strateškog planiranja, a sadrži posebne ciljeve te predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti. Kako bismo omogućili svim zainteresiranim dionicima da pod istim uvjetima komentiraju izrađeni okvir nacrta Nacionalnog plana umjesto organizacije fokus skupina i panel rasprava odlučili smo se za izradu online obrasca putem kojeg se mogu komentirati predloženi posebni ciljevi i mjere te predlagati aktivnosti i pokazatelji za praćenje posebnih ciljeva i mjera.

Obrazac za komentiranje i sva popratna dokumentacija dostupni su putem poveznice.

Obrasci će se zaprimati sve do službenog e-Savjetovanja, predviđenog u listopadu, na kojem će se predstaviti dorađeni prijedlog Nacionalnog plana sa svim potrebnim elementima.

Svi komentari i prijedlozi na Nacrt Nacionalnoga plana zaprimaju se do 12. rujna 2022. godine.  

 

Izvor: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/poziv-na-sudjelovanje-u-izradi-nacrta-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-od-2022-do-2027-godine/22525 

Pročitaj više
Održan drugi međunarodni sastanak u okviru projekta Career Garden
Prošli tjedan održane su trodnevne aktivnosti u okviru Erasmus+ projekta Career Garden, kojime se planira uspostaviti digitalne formate za stručne prakse učenika i studenata stručnog obrazovanja. Od 29. lipnja do 1. srpnja u prostorijama Građevinskog fakulteta, organiziran je drugi međunarodni sastanak projekta u suradnji Regionalne razvoje agencije Primorsko-goranske županije i Građevinskog fakulteta Sveučičišta u Rijeci, a uz partnere iz Hrvatske sudjelovali su i partneri iz Njemačke i Austrije.  Na sastanku je definiran je okvir za prvu online stručnu praksu, a primjena kroz pilot projekt planirana je u Njemačkoj i Austriji u rujnu i listopadu.

Agencija je projektni partner u projektu „Vrt karijera – Gradnja mostova između obrazovnih institucija i poduzeća putem udaljene i hibridne prakse“, kojeg će Europska unija financirati s gotovo 3 milijuna kuna, u okviru programa Erasmus+.

Projektne aktivnosti odnose se na razvoj koncepta hibridnog održavanja praktične nastave u strukovnom obrazovanju, kreiranjem digitalne platforme s naglaskom na područje razvoja inovativnih metoda održavanja praktične nastave, kao i pružanje novih obrazovnih sadržaja kako bi se unaprijedile prakse u području strukovnog osposobljavanja. Platforma će povezivati tvrtke i partnerske organizacije s učenicima koji obavljaju stručnu praksu, a kroz razvoj zajedničkih sadržaja za digitalno učenje i virtualnu suradnju s transnacionalnim tvrtkama, prenosit će se znanje putem novih i inovativnih digitalnih alata.

 

Pročitaj više
Javno savjetovanje za Nacrt uputa za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Mehanizma za oporavak i otpornost

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Ministarstvo kulture i medija nositelj je investicije C1.1.1.R6-I1 Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za koju je osigurano 250.000.000,00 kuna. Dodjela bespovratnih sredstava u okviru investicije provodit će se putem javnog poziva kojim će se poslovnim subjektima u području kulturnih i kreativnih industrija omogućiti jačanje kapaciteta za prilagodbu poslovanja novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta s ciljem održivog razvoja.

U javno savjetovanje upućen je Nacrt Uputa za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ kojima se određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga, kriteriji prihvatljivosti i kriteriji odabira projektnih prijedloga, kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i izdataka te pravila provedbe postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Ministarstvo poziva stručnu javnost i sve zainteresirane dionike da komentarima sudjeluju u otvorenom savjetovanju i na taj način pridonesu učinkovitjoj raspodjeli i iskorištenosti sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem dugoročnog održivog razvoja i jačanja konkurentnosti i otpornosti kulturnih i kreativnih industrija u RH.

Razdoblje savjetovanja: 1. srpnja 2022. – 1. kolovoza 2022.

Poveznica na e-Savjetovanje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21060

 

Izvor: Ministarstvo kulture i medija 

Pročitaj više
Objavljen je 2. poziv programa Interreg Euro-Med

Objavljen je 2. poziv programa Interreg Euro-Med 2021.-2027. Radi se o pozivu namijenjenom financiranju tri vrste tematskih projekata (Study, test and transfer projects), koji su fokusirani na dva tematska prioriteta Programa: Zeleniji i Pametniji Mediteran, a više informacija o tipovima projekata (Study, test and transfer projects) koji će biti financirani u sklopu objavljenog poziva možete pronaći na poveznici.

