Category: Turizam

Savez Alpe-Jadran otvorio poziv za sufinanciranje projekata

Savez Alpe-Jadran objavio je godišnji javni poziv za sufinanciranje projekata iz zajedničkog proračuna Saveza koji je otvoren od 15. travnja do 31. svibnja 2022. godine. Na natječaj se mogu javiti prijavitelji koji provode međunarodni projekt u koji su uključene minimalno tri organizacije iz minimalno tri regije/države članice Saveza.

Savez Alpe Jadran sufinancira:

  • pripreme projekta u okviru odgovarajućih EU programa (npr. Program za građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti Unije -CERV, ERASMUS +, Kreativna Europa itd.),
  • zajedničke projekte koji su u općem zajedničkom interesu mreže suradnje.

Projekti koje financira Savez Alpe-Jadran moraju uključivati najmanje tri redovita člana Saveza iz tri različite zemlje. Članice Saveza su hrvatske županije Primorsko-goranska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, austrijske pokrajine – Koruška, Štajerska i Gradišće, mađarska županija Vas, te slovenske općine koje zastupa Skupnost občin Slovenije (Zajednica općina Slovenije). Što je više projektnih partnera uključeno, veća je šansa za odobrenje prijedloga.

Važne smjernice za prijavu projekta:

  • Svi članovi Saveza Alpe-Jadran moraju imati priliku biti dio projekta
  • U prijavi je potrebno opisati ulogu svakog partnera
  • Očekivana dodana vrijednost projekta za cjelokupni Savez mora biti jasno opisana u prijavnom obrascu i predmet je procjene nakon završetka projekta
  • Ključan je opći doseg projekta (sudionici, mogući posjetitelji, očekivani medijski prijem, tiskano i/ili online objavljivanje rezultata itd.)
  • Svi mali projekti moraju podržavati Prioritet 2.3 “Jačanje kohezije u zajednici” kako je definirano u Strategiji Alpe-Jadran “SAA-2027” (vidi str. 59/60 “SAA-2027”)

Tematske koordinacijske točke spremne su pružiti podršku informacijama i široku mrežu u bilo kojem trenutku. Zainteresirani prijavitelji moći će svoj projektni prijedlog prijaviti putem nadležnih Tematskih koordinacijskih točaka (TCP) do 31. svibnja 2022. u 23:59 sati. Sve relevantne kontakte možete pronaći na internetskim stranicama Saveza Alpe-Jadran gdje se može preuzeti obrazac za prijavu i implementaciju smjernice u odjeljku “Preuzimanja”. Obrasce za prijavu (na engleskom jeziku) s detaljnim smjernicama za provedbu, kao i proceduralna pravila i Strategiju “SAA -2027” možete pronaći na poveznici http://alps-adriatic-alliance.org/downloads/

Pozivamo sve zainteresirane organizacije na području Primorsko-goranske županije da definiraju projektne ideje u skladu s kriterijima Saveza Alpe-Jadran te da prijave svoje projektne prijedloge.

Pročitaj više
Održana konferencija “EU Dan na Cresu- mogućnosti ulaganja u budućnost otoka”- predstavljeni kvarnerski otoci kao primjer održivih i inovativnih ulaganja

Konferencija pod nazivom „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA, održana je u četvrtak, 7. travnja u Palači Moise u gradu Cresu, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Primorsko-goranske županije. U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio da je „na otocima u pripremi više od 310 razvojnih projekata, čija ukupna vrijednost prelazi preko 5 milijardi kuna, te istaknuo da su otoci predvodnici kvalitete života, a javna ustanova Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije pruža im podršku u procesu tranzicije prema pametnim i održivim otocima .”, istaknuo je ravnatelj Kružić.

