Objavljen Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama. Predmet Javnog poziva je dodjela sredstava Javnim ustanovama za rekonstrukciju postojećih kotlovnica ugradnjom jednog ili više novih sustava za korištenje obnovljivih izvora energije koji uključuju kotlove na biomasu, dizalice topline, sunčane toplinske pretvarače te sustave za proizvodnju električne energije uz pomoć fotonaponskih modula.

Prihvatljivi prijavitelji su javne ustanove koje su proračunski korisnici državnog ili proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ustanove mogu dostaviti samo jedan zahtjev za jedan ili više sustava na jednom ili više objekata te mogu dobiti sufinanciranje od 40, 60 ili 80 posto, ovisno o lokaciji, a najviše do pola milijuna kuna.

Prihvatljivi troškovi:

1. Nabava i ugradnja jednog ili više novih sustava s:
   • kotlom na drvnu sječku/pelete ili pirolitičkim kotlom na drva za grijanje prostora ili prostora i potrošne vode
   • dizalicom topline za grijanje potrošne vode i/ili prostora ili za grijanje i hlađenje, energetske klase A
   • sunčanim toplinskim pretvaračima za grijanje potrošne vode ili za grijanje potrošne vode i prostora
   • fotonaponskim pretvaračima (modulima) za proizvodnju električne energije (fotonaponske elektrane) za vlastite potrebe, u samostalnom ili mrežnom radu
2. Stručni nadzor radova

Rok za dostavu zahtjeva počinje objavom Poziva 04. prosinca 2019. godine u 09:00 sati, a završava objavom na mrežnim stranicama Fonda www.fzoeu.hr ili istekom 2019. godine.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

Objavljen natječaj “ITU – Povežimo se baštinom”

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je natječaj “ITU-Povežimo se baštinom” (izravna dodjela). 

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave. 

Objavljen Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima”

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva) “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima”. 

Svrha ovog Poziva: Povećanje nacionalne pokrivenosti pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) do 2023. godine.

Predmet ovog Poziva: Ulaganja u izgradnju mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u područjima bez širokopojasne infrastrukture i bez dovoljnog tržišnog interesa za ulaganja u takvu infrastrukturu od strane operatora na tržištu elektroničkih komunikacija (tzv. “bijela područja” mreža sljedeće generacije).

Ukupna bespovratna sredstava: 695.000.000,00 kn

Minimalni iznos bespovratnih sredstava:

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 76.000.000,00 kn

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva: Srednji poduzetnici, Veliki poduzetnici, Jedinice lokalne samouprave, Jedinice područne (regionalne) samouprave

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: www.strukturnifondovi.hr; Fotografije: Google slike) 

Održana deseta sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije

U  Primorsko-goranskoj županiji u Rijeci održana je 10. Sjednica Partnerskog vijeća Primorsko-goranske županije na kojoj su sudjelovali članovi i zamjenici  članova Partnerskog vijeća.

Sjednicu Partnerskog vijeća Partnerskog vijeća vodio je zamjenik predsjednika Partnerskog vijeća prof. dr. sc. Ljudevit Krpan.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Vedran Kružić članove Partnerskog vijeća informirao je o izradi Plana razvoja Primorsko-goranske županije koji se donosi radi definiranja smjera daljnjeg razvoja Primorsko-goranske županije te kao strateška podloga za upravljanje razvojem Županije sukladno potrebama stanovnika za učinkovito i održivo korištenje raspoloživih resursa.

Voditeljica Direkcije za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) Grada Rijeke Nataša Mandić predstavila je osnovne informacije o Urbanoj aglomeraciji Rijeka (UA Rijeka) te o raspisanim pozivima u okviru ITU grant sheme UA Rijeka za dodjelu bespovratnih sredstava.

Ravnatelj Vedran Kružić predstavio je i aktivnosti i projekti Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije koja ima ulogu regionalnog koordinatora za Primorsko-goransku županiju. Aktivnosti regionalnog koordinatora usmjerene su na aktivnosti vezane uz koordinaciju i poticanje regionalnoga razvoja sukladno zakonskoj regulativi i podzakonskim propisima regionalnog razvoja, uz pripremu i provedbu projekata te izradu strateških i razvojnih dokumenata za područje Županije te njihove provedbene dokumente.

