Objavljene nove verzije uputstva za izvještavanje o napretku projekta, te arhiviranju i zatvaranju u okviru programa Interreg Slovenija-Hrvatska



Web portal zupan.hr objavio je podatke o ulaganjima u sport za 2018. godinu.
Prema podacima Ministarstva financija, Primorsko-goranska županija je već godinama pri samom vrhu po izdvajanjima za sport među županijama, a lani je s izdvojenih 0,89 posto iz proračuna za sport i 35,53 kuna po stanovniku izdvojenih za sport zauzela vodeću poziciju.
Navedeni iznos raspoređen je na javne potrebe u sportu kroz Zajednicu sportova Primorsko-goranske županije, Savez školskih sportskih društava PGŽ, Savez sportova osoba s invaliditetom PGŽ i Savez sportske rekreacije „Sport za sve“ PGŽ.
Županija je 365.000 kuna uložila u izgradnju atletske staze u Mrkoplju, za što su i u 2019. osigurana dodatna sredstva u iznosu od 750.000 kuna. Ukupna vrijednost projekta je četiri milijuna kuna. U izgradnju sportske dvorane u Loparu uloženo je milijun kuna, dok je za sufinanciranje obnove uređenja Doma kulture u Baški koji se koristio kao zamjenski prostor školske sportske dvorane uloženo 30.000 kuna, čime se osigurava ravnomjeran razvitak te dostupnost sportske infrastrukture u svim dijelovima Primorsko-goranske županije. Naposljetku, Primorsko-goranska županija kroz Nagrađivanje kvalitete u sportu na kraju svake godine dodjeljuje novčana priznanja i nagrade najuspješnijim sportašicama i sportašima, sportskim ekipama, zaslužnim sportskim djelatnicima.
Od većih projekata ističu ulaganja u Regionalni sportsko rekreacijski i turistički centar Platak, u koji je zaključno s 31. prosincem 2018. godine izdvojeno 47.000.000 kuna što uključuje i pristupnu cestu do Platka.
U 2018. godini dovršena je i izgradnja školskih sportskih dvorana OŠ Hreljin i OŠ Fran Krsto Frankopan Krk – područna škola Punat, za koje je izdvojeno ukupno 30.000.000 kuna.
Primorsko-goranska županija putem natječaja za pokroviteljstva, financiranja manifestacija i drugih događaja od značaja za Županiju u 2018. godini osigurala je 771.500 kuna donacija sportskim udrugama.
– Strategijom razvoja sporta Primorsko-goranske županije 2016.-2020., po prvi puta se cjelovito i sveobuhvatno analiziralo stanje u sportu Primorsko-goranske županije te su se definirale smjernice za razvoj sportskih aktivnosti i sadržaja. Donošenjem Nacionalnog programa sporta 2019.-2026. na čiju je potrebu donošenja među prvima ukazivala upravo Primorsko-goranska županija, određene su mjere i aktivnosti usmjerene na razvitak i promicanje sporta na nacionalnoj razini, uz neizostavnu snažnu potporu lokalne i regionalne samouprave. Za Primorsko-goransku županiju sport predstavlja nezaobilazan segment života svih njezinih stanovnika, kojim se potiče cjelokupni društveni razvoj i stavlja u fokus Županija, kao promicatelj sporta i sportskih vrijednosti – istaknuo je župan Zlatko Komadina.
(Izvor: www.zupan.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj višedoc. dr. sc. Sven Maričić, pionir 3D printa i dobitnik Državne nagrade za znanost u 2017. godini
U 2017. godini vodio je projekt izrade prvog hrvatskog 3D printanog mikroskopa, koji je rezultirao izborom za najbolji startup projekt u 2017. godini u kategoriji socijalnih inovacija.
Docent Maričić bio je komentor startup projekta “Braille Riddles”, koji je osvojio inovacijsku nagradu njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore za najbolji startup u 2017. godini. Također je bio i jedan od voditelja izrade prve hrvatske 3D printane slikovnice za slijepu i slabovidnu djecu.
Profesor je i pomoćnik rektora pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.
-Mi smo ovdje imali veliku sreću, ali i čast biti jedni od pionira u ovom dijelu Europe kada je riječ o 3D tehnologijama u području biomedicine. Korištenjem nove opreme, posebno uređaja za 3D tisak, napravili smo i pomogli jako puno studentskih radova, znanstvenih istraživanja, ali isto tako postavili smo naš grad i našu županiju na jednu svjetsku kartu centara gdje se to može realizirati. Pored znanstvenog dijela, vezano za istraživanja, razvoj nekih novih modela, mi također jako puno radimo s našim studentima i studenticama. Zahvaljujući opremi i našoj međusobnoj suradnji, neki od njih su postigli europske rezultate i pohvale. Svi studenti koji žele kreirati nešto novo, trebaju prije svega biti znatiželjni i trebaju moći izraziti tu svoju znatiželju. Gradnja modernog društva, gradnja društva gdje su svi dionici zadovoljni upravno počinje sa tom znatiželjom, istaknuo je docent Maričić.