U ime suorganizatora Primorsko-goranske županije, uvodnim pozdravom obratila se i zamjenica Župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić koja je navela da je na kvarnerskim otocima iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ provedeno 49 projekata ukupne vrijednosti preko 700 milijuna kuna te da „…kvalitetno usmjerenim projektima do 2030. godine, kvarnerski otoci mogu postati izuzetno gospodarski konkurentna, ekološki održiva, inovativna, demografski revitalizirana područja poželjna za život i rad!“, istaknula je zamjenica Medarić. U ime domaćina, konferenciju je pozdravnim govorom podržao i Marin Gregorović, gradonačelnik Grada Cresa. Ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudionicima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu koja je predstavila mogućnosti budućeg otočnog razvoja te ciljeve Ministarstva za područje otoka. Na konferenciji je sudjelovao i novoimenovani ravnatelj Uprave za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Dominik Paparić koji je istaknuo ulogu Uprave za otoke u poticanju razvoja otoka kao i mnogobrojne prilike za otoke u okviru Integriranog teritorijalnog programa za novo razdoblje korištenja EU fondova.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora koji su u okviru tri panel rasprave sudjelovali u dijalogu o razvojnim perspektivama otoka Primorsko-goranske županiji. U okviru prve panel rasprave o potencijalima ulaganja u sektore turizma i gospodarstva na kvarnerskim otocima iz EU fondova za razdoblje 2021.-2027, Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih europskih izvora, koju je moderirao ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, razgovarali su Natali Komen Bujas iz Hrvatske udruge poslodavaca, Dalibor Cvitković, direktor TZ Grada Malog Lošinja, Nedo Pinezić osnivač Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te Ivana Matušan, direktorica TZ Grada Raba.

Kako (p)ostati otok zdravlja i visoke kvalitete života, bila je tema druge panel rasprave na kojoj su sudjelovali Nataša Jakominić Marot, voditeljica Centra za istraživanje i inovacije Sveučilišta u Rijeci, Renata Žugić, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj te Vladimir Mozetič, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. U raspravi, koju je moderirala otočna koordinatorica PRIGODA-e Valentina Špaleta, predstavljeni su glavni razvojni projekti poput uvođenja tele rehabilitacije, projekata Sveučilišta te Health Innovation Hub-a na Kvarneru kao i potencijalne izvore financiranja.

U trećoj panel raspravi koju je moderirao Damir Medved, menadžer u tvrtki Ericsson Nikola Tesla, sudjelovali su dr. sc. Ugo Toić, ispred Energetske zadruge Apsyrtides, dr. sc. Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima riječkog sveučilišta, Dejan Kosić, tehnički direktor Ponikve Eko otok Krk d.o.o. te Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarnera, gdje su predstavljeni projekti pametnih i održivih naselja kao i projekti koji značajno utječu na energetsku budućnost i samodostatnost otoka. Svrha konferencije bila je predstavljanje potencijalnih projekata ulaganja te prezentacija poznatih mogućnosti financiranja projekata s područja otoka iz europskih sredstava u nadolazećem razdoblju, a koje se odnose na područja ulaganja u turizam, gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje te zelena i pametna rješenja na kvarnerskim otocima.

Ovu otočnu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije uz podršku Primorsko-goranske županije u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenje potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Agencija trenutno zapošljava dvije otočne koordinatorice, višu stručnu suradnicu za pripremu i provedbu EU projekata na području otoka Krka, Nevenku Kos i višu stručnu suradnicu za pripremu i provedbu EU projekata na području otoka Cresa, Lošinja i Raba, Valentinu Špaleta. Agencija predstavlja centar potpore Primorsko-goranskoj županiji i pravnim subjektima u njenom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave s područja županije te njihovim pravnim tijelima, putem savjetodavne i stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, kako lokalnog, tako i regionalnog, ali i nacionalnog značaja.

 

Objave iz medija: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/otoci/u-pripremi-vise-od-310-otocnih-projekata-teskih-pet-milijardi/

 

 

Pročitaj više
Objavljen natječaj za Europsku destinaciju izvrsnosti – EDEN 2023 i Europsku prijestolnicu pametnog turizma 2023

Europska komisija objavila je natječaj za izbor Europske destinacije izvrsnosti – EDEN 2023. kao i natječaj za izbor Europske prijestolnicu pametnog turizma za 2023. godinu.