Projekt RUNE dobio europsku nagradu u najprestižnijoj kategoriji “Inovativni modeli financiranja, poslovanja i ulaganja”

Projekt Rural Network Project (RUNE) dobio je u Bruxellesu europsku nagradu u najprestižnijoj kategoriji “Inovativni modeli financiranja, poslovanja i ulaganja” za europsku širokopojasnu mrežu.

Projekt izgradnje telekomunikacijske infrastrukture pokrenut je u cilju osiguranja ultra-brze širokopojasne svjetlovodne infrastrukture za korisnike u ruralnim područjima Hrvatske (Primorsko-goranske i Istarske županije) i Slovenije. S izgradnjom na područjima koja trenutno nisu pokrivena svjetlovodnom infrastrukturom, RUNE će pomoći jedinicama lokalne samouprave u dostizanju ciljeva Digitalne agende za Europu 2020, kroz osiguravanje povezivanja na novu svjetlovodnu pristupnu mrežu koja će omogućiti brzine veće od 1 Gbps. Ovakav koncept gradnje mreže također omogućuje liberalizaciju tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga, što u konačnici:

• krajnjem korisniku, stanaru naselja daje mogućnost neovisnog odabira operatera – pružatelja usluga koji je cijenom i kvalitetom usluge za njega najpovoljniji, svim operatorima jamči ravnopravan pristup korisnicima uz jednake uvjete.
• RUNE je prvi i u ovom trenutku jedini međunarodni projekt na nivou Europe kojim se povezuje teritorij više zemalja članica putem ultra-brze širokopojasne infrastrukture.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: www.poduckun.net; Fotografije: Google slike)

Europska komisija objavila 6 prioriteta za razdoblje 2019.-2024.

Europska komisija objavila je 6 prioriteta za razdoblje 2019.-2024. godine: 

• Europski zeleni plan
• Gospodarstvo u interesu građana
• Europa spremna za digitalno doba
• Promicanje našeg europskog načina života
• Snažnija Europa u svijetu
• Novi poticaj europskoj demokraciji

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: www.ec.europa.eu; Fotografije: Google slike) 

Ravnatelj Vedran Kružić prisustvovao svečanom potpisivanju ugovora EU projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije”

Ravnatelj Vedran Kružić je dana 03. prosinca 2019. godine prisustvovao potpisivanju ugovora EU projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. 

Ugovor je potpisan od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u ulozi posredničkog tijela 1, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, u ulozi posredničkog tijela 2, te korisnika javne ustanove “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije”. 

Sveukupna vrijednost projekta je 19.509.297,94 kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 16.582.903,10 kuna. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.  za nastavak aktivnosti regionalnih koordinatora.

Provedbom Projekta doprinijeti će se osnaživanju i širenju regionalnih i lokalnih kapaciteta za uspješnu pripremu i provedbu projekata iz fondova EU kroz razmjenu iskustava, komunikaciju i prenošenje informacija javnopravnim tijelima i/ili javnim ustanovama i jedinicama lokalne samouprave na području Županije. Opći cilj projekta je povećati povlačenje sredstava iz fondova EU na području Županije, posebno na slabije naseljenim područjima, poput otoka i područja Gorskog kotara. Projekt traje od 1. svibnja 2019. godine do 31. prosinca 2023. godine.

Projektne aktivnosti su raspoređene u 3 glavne aktivnosti:

