Category: Turizam

Najava drugog poziva programa INTERREG Središnja Europa- 22. ožujka 2023.!

U sklopu INTERREG programa Središnja Europa, objavljen je datum otvaranja Drugog poziva za dostavu prijedloga, koji je predviđen za 22. ožujka 2023. Drugi poziv stavit će na raspolaganje značajan dio programskog proračuna za klasične projekte transnacionalne suradnje.

Od prijavljenih projekata očekuje se razvoj, testiranje i implementacija inovativnih rješenja koja zadovoljavaju potrebe regija i gradova na terenu. Kao posljedica toga, prvotno planirani i financijski ograničeni poziv za manje pionirske projekte bit će odgođen.

O detaljima drugog poziva za dostavu prijedloga dodatno će se raspravljati i dogovoriti odbor za praćenje na svom sljedećem sastanku u Bratislavi 15. i 16. prosinca 2022.

Više informacija o samom INTERREG programu Središnja Europa možete saznati na internetskim stranicama: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/home.html .

Izvor: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/apply/Second-call.html

Pročitaj više
Objavljen je JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE JAVNIH POTREBA U KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu. Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

  • muzejske djelatnosti
  • knjižnične djelatnosti
  • potpore izdavanju knjiga
  • potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora
  • izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija
  • monografija iz područja kulture i umjetnosti
  • književnih manifestacija
  • književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti
  • dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti
  • glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti
  • vizualnih umjetnosti
  • interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi
  • kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog)
  • međunarodne kulturne suradnje
  • redovne djelatnosti udruga u kulturi
  • gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture
  • zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Prijave se podnose u razdoblju: 12. rujna. – 12. listopada. 2022. godine do 17 sati. Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 26. 9. do 26. 10. 2022. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju prijavljuju se u 2 roka: od 12. 9. do 12. 10. 2022. godine te od 17. 4. do 17. 5. 2023. godine.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:

  • ️jačanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst
  • ️poticanju mobilnosti i međukulturnog dijaloga
  • ️razvijanju dugoročnih partnerskih suradnji
  • ️stručnoj utemeljenost i visokoj razini kvalitete
  • ️uključenosti lokalne zajednice, osiguranju temeljne kulturne infrastrukture
  • ️zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju kulturnom baštinom, ekonomičnosti te kontinuitetu u djelovanju predlagatelja programa i projekata

Javni poziv dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2023-godinu/22771 , a prijavna dokumentacija dostupna je ovdje.

 

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

Pročitaj više
Održan „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“

Konferencija pod nazivom „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Primorsko-goranske županije održana je u četvrtak, 8. rujna u Radničkome domu, u Delnicama. Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavljene su relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027 te uspješni primjeri iz europskih zemalja, primjenjivi u Gorskome kotaru.

U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio kako je

„nova financijska perspektiva EU fondova prigoda da se kroz natječaje koje će raspisivati pojedinačna ministarstva osigura ulaganje u turističku, društvenu te posebno poslovnu i obrazovnu infrastrukturu na području Gorskog kotara sa ciljem poticanja  razvoja ključnih gospodarskih sektora poput drvne industrije, proizvodnje i turizma. Javne politike i projekti koji su u pripremi za svoj cilj moraju imati otvaranje novih kvalitetnijih radnih mjesta te podizanje kvalitete i standarda života za stanovnike Gorskog kotara kao jedine garancije očuvanja života i održivog upravljanja resursima na ovom području. Ovaj događaj stavlja problematiku i potencijale Gorskog kotara u fokus kreatora javnih politika!”.

U ime domaćina, konferenciju je pozdravnim govorom podržala i Katarina Mihelčić, gradonačelnica Grada Delnica. „Gorski kotar treba krenuti prema održivom smjeru razvoja, smanjiti troškove i nastaviti razvijati važne razvojne projekte. Vjerujem da ćemo danas čuti nove ideje i rješenja koje ćemo moći primijeniti i mi u Gorskome kotaru.“ izjavila je gradonačelnica Mihelčić.

Ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudionicima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica koja je predstavila aktualne javne politike te potencijalne izvore financiranja iz Kohezijske politike EU-a u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. „Iznimno mi je zadovoljstvo biti danas u zelenome srcu Hrvatske te vas sve pozdravljam u ime ministrice Nataše Tramišak i svoje osobno, uz iznimno zadovoljstvo što se ovakva događanja odvijaju upravo u ovom području i tijekom ovoga zahtjevnoga razdoblja! Intenzivno surađujemo s Primorsko-goranskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije, i potrebno je nastaviti raditi i razgovarati o ujednačenom regionalnom razvoju svih hrvatskih regija i kroz tu politiku osigurati nastaviti apsorpciju ne samo europskih, već i drugih izvora financiranja. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima jedan je od segmenata Nacionalne razvojne strategije 2030, a uključuju demografska pitanja, klimatskih promjena i drugih važnih tema!“, istaknula je državna tajnica u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, naglasivši da je 300 projekata brdsko-planinskih područja financirano od strane Ministarstva u čak 85 brdsko-planinskih jedinica lokalne samouprave. „Značajna su sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. u iznosu od 27 milijuna eura, samo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“, za poboljšanje poslovne infrastrukture, prometne povezanosti, klimatskih promjena, zaštite prirodne i kulturne baštine. U novom financijskom razdoblju Europske unije, po prvi put je programiranje napravljeno na način da su posebna sredstva od 3 milijarde kuna, u okviru Integriranog teritorijalnog programa ili Programa Konkurentnost i kohezija, izdvojena za projekte posebno u brdsko-planinskim područjima.“, dodala je Đurić. Državna tajnica predstavila je financijski okvir novog razdoblja EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, naglasivši da je na raspolaganju i 66 milijuna eura za potpore poduzetnicima i potpornim institucijama baš namijenjenim brdsko-planinskim područjima u okviru Plana industrijske tranzicije.