Inicijativa Europske komisije EDEN nagrađuje manje destinacije s kvalitetnim i uspješnim strategijama za poticanje održivog turizma kroz prakse zelene tranzicije u manjim destinacijama diljem Europe odnosno destinacijama koje imaju između 25 i 100 tisuća stanovnika.

EDEN destinacijom za 2022. godinu proglašen je grad Middelfart u Danskoj koji služi kao ogledni primjer nove i poboljšane EDEN inicijative te kao pionir održivog turizma u Europi.

Europska prijestolnica pametnog turizma druga je inicijativa Europske komisije koja prepoznaje postignuća europskih gradova kao turističkih destinacija u četiri kategorije: održivost, pristupačnost, digitalizacija i kultura. Cilj inicijative je promicanje pametnog turizma u Europskoj unije, umrežavanje i razmjene najboljih praksi. Natječaj je otvoren za gradove koji imaju više od 100 tisuća stanovnika.

Europske prijestolnice pametnog turizma za 2022. godinu su gradovi Bordeaux u Francuskoj i Valencia u Španjolskoj.

Natječaji za obje inicijative (EDEN i European Capital of Smart Tourism) otvoreni su za sve države članice EU kao i države koje sudjeluju u programu COSME a prijave je moguće poslati do 1. lipnja 2022.

Informacija o EDEN inicijativi i natječaju EDEN 2023. dostupna je na: https://ec.europa.eu/eden.

Informacija o inicijativi i natječaju za Europsku prijestolnicu pametnog turizma 2023. dostupna je na: https://smart-tourism-capital.ec.europa.eu/index_en

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Prijave za sudjelovanje na konferenciju „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“ u tijeku

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju Vas na konferenciju

„EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“ 

koja će se održati u četvrtak, 07. travnja 2022. godine s početkom u 10:30 sati u prostorijama palače Moise na Cresu.

Svrha konferencije je predstavljanje potencijalnih projekata te prezentacija poznatih mogućnosti financiranja projekata s područja otoka iz Europskih sredstava u nadolazećem razdoblju, a koje se odnose na područja ulaganja u turizam, gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje te zelena i pametna rješenja na otocima. Konferencija je koncipirana u 3 panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama otoka sukladno njihovim područjima djelovanja.

Prijave svih zainteresiranih mogu se dostaviti  na e-mail adresu: valentina.spaleta@prigoda.hr do 05. travnja 2022. godine. Obavještavamo sve sudionike da će konferencija biti fotografirana i snimana.

Detaljni program konferencije može se preuzeti u nastavku.

Veselimo se Vašem dolasku!

Program_ EU dan na Cresu 7.4.2022.235.3 KB

 

Pročitaj više
Primorsko-goranskoj županiji 275.327,00 kuna za dodatne timove medicinske pomoći

Primorsko-goranskoj županiji odobreno je 275.327,00 kuna za dodatne timove medicinske pomoći u turističkim odredištima u 2022. godini. Radi se o bespovratnim sredstvima Ministarstva turizma i sporta putem Projekta sufinanciranja dodatnih timova medicinske pomoći.

Sveukupni fond iznosio je 1.500.000,00 kuna.

Sredstva su namijenjena sufinanciranju troškova plaća liječnika, medicinskih sestara/tehničara te troškova sanitetskog materijala u razdoblju od lipnja do rujna.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv na konferenciju „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju Vas na sudjelovanje na konferenciji

„EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA“ 

koja će se održati 07. travnja 2022. godine s početkom u 10:30 sati u prostorijama palače Moise na Cresu.