1. Koordinacija i jačanje kapaciteta korisnika za pripremu i provedbu projekata kroz koju će se pružati stručna pomoć u pripremi i/ili provedbi razvojnih projekata za jedinice lokalne i regionalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima s područja županije, vršiti upis projekata u središnji elektronički registar projekata i informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem, izrada županijskih razvojnih strategija (plan razvoja) i drugih strateških dokumenata za područje županije, provoditi informativne i edukativne aktivnosti za potencijalne korisnike EU fondova s područja županije te osposobljavanje i educiranje zaposlenika regionalnog koordinatora;
2. Upravljanje projektom – aktivnost koja obuhvaća pripremu zahtjeva za nadoknadom sredstava i prateće dokumentacije, izvješća o napretku i završnog izvješća o provedbi projekata, te drugih izvješća koji se podnose Upravljačkom tijelu/Posredničkom tijelu razine 2 i financijsko upravljanje projektom, uključujući praćenje projektnih troškova/izdataka, kontrolu troškova projekta i praćenje tijeka sredstava i troškova tijekom cijelog trajanja projekta.
3. Promidžba i vidljivost projekta – aktivnost projekta temeljem koje će se prezentirati projekt, rezultati projekta, podizanje svijesti javnosti, medija i dionika o ulozi Europske unije i projekata sufinanciranih sredstvima EU te dijeljenje stečenih znanja i iskustava kako stručnih tako i onih vezanih uz projektni menadžment. Redovito pružanje informacija realizirat će se objavama na web stranici, seminarima, konferencijama, info-danima te putem raznih promotivnih materijala.

Primorsko-goranska županija i njene jedinice lokalne samouprave su apsolutni hrvatski lider u razvoju pametne regije i gradova

U okviru EU projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” Agencija je organizirala radionicu pod nazivom  “Transformacija Primorsko-goranske županije u pametnu regiju”. 

– Danas u svijetu brojimo više od 557 tisuća većih i manjih gradova. Kako bi privukli nove stanovnike, ulagače i podigli  svoju konkurentnost, gradovi i regije transformiraju se koristeći napredne tehnologije. Pametne regije sastoje se od gradova koji na inovativan i učinkovit način upravljaju gradom, resursima, procesima i javnim uslugama koje omogućava uravnoteženo korištenje tehnologije. Pristupom pravovremenim i strukturiranim podacima uz pomoć tehnologije omogućeno je kvalitetno te ekonomski opravdano donošenje odluka, pojasnio je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ.

Kazao je kako su naša županija i njezini gradovi, unatrag nekoliko godina, postali apsolutni hrvatski lider u, kako koncept pametnih gradova mnogi nazivaju, prvoj novoj industriji 21. stoljeća.

– Brojni projekti na području prometa, energetike, okoliša i sudjelovanja građana u odlučivanju već su odrađeni u gradovima poput Rijeke, Kastva ili otoka Krka. Suradnjom sa dionicima na području regije, te jasnom odrednicom ulaganja u pametna rješenja,  gradova i općina te njihovih pripadajućih komunalnih društava,  u mogućnosti smo stvoriti ekosustav koji može otvoriti brojna kvalitetna radna mjesta i privuči investitore te privući i zadržati talentirane i stručne ljude i tvrtke  u našu regiju. Zbog navedenog koncept transformacije PGŽ u pametnu, konkurentnu i održivu regiju visoko je na listi aktivnosti Regionalne razvojne agencije PGŽ ali i europskih politika koje će biti financirane kroz europske fondove u razdoblju 2021.-2027. godine, poručio je Kružić.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: www.torpedo.media.hr; Fotografije: Google slike) 

Aljoša Pavelin-Dalmatinac s riječkom adresom

Aljoša Pavelin-predsjednik Uprave brodogradilišta Viktor Lenac d.d. 

Brodogradilište Viktor Lenac d.d. osnovano je 1896. godine kao malo remontno brodogradilište u luci Rijeka od strane Austro-Ugarske monarhije. 

Prošla godina je bila rekordna godina Viktora Lenca u smislu poslovnih prihoda i neto dobiti. Prosječno Viktor Lenac godišnje odradi oko 80 do 90 remontnih projekata. Brodogradilište je veliki izvoznik, odnosno preko 95% prihoda realizira se na vanjskom tržištu. 

– Jedan od preduvjeta privlačenja kvalitetnih i kreativnih ljudi je kvaliteta života i standard života. Mislim da Rijeka ima tu podlogu i te predispozicije. Meni je u Rijeci lijepo, osjećam se kao doma. Rijeka s jedne strane ima more, a s druge strane, vrlo blizu snijeg. Blizu je Italije, blizu Zagreba, znači prometno smo dobro povezani. Rijeka po meni ima jednu svoju specifičnu dinamiku, grad živi, a nije pretjerano, kao primjerice u Zagrebu. S druge strane, ljudi su dosta otvoreni, tolerantni, to se primjećuje na svakom koraku, ta otvorenost i tolerancija, naglasio je Aljoša Pavelin. 