Svi projekti koji će biti financirani u sklopu ovog poziva odnose se na jednu od 4 programske misije:

Projektni konzorcij mora činiti najmanje pet organizacija sa sjedištem u različitim državama Interreg Euro-Med područja.

Prihvatljivi prijavitelji su javna tijela, visokoobrazovne i istraživačke ustanove, međunarodne organizacije, bolnice i zdravstveni centri, poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća),  nevladine organizacije i dr. Vodeći partner u projektu može biti javno tijelo, odnosno tijelo javnog prava.

Ukupna financijska alokacija za poziv je 86 milijuna eura, a stopa sufinanciranja projekata iznosi 80%.

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava po tipu projekta iznosi:

  • 600.000 eura (study projects);
  • 3.000.000 eura (test projects);
  • 1.000.000 eura (transfer projects).

Minimalno trajanje projekata ovisi o tipu projekta koji je financiran u sklopu Poziva, i to:

  • 27 mjeseci (study projects);
  • 33 mjeseca (test projects);
  • 27 mjeseci (transfer projects).

Početak projektnih aktivnosti očekuje se 1. svibnja 2023. godine.

Projektni prijedlozi se podnose putem e-platforme JEMS u razdoblju od 27. lipnja do 27. listopada 2022. godine u 13 sati.

Najavljen je niz tematskih webinara namijenjen pružanju podrške potencijalnim prijaviteljima u podnošenju projektnih prijava:

  • Izgradnja partnerstava i logičkog okvira, 7. srpnja (registracija);
  • Izrada plana rada i projektnih aktivnosti, 8. rujna;
  • Izgradnja budžeta/Prihvatljivost troškova, 22. rujna;
  • Q&A webinar, 6. listopada.

Svu dokumentaciju relevantnu za Poziv možete pronaći na poveznici.

Dana 23. lipnja 2022. godine održan informativni dan za 2. poziv programa Interreg Euro-Med, a svim potencijalnim prijaviteljima su na raspolaganju prezentacija i snimka informativnog dana. Na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU je najavljeno održavanje informativnih dana za potencijalne prijavitelje projektnih prijedloga, a datumi održavanja će biti najavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva.

U slučaju pitanja, na raspolaganju su nacionalne kontakt točke iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije: Marko Opančar (marko.opancar@mrrfeu.hr) i  Ivana Živković (ivana.zivkovic@mrrfeu.hr).

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje za drugi Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru NPOO u vrijednosti 1.250.000.000 kuna

Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma.

Pozivom se potiču ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika, koja će doprinijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma. Svrha poziva je potaknuti ulaganja prihvatljiva za okoliš i učinkovitost resursa, posebice onih u turistički slabije razvijenim područjima, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i bolje pozicioniranje na tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike. Na taj način, potiče se smanjenje učinaka prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima, održivi i niskougljični rast turizma visoke kvalitete u slabije razvijenim turističkim područjima te jačanje socijalne održivosti kroz povećanje zaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Čak 60 posto ukupnog iznosa predviđenog za turizam u okviru NPOO-a, odnosno 1,25 milijarde kuna, namijenjeno je izravno ulaganjima u privatni sektor. Od toga, 1.020.000.000 namijenjeno je investicijskim projektima visoke dodane vrijednosti poput objekata za smještaj i pratećih sadržaja kao što su tematski i zabavni parkovi te drugi inovativni sadržaji u turizmu, koji će Hrvatsku uistinu transformirati u cjelogodišnju turističku destinaciju.

Javni poziv podijeljen je u 3 grupe:

  • Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture. Vrijednost planirane alokacije: 1,02 milijarde kuna,
  • Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu što podrazumijeva poticanje poduzetništva u turizmu kroz transformaciju postojećih iznajmljivača u poduzetnike. Vrijednost planirane alokacije: 50 milijuna kuna,
  • Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Vrijednost planirane alokacije: 180 milijuna kuna.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru javnog poziva, ovisno o pojedinoj grupi, su mikro, mala, srednja i velika poduzeća, postojeći iznajmljivači ili skupina postojećih iznajmljivača te pravni subjekti (mikro, malo, srednje i veliko poduzeće) koji vode inovacijski klaster u lancu vrijednosti turizma.

Visina intenziteta potpore pojedinačnog projekta bit će određena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganja u sektoru turizma, koji prati ovaj javni poziv.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 27. lipnja 2022. godine.

Detaljnije informacije vezane uz prijedlog Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma možete pronaći ovdje.

Pročitaj više
Informativni dan za najavljeni drugi poziv Interreg Euro-Med programa

Sukladno najavi objave drugog Poziva za dostavu projektnih prijedloga u sklopu programa Interreg Euro-Med za kraj lipnja 2022. godine, 23. lipnja 2022. od 10 do 17 sati u Limassolu na Cipru održat će se informativni dan za navedeni poziv. Informativnom danu može se prisustvovati uživo ili online.

Cilj događanja je upoznati sve sudionike s uvjetima Poziva (sadržaj projektnih prijedloga i njihova prihvatljivost), elementima kvalitete projektnih prijedloga te s cjelokupnim procesom prijave projektnih prijedloga, a koji će biti dostupni netom prije informativne radionice.

Raspored događanja možete preuzeti na sljedećoj poveznici. Ukoliko želite sudjelovati na predstojećem Informativnom danu (bilo uživo ili online), potrebno je izvršiti registraciju putem sljedeće poveznice.

Sva dokumentacija za drugi Poziv bit će objavljena na mrežnim stranicama programa Interreg Euro-Med prije održavanja informativnog dana.

Svim sudionicima (bilo uživo ili online) bit će za vrijeme događanja dostupna aplikacija za umrežavanje, a do tada svi potencijalni projektni prijavitelji mogu pretraživati partnere ili objaviti projektne ideje na forumu.

Sve dodatne informacije o informativnom danu dostupne su na sljedećoj poveznici.

U slučaju pitanja, na raspolaganju je nacionalna kontakt točka, g. Marko Opančar iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (marko.opancar@mrrfeu.hr).

Pročitaj više
Francuski učenici u Opatiji – prijem učenika kod gradonačelnika Opatije Fernanda Kirigina

Suradnja s gradom Nicom i njezinim institucijama, potpomognuta Veleposlanstvom Republike Francuske u Hrvatskoj,  uspješno se nastavlja nakon pandemije Covid19. Dana 08.06.22. (srijeda) u 14.00 održati će se i službeni prijem francuskih učenika u Gradu Opatiji. Tom prigodom pozdraviti će ih i s njima se družiti gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin te ravnatelj Razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić.

Dogovorom prestižne srednje škole za turizam i ugostiteljstvo Paul Augier iz Nice i Regionalne razvojne agencije PGŽ omogućena je razmjena učenika unutar Erasmus+ programa. Najpoznatija hotelijerska srednja škola u Francuskoj odlučila je između niza destinacija odabrati opatijsku rivijeru i Grad Opatiju za mjesto dodatne izobrazbe najboljih učenika. Navedenim projektom nastavlja se partnerski odnos između Regionalne razvojne agencije i Grada Opatije s gradom Nicom putem niza važnih projekata.

Zajednički razvoj i očuvanje obje rivijera, koncept pametnog i održivog turizma, razmjena eksperata koja je rezultirala dolaskom jednog od najboljih francuskih Michelin chefova u Opatiju 2020. godine te prigoda koju je omogućila Razvojna agencija PGŽ predstavnicima Ugostiteljske škole u Opatiji da nastavnici posjete školu Paul Augier u Nici te se upoznaju s novim formatima, oblicima i metodama nastave, samo su neki od njih.

Zahvaljujući zajedničkom sudjelovanju Razvojne agencije s institucijama grada Nice, Leipziga, Graza i Iasi u formatu Erasmus projekta Career Garden, koji naglasak stavlja na međusobnu hibridnu poslovnu praktičnu nastavu učenika u tvrtkama navedenih regija, dodatno je produbljena izvrsna suradnja. Sveukupno 23 učenika u pratnji nastavnika  sljedećih mjesec dana obavljat će stručnu i praktičnu nastavu osposobljavajući se u najkvalitetnijim objektima tvrtke  Liburnija rivijera hoteli, čijoj se upravi kao i upravi Gitone Kvarner, potrebno posebno zahvaliti na spremnosti sudjelovanja u ovom projektu.

Dolazak na praksu i učenje učenika srednje škole  Paul Augier ogromno je priznanje opatijskom turizmu, Gradu Opatiji i tvrtki LRH koji su odabrani među mnogim turističkim destinacijama kao mjesto vrhunskog turizma na kojem učenici ove prestižne škole mogu mnogo toga naučiti. Regionalna razvojna agencija PGŽ nastavlja razvijati nove projekte s Nicom od kojih se posebno ističe suradnja na razvoju koncepta pametne i održive destinacije u okviru osnovanog Turističkog inovacijskog klastera u Opatiji.

 

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije 

Pročitaj više