Svrha konferencije je predstavljanje potencijalnih projekata ulaganja te prezentacija poznatih mogućnosti financiranja projekata s područja otoka iz europskih sredstava u nadolazećem razdoblju, a koje se odnose na područja ulaganja u turizam, gospodarstvo, zdravlje, obrazovanje te zelena i pametna rješenja na otocima. Konferencija će okupiti brojne stručnjake koji će, u okviru tri panel rasprave, sudjelovati u dijalogu o razvojnim perspektivama otoka sukladno njihovim područjima djelovanja.

Molimo Vas da Vašu prijavu za sudjelovanje na  konferenciji dostavite na e-mail adresu: valentina.spaleta@prigoda.hr do 05. travnja 2022. godine.

Nacrt programa konferencije nalazi se u nastavku.

Program eventa EU dan Cres 7.4.2022.246.7 KB

Pročitaj više
Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 25. ožujka 2022. godine objavio Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (JP EU-1/2022).

Predmet poziva je izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte koji se odnose na:

  • komponentu 1. Gospodarstvo – C1 .6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021 .
  • sukladnost s nacionalnim strategijama i zakonodavstvom iz područja zaštite

Svrha poziva je priprema projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekata na javne pozive za razvoj, obnovu, rekonstrukciju i/ili prilagodbu javne i privatne turističke infrastrukture u skladu s uvjetima i ciljevima NPOO.

Korisnici sredstava i prijavitelji:

  • javne ustanove
  • jedinice lokalne samouprave
  • trgovačka društva i obrtnici

Sredstva fonda:

a) Fond će po ovom Pozivu dodjeljivati sredstva pomoći javnim ustanovama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do 100% iznosa opravdanih troškova za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a najviše do 700.000,00 kn po jednom zahtjevu.

b) Fond će po Pozivu dodjeljivati subvencije trgovačkim društvima i obrtnicima do 100% iznosa opravdanih troškova za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a najviše do 450.000,00 kn po jednom zahtjevu.

Po ovom Pozivu svaki podnositelj zahtjeva može dostaviti jedan (1) zahtjev za financiranje.

Iznos raspoloživih sredstva po ovom Pozivu iznosi 3.000.000,00 kn.

Rok za dostavu zahtjeva na Poziv za financiranje počinje danom objave Poziva na mrežnoj stranici Fonda, a završava istekom kalendarske godine odnosno objavom Fonda o danu iskorištenosti predviđenih sredstava namijenjenih predmetu ovog Poziva, ovisno koji uvjet prije nastupi.

Više informacija na linku: Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (JP EU-1/2022) | Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (fzoeu.hr)

Pročitaj više
U NAJAVI EU NATJEČAJ “TEHNIČKA POMOĆ ZA PROJEKTE NOVOG EUROPSKOG BAUHAUSA”

Poziv na dostavu projektnih prijedloga kojim se osigurava tehnička podrška lokalnim inicijativama Novoga Europskoga Bauhausa (Support to New European Bauhaus Local Initiatives) planira se pokrenuti 30. ožujka 2022. godine.

Novi Europski Bauhaus je  inicijativa koja ima za cilj povezati europski Zeleni plan s prostorima u kojima živimo i načinom na koji bismo željeli živjeti zajedno, poštujući planet i čuvajući prirodu. Njegova ambicija je umrežiti struke, ali i građane s ciljem transformacije i prilagodbe gradova u lijepa, održiva i uključiva mjesta. Obnova postojeće infrastrukture, brownfield investicije te transformacija životnog okruženja i životnih stilova bazira se na tri temeljne vrijednosti:

  • održivost, od klimatskih ciljeva do kružnosti i bioraznolikosti,
  • estetika, kvaliteta doživljaja i stila, izvan funkcionalnosti,
  • uključenost, uključujući dostupnost i priuštivost.

Cilj je promovirati projekte koje vode lokalne javne vlasti i doprinose Novom europskom Bauhausu u sljedeća četiri područja djelovanja:

  1. Obnova postojećih zgrada i javnih prostora u duhu kružnosti i ugljične neutralnosti;
  2. Očuvanje i transformacija kulturne baštine;
  3. Adaptacija i transformacija zgrada za pristupačna stambena rješenja;
  4. Regeneracija urbanih ili ruralnih prostora.