O transformaciji Primorsko-goranske županije u pametnu regiju

U KTC Gervais u Opatiji, u sklopu projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ održana je zanimljiva radionica na temu transformacije PGŽ u pametnu i održivu regiju u organizaciji Regionalne razvojne agencije PGŽ. Radionica je okupila brojne dionike iz javnog, privatnog, nevladinog sektora te akademske zajednice, brojne studente i zainteresirane građane. Skup su otvorili zamjenik župana Petar Mamula i prorektorica riječkog sveučilišta prof.dr.sc. Senka Maćešić.

– Primorsko-goranska županija spremna je na iskorak transformacije u pametnu regiju. Pametna regija pretpostavlja podizanje kvalitete javnih usluga u gradovima naše županije ali i manjim ruralnim, sredinama u koje je potrebno vratiti ljude i život a to možemo podizanjem kvalitete i dostupnošću javnih, komunalnih usluga. Županija je uključena kroz mnoge aktivnosti, možda najvrijednijom treba označiti sudjelovanje u projektu e-županija, projektu RuNe,  kojem je cilj dovesti digitalnu infrastrukturu u tzv. “bijela“, ruralna područja naše županije. Projekta vrijednog 350 milijuna KN, istaknuo je Mamula

-Korištenje novih tehnologija, ICT-a, senzora i umjetne inteligencije sve više obilježava našu stvarnost. Sveučilište i njezine sastavnice čvrsto su uključene u brojne projekte koji doprinose transformaciji regije ali i samog Sveučilišta i njegove specijalizacije. Svijet je postao izrazito konkurentan i umrežen, tehnologija sveprisutna te je pred nama ozbiljan izazov definiranja naših komparativnih prednosti i sudjelovanja. Navedeno možemo uspješno ostvariti  isključivo suradnjom svih relevantnih dionika u regiji. Zbog toga sam danas je ovdje da u svoje osobno ime, u ime Rektorice te u ime Sveučilišta podržim ovu inicijativu, zaključila je prof.Maćešić.

-Danas u svijetu brojimo više od 557.000 većih i manjih gradova. Kako bi privukli nove stanovnike, ulagače i podigli  svoju konkurentnost, gradovi i regije transformiraju se koristeći napredne tehnologije.  Pametne regije sastoje se od gradova koji na inovativan i učinkovit način upravljaju gradom, resursima, procesima i javnim uslugama koje omogućava uravnoteženo korištenje tehnologije. Pristupom pravovremenim i strukturiranim podacima uz pomoć tehnologije omogućeno je kvalitetno te ekonomski opravdano donošenje odluka, pojasnio je Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ.

Naša je županija i njezini gradovi unatrag nekoliko godina, postala apsolutni hrvatski lider u, kako koncept pametnih gradova mnogi nazivaju, prvoj novoj industriji 21.stoljeća. Brojni projekti na području prometa, energetike, okoliša i sudjelovanja građana u odlučivanju već su odrađeni u gradovima poput Rijeke, Kastva ili otoka Krka. Suradnjom sa dionicima na području regije, te jasnom odrednicom ulaganja u pametna rješenja,  gradova i općina te njihovih pripadajućih komunalnih društava,  u mogućnosti smo stvoriti ekosustav koji može otvoriti brojna kvalitetna radna mjesta i privuči investitore te privući i zadržati talentirane i stručne ljude i tvrtke  u našu regiju. Zbog navedenog koncept transformacije PGŽ u pametnu, konkurentnu i održivu regiju visoko je na listi aktivnosti Regionalne razvojne agencije PGŽ ali i europskih politika koje će biti financirane kroz europske fondove u razdoblju 2021.-2027., poručio je Kružić.

Jedan od važnijih projekata, onaj inovacijskog klastera Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci, koji provodi Smart Ri d.o.o.. Početkom sljedeće godine, kompanije i institucije koje su partneri na projektu, trebale bi započeti s razvojem proizvoda i sustava te njihovim pilotiranjem na području Grada Rijeke i županije vrijednima više od 150 milijuna KN. Riječ je o pametnim rješenjima koja će se razvijati i promovirati na našem području s namjerom daljnje komercijalizacije diljem svijeta što predstavlja ogromnu priliku za uključivanje drugih gradova i tehnoloških tvrtki , najavio je Damir Medved, menadžer prodaje za nova poslovna područja u kompaniji Ericsson Nikola Tesla d.d. i član uprave zadužen za tehniku u SMART RI – Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci.