(Izvor: Obrt EPEPE; Fotografije: Google slike)
Pročitaj više
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Program za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.
Cilj Programa je pružanje pomoći razvoju lokalnih zajednica na kojima povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Program pruža pomoć u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te se njime zagovara pristup promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije i održivog razvoja te participativnog pristupa dionika šire lokalne zajednice.
Program je namijenjen jedinicama lokalne samouprave koje su u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 147/14, 123/17 i 118/18) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (“Narodne novine” broj 132/17) stekle status potpomognutog područja te s udjelom više od 5% pripadnika nacionalnih manjina u stanovništvu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
(Izvor: www.mrrfeu.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj višeProf. dr. sc. SNJEŽANA PRIJIĆ SAMARŽIJA, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija druga je žena na čelu riječkog Sveučilišta. Od 1997. godine djeluje na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Od 2008. godine prorektorica je za studije i studente, a od 2013. i direktorica Centra za napredne studije za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Rijeci.
Sveučilište u Rijeci mlado je sveučilište, ima 15 sastavnica, 11 fakulteta i 4 odjela, znanstvene centre, sveučilišnu knjižnicu, studentski centar.
Danas su sveučilišta u svijetu sveučilišta treće generacije, što znači da žive u svojoj zajednici i surađuju sa svojom lokalnom i regionalnom zajednicom, ali naravno i sa gospodarstvom. U tom smislu se riječko Sveučilište želi profilirati kao sveučilište 3. generacije i pametne specijalizacije.
Sveučilište dijeli svoju ekspertizu na niz načina, jer daje značajan doprinos konkurentnosti regije i zemlje.
– Mislim da sveučilište treba i mora biti mamac za nove, mlade ljude, kako u Rijeku, tako i u županiju. Dakle, mi ovdje imamo 18 000 ljudi plus 2 000 zaposlenika. To je snaga i uistinu Rijeka je sveučilišni grad i mi ga želimo gledati kao sveučilišni grad. Dakle dobivate nove ljude i naravno da je važno da sveučilište ponudi sve one kreativne, inovativne, zanimljive i atraktivne sadržaje, koji će te mlade ljude dovesti u ovako prekrasnu destinaciju koju, čini mi se, mi još nismo u dovoljnom smislu iskoristili. Dakle taj jedan poseban osjećaj slobode, otvorenosti, tolerancije ovog kraja koji je nezamjenjiv i koji se osjeća, kaže rektorica Prijić Samaržija, koja naprosto voli ovaj kraj zbog, s jedne strane prirode, mora, a s druge strane društva.
(Izvor: Obrt EPEPE; Fotografije: Google slike)
Pročitaj više
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije objavila je ažuriranu Uputu za korisnike i popis najčešćih pogrešaka prilikom provođenja postupaka javne nabave (14. kolovoza 2019. godine).
Uputa je dostupna na sljedećoj poveznici.
(Izvor: www.safu.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj višeU okviru EU projekta MOSES, u kojem Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije aktivno sudjeluje u njegovoj administrativnoj i financijskoj provedbi, izrađen je Katalog usluga u lukama Primorsko-goranske županije.
Primorsko-goranska županija je partneru u Projektu, a jedna od glavnih aktivnosti bilo je uvođenje sezonske pilot linije Trst – Poreč – Rovinj – Pula – Mali Lošinj, te su u katalogu obrađene navedene luke.
Isto tako obuhvaćane su i luke u Primorsko-goranskoj županiji kroz koje prometuju pomorske linije. U Katalogu je obrađena ukupno 21 luka, od čega luka Trst u Italiji, 3 luke u Istarskoj županiji i 17 luka u Primorsko-goranskoj županiji.
U Katalogu se nalaze informacije o projektu MOSES, kontakt podatci lučkih uprava, opis luka, broj vezova u luci, usluge i informacijama koje se pružaju, odnosno mogu dobiti u luci. Prikazan je pravni okvir uređenja luka otvorenih u javnom prometu na području Republike Hrvatske kako bi se vidjelo na koji način je uređen cjelokupan sustav luka.
Opći cilj ovog projekta je poboljšanje pomorske i multimodalne transportne usluge između Italije i Hrvatske. Ukupna vrijednost cijelog projekta je 