Ovaj poziv namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne samouprave (npr. gradovi, mjesta, četvrti, županije) kao i aglomeracije, skupine općina i funkcionalna područja (uključujući prekogranična područja) koja imaju manje od manje od 100.000 stanovnika (unutar grupe svaka od općina mora imati manje od 100.000 stanovnika). Također, potrebno je zadovoljiti kriterij isključenja dvostrukog financiranja, odnosno JLS ne može već primati sličnu potporu EU-a.

Važno je da projekt doprinosi barem jednom od četiri područje djelovanja i da adresira sve tri temeljne vrijednosti Novog Europskog Bauhausa – održivost, estetiku i uključenost.

Rok za predaju prijave je 23. svibnja 2022. godine u 17.00 CET.

Više informacija potražite na poveznici [Link].

Odabrat će se 20 projekata koji će dobiti stručnu i savjetodavnu potporu od strane interdisciplinarnih stručnjaka putem Programa tehničke pomoći, uključujući:

  • Procjenu potreba: Stručnjaci će izvršiti procjenu specifičnih potreba predviđenog projekta Novi europski Bauhaus i razviti planove tehničke pomoći uz prilagođenu podršku.
  • Usluge podrške: Stručnjaci će pružiti najsuvremeniji razvoj i planiranje projekta, uključivanje dionika (npr. mapiranje dionika, angažman građana) i tehničke savjete (npr. procjene troškova, strategije financiranja, pravni savjet), u skladu s identificiranim potrebama .
  • Plan provedbe: Stručnjaci će podržati korisnike u inkubaciji projekta prema detaljnom planu puta koji će usmjeravati i omogućiti provedbu njihove ideje.

Konkretno, stručnost na koju pobjednički projekti mogu računati uključivat će:

  • Različite metodologije i kutije alata za kombiniranje prirode, kulture, uključivanja i umjetnosti u dizajnu mjesta i zgrada pogodnih za život;
  • Iskusni koordinatori projekta i stručnjaci na visokoj razini za održiva mjesta pogodna za život i angažman dionika (npr. digitalno omogućene antropološke metode koje se temelje na podacima);
  • Izrada projektnih prijedloga temeljenih na najboljim u klasi, sudjelovanju, planiranju i praksi razvoja projekata.

Iskustva pobjedničkih projekata bit će objedinjena u kutiji alata kako bi se osigurao nacrt i daljnje smjernice budućim vlasnicima projekata o tome kako integrirati načela NEB-a.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/novi-europski-bauhaus-neb-odabir-i-dodjela-nagrada/11918 

Pročitaj više
Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj

Realizacija strateških razvojnih projekata značajno će izmijeniti izgled grada Rijeke, ali u velikoj mjeri utjecati i na razvoj gospodarstva, posebno u području lučkog prometa, logistike i transporta, uz razvoj pratećih industrija i usluga, kao i u sektoru nautičkog turizma u kojemu će Rijeka zauzeti jedno od vodećih mjesta na jadranskoj obali, naročito kada je riječ o segmentu većih plovila i razvoju novih tehnologija u pomorstvu i zaštiti okoliša. Većina projekata sufinancirana je sredstvima Europske unije.

Najznačajniji projekt u sektoru pomorstva i prometa je NOVI KONTEJNERSKI TERMINAL NA ZAGREBAČKOJ OBALI, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s tvrtkom Rijeka Gateway. Procijenjena ukupna vrijednost koncesije, koja je potpisana na rok od 50 godina je 20,5 milijardi kuna. Koncesionar je dužan izgraditi dodatnih 280 m obale, te potpuno opremiti terminal, od vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija do zgrada i operativnih površina, kontejnerskih obalnih mostova, dizalica i ostale opreme neophodne za redovno poslovanje terminala. Vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Planira se zaposliti između 300 i 400 ljudi.