– Zbog sporog donošenja odluka na nacionalnoj razini inovativni i tehnološki sofisticirani projekti ugroženi su.  Nemamo više vremena čekati. Potrebno je razvijati svijest u javnom sektoru i tvrtkama da nove tehnologije nezaustavljivo mijenjaju poslovanje, utječući na produktivnost i konkurentnost, rapidno mijenjajući potrebu za ljudskim resursima, ugrožavajući mnoga radna mjesta ali i otvarajući mogućnosti stvaranja nekih potpuno novih profesija. Svjedočimo mogućnosti da se od trenutnih želja i neutemeljenih vizija, približimo stvarnim mogućnostima, analiziramo realne potrebe stanovnika, najprije simuliramo, a onda i realiziramo održive projekte primjenom inovativnih metoda financiranja, zaključuje Medved.

Suradnjom Regionalne razvojne agencije PGŽ i Sveučilišta u Rijeci započet je inovativni projekt izrade koncepta pametnog naselja kojeg je na radionici predstavio dr.sc.Damir Juričić, zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci, jedan od autora studije o inovacijama u području monetizacije i nabave stanova.

– Ideja pametnih naselja proizlazi iz opće koncepcije pametnih gradova s time što se prostor primjene tehnologija, koje se inače primjenjuju u provedbi koncepcije pametnih gradova, sužava na dio grada, kvart ili naselje. Koncept pametnih naselja temelji se na tri ključne dimenzije: učinkovitom korištenju energije, novim modelima mobilnosti te korištenju ICT u stanovanju.

Smatramo da stanovanje u pametnom neselju mora omogućiti povećanje dostupnosti i priuštivosti stanovanja svim građanima, povećanu energetsku učinkovitost, sigurnost, prometnu povezanost, zadovoljnije i više uključene stanare te otvorenost javnim sadržajima.

Dostupnost stanovanja postaje ključni problem europskih stanovnika te područje na koje mora odgovoriti koncept pametnih gradova. Mogućnosti da plaćanjem najamnine najmoprimatelj postane vlasnik stana, da se u slučaju prestanka stanovanja najamnine vraćaju po tržišnoj vrijednosti, da grad ili općina rješi  pitanje stanovanja bez zaduživanja i predaje ili poklanjanja zemljišta, samo su neka od obilježja inovativnog koncepta koji je predstavio Juričić.

-PGŽ apsolutni je lider korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti na svojim otocima, sudionicima radionice jučer je poručio Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije, REA Kvarner.

U srpnju 2019. godine na Lošinju je potpisana izjava o preuzimanju obveze provedbe inicijative „Čista energija za EU otoke“ od strane 40 dionika iz javnog, poslovnog, civilnog i akademskog sektora. Grad Cres, Grad Mali Lošinj i OTRA su s Tajništvom čiste energije za EU otoke potpisali Memorandum o razumijevanju  kao predvodnici inicijative tranzicije Cresko-lošinjskog otočja prema čistoj energiji.

-Na Cresu sljedeće godine suradnjom s HEP-om u pogon stavljamo najveću solarnu elektranu na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga. Pilot projekt Unije – prvi energetski neovisan  otok na Jadranu, stavlja našu regiju i naše otoke na globalnu inovativnu mapu na području energetike. Riječ je izdašnom Horizon 2020. EU projektu „Decarbonizing energy systems of geographical islands“, u kojem se planira na Unije uložiti 2.000.000  € kroz hrvatski konzorcij kojeg čine Regionalna energetska agencija Kvarner , Ericsson Nikola Tesla , Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb te Komunalno društvo vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj.

-Završetkom navedenog projekta i njegovih ishoda ostvaruje se preduvjet da brojne druge otoke i sredine učinimo energetski stabilnijima, učinkovitijima i neovisnijima, zaključio je Jardas.

(Fotografije: Google slike)