U ime suorganizatora Primorsko-goranske županije, uvodnim pozdravom obratio se i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut koji je sve sudionike pozdravio u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo da

„…drago nam je čuti da ćemo se u budućnosti moći osloniti na europska sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu života građana. Posebno me veseli da će se fondovi moći koristiti i za investicije u zdravstvo, što bi se teško bez pomoći države i europskih sredstava moglo realizirati. Primorsko- goranska županija misli i brine o Gorskom kotaru, a u posljednja dva mandata u području Gorskoga kotara Primorsko-goranska županija uložila je otprilike 400 milijuna kuna, ne uključujući decentralizirana sredstva, za zdravstvo, primarnu zdravstvenu zaštitu, školstvo, ali i ulaganja kroz naše fondove za javnu infrastrukturu, javne projekte i posebno ceste, važne za Gorski kotar. Kao što je državna tajnica rekla, uvijek može bolje i mi želimo bolje!“

, istaknuo je zamjenik Župana Vojko Braut, najavivši da će se iduća sjednica Županijske Skupštine održati upravo na temu Gorskoga kotara.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora koji su u okviru dvije panel rasprave sudjelovali u dijalogu o potencijalima ulaganja u društvenu turističku i poslovnu infrastrukturu u Gorskome kotaru, te razvoju pametnih i održivih sela u cilju podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima. Na konferenciji su izlaganja održali i međunarodni stručnjaci u području ruralnoga razvoja koji su predstavili relevantne i uspješne primjere poticanja razvoja brdsko-planinskih područja. Predsjednik Venetian Cluster-a, Gian Angelo Bellati predstavio je primjere različitog utjecaja poticajne porezne politike na razvoj brdsko-planinskih područja u Italiji te različita talijanska iskustva i izazove u razvoju ruralnih područja na primjerima pokrajina Bolzano i Belluno.

Nakon uvodnoga izlaganja, uslijedila je prva panel rasprava o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu u brdsko-planinskim područjima, koju je moderirao ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, razgovarali su prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje imovinom Primorsko-goranske županije, Gian Angelo Bellati, direktor Venetian Cluster-a te Petar Hrg, direktor Turističke zajednice Gorskoga kotara.

Uvodno izlaganje o iskustvima nordijskih zemalja u stvaranju pametnih i održivih sela održala je gđa Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih zemalja koja je istaknula izazove u budućnosti poslovanja i rada u ruralnim krajevima, trendove koji utječu na razvoj poput mobilnosti, socijalnih usluga, infrastrukture te uspješne politike EU-a koje se primjenjuju na regionalni razini.

Kako razvijati koncept pametnih i održivih sela kao ključa podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima bila je tema druge panel rasprave na kojoj su sudjelovali Saša Kek, stručnjakinja za pametne gradove i zajednice iz Sektora za podatkovne ekonomije, Službe za digitalnu transformaciju Vlade Republike Slovenije, Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih područja, Damir Medved iz Centra kompetencija za pametne gradove i Ericsson Nikola Tesla d.d. te Saša Ukić iz tvrtke Rural Network- RUNE.

Ovu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Agencija ima izdvojeni regionalni ured u Gorskome Kotaru, sa sjedištem u Delnicama na adresi Školska 24, upravo s ciljem izravne potpore goranskim jedinicama lokalne samouprave i njihovim javnopravnim tijelima za što uspješniju apsorpciju europskih sredstava te poticanje njihova što intenzivnijeg razvoja.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter.

 

Iz medija:

Novi list: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/talijani-na-eu-danu-savjetovali-gorane-ako-ucinite-ovo-ljudi-vam-nece-odlaziti-iz-planinskih-krajeva/

Kanal Ri: https://www.kanal-ri.hr/delnice/razvoj-gorskog-kotara-kroz-sredstva-iz-eu-fondova

Hrvatska radiotelevizija: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/sto-gorani-mogu-nauciti-od-skandinavaca-o-poboljsanju-demografske-slike-9457936

Torpedo media: https://torpedo.media/novosti-regija/u-novom-eu-financijskom-razdoblju-brdskoplaninskim-podrucjima-na-raspolaganju-tri-milijarde-kuna

Pročitaj više
U osam mjeseci najviše turističkih noćenja u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji

U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci 2022. ostvareno 15 milijuna dolazaka i 86,6 milijuna noćenja, odnosno 40 posto više dolazaka i 27 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 76,3 milijuna noćenja, dok su domaći ostvarili 10,3 milijuna noćenja.