Slijedi projekt IZGRADNJE DRŽAVNE CESTE DC403, investiciju vrijednu pola milijarde kuna. Cesta će spajati terminal s riječkom zaobilaznicom, odnosno autocestom A7, koja predstavlja dio TEN-T mreže europskih prometnih koridora. Prometnicom će se ostvariti direktna veza između luke i TEN-T mrežu, ali i poboljšati regionalna i lokalna mobilnost, te povećati sigurnost prometa. Naime, rasteretit će se gradska cesta u smislu svakodnevnog prometovanja zapadnim dijelom grada.

U partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka HŽ infrastruktura provodi projekt UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE U LUCI RIJEKA  – KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE. Radovi na projektu već su izvršeni. Riječ je o projektu vrijednosti 25,2  milijuna eura, koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt se provodio u tri faze: 1. rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka, 2. izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, 3. izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice.

Važno je izdvojiti još jedan projekt HŽ infrastrukture IZGRADNJA DVOKOLOSIJEČNE PRUGE OD ŠKRLJEVA DO JURDANA kroz Rijeku. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,2 milijarde kuna, a u tijeku je priprema studijske i projektne dokumentacije. Ovim projektom brzina prometovanja povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Izgled Rijeke u najvećoj mjeri izmijenit će projekt IZGRADNJE LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U PORTO BAROŠU, ACI marine Rijeka. Marina će imati 260 vezova te niz pratećih sadržaja i usluga. U izgradnju luke i pratećih sadržaja tvrtka ACI-GITONE, investirat će oko 363 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje u nautički turizam posljednjih desetljeća.

Svi navedeni projekti transformirat će Rijeku u smjeru razvoja lučkog prometa, logistike i transporta, razvoja industrije novih tehnologija, te nautičkog turizma, čime će Rijeka biti pozicionirana na kartu najznačajnijih luka Mediterana.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija objavila Tranzicijski put za turizam

Europska komisija je na ovogodišnjim EU Danima industrije predstavila dokument Tranzicijski put za turizam. Rad na planu tranzicije turističkog ekosustava u zeleno, digitalno i otporno gospodarstvo započet je u lipnju 2021. godine objavom Radnog dokumenta nakon čega je slijedilo javno savjetovanje, radionice i razgovori s turističkim dionicima, državama članicama i znanstvenicima.

Dokument „Tranzicijski put za turizam“ strukturiran je u 5 tematskih cjelina u okviru kojih su predložene mjere u 27 tematskih područja i 70 konkretnih aktivnosti. Za svaku aktivnost navedeni su nosioci provedbe i mogući izvori financiranja. Tranzicija u zeleno i digitalno gospodarstvo otporno na nove izazove biti će moguće samo uz usavršavanje djelatnika u turizmu, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, integrirano i održivo upravljanja destinacijama koje se temelji na podacima, kreiranje novih i inovativnih proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva u turizam i sl.

Mnogi su izazovi pred turističkim sektorom stoga se rad na tranziciji turističkog ekosustava nastavlja zajedničkom provedbom predloženog plana.

Europska komisija poziva sve turističke dionike na sudjelovanje u provedbi tranzicijskog puta i ispunjavanje ankete u kojoj je moguće podijeliti informacije o aktivnostima tranzicije koje se već provode ili se planiraju provesti te izraziti interes za sudjelovanje u tranziciji.

Europska komisija će surađivati sa zainteresiranim dionicima, usmjeravati ih u smislu provedbe kao i pratiti napredak te o istome izvještavati.

Iskaz interesa za sudjelovanje moguće je dati ispunjavanjem ankete dostupne na https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/Together4EUTourism do kraja svibnja 2022. godine

Tranzicijski put za turizam utire put budućem europskom turizmu i temeljem njega Europska komisija planira izraditi Europski plan za turizam 2030./2050.

Više informacija na https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_22_850

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više