U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), piše portal zupan.hr .

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (24,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (16 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (15,3 milijuna).

Gledano prema tržištima, od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (19,8 milijuna), Slovenije (8,8 milijuna), Austrije (6,5 milijuna), Poljske (5,7 milijuna), Češke (5,2 milijuna), Italije (3,7 milijuna), Slovačke (3 milijuna), Nizozemske (2,9 milijuna) i Ujedinjene Kraljevine (2,8 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (33,9 milijuna), kampovima (17,6 milijuna) i hotelima (17,2 milijuna).

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Grad Kastav objavio Javni poziv za ulazak u program poduzetničkog inkubatora KASPI

Grad Kastav objavio je Javni poziv za ulazak u program poduzetničkog inkubatora KASPI. Zainteresirani građani i građanke mogu poslati svoje prijave do 12.09.2022. Program poduzetničkog inkubatora KASPI uključuje uslugu korištenja infrastrukture poduzetničkog inkubatora, uslugu edukacije i savjetovanja, uslugu mentorske mreže te uslugu sudjelovanja u zatvorenim i javnim poslovnim i drugim događanjima u sklopu programa.

Prednosti imaju Prijavitelji (fizičke osobe, obrti, tvrtke) koji obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti, odnosno proizvode ili pružaju usluge, ili žele pokrenuti poslovanje u sljedećim područjima:

  • zelene tehnologije, održivi razvoj
  • proizvodnja koja ne generira štetne utjecaje
  • visoka tehnologija, pametna tehnologija, eksperimentalna tehnologija
  • znanstveno istraživanje i razvoj
  • informacijske i komunikacijske tehnologije
  • razvoj softvera, aplikacija i video igara
  • kreativna industrija (arhitektura, dizajn, film i televizija, glazba, fotografija, izdavaštvo, medijska komunikacija, marketing, multimedija i sl.)

Cjelokupni poziv, uključujući i prijavnu dokumentaciju, dostupan je na internetskim stranicama Grada Kastva: https://kastav.hr/otvoren-javni-poziv-za-ulazak-u-program-poduzetnickog-inkubatora-kaspi-2/ .

 

Pročitaj više
Poziv za sudjelovanje na konferenciji “EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja”, 8.RUJNA 2022. u Delnicama

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju vas na sudjelovanje na konferenciji

“EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“ .

 

Konferencija će se održati 08. rujna 2022. godine s početkom u 10:00 sati u Radničkome domu na adresi Školska 24, u Delnicama.

Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika/ca Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavit će se relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. Konferencija je koncipirana kroz dva uvodna izlaganja te dvije panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama brdsko-planinskih područja sukladno njihovim područjima djelovanja.

Konferencija će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku, a prijevod nije osiguran. Napominjemo kako će događanje biti fotografirano i snimano.

Nacrt programa konferencije na hrvatskom i engleskom jeziku nalazi se u nastavku.

Prijave za sudjelovanje na konferenciji zaprimaju se putem adrese e-pošte: natasa.kozlica@prigoda.hr  do 06. rujna 2022. godine.

Konferencija se organizira u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

EU dan u Gorskom kotaru- nacrt programa konferencije (HR)

EU dan u Gorskom kotaru- Program konferencije (2)185.1 KB

EU day in Gorski Kotar- draft conference programme (EN)

EU day in Gorski Kotar, 8.9.2022. (1)185.9 KB

Pročitaj više
Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više
Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. (DESI) – Hrvatska 21. mjesto

Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). Skup izvješća uključuje profile država i tematska poglavlja. U izvješćima o DESI-ju po državama članicama kvantitativni dokazi pokazatelja u okviru pet kategorija indeksa kombiniraju se s uvidima u politiku i najboljom praksom pojedinačnih država. Poglavlje u kojem se detaljno obrađuju telekomunikacije priloženo je izvješćima za svaku državu članicu. U tematskim poglavljima iznosi se analiza sljedećih područja na europskoj razini: širokopojasna povezivost, digitalne vještine, upotreba interneta, digitalizacija poduzeća, digitalne javne usluge, sektor IKT-a i troškovi tog sektora za istraživanje i razvoj te upotreba sredstava iz programa Obzor u državama članicama.

Europska komisija je dana 28.srpnja 2022. godine objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu prema kojem se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od 27 država članica. Između 2017. i 2022. DESI rezultat Hrvatske u blagom je padu u odnosu na 19. mjesto u 2021. godini. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Rezultat na DESI-ju za Hrvatsku, od 2017. do 2022., povećavao se neznatno više od istog za cijelu Uniju. Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

  Hrvatska EU
  Rang mjesto postotak postotak
  21 47,5 52,3

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

–uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. godine. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine.

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća Europe do 2030. godine u kojem će Hrvatska imati svoju ulogu.

Više o DESI indeksu: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/digital-economy-and-society-index-desi-2022

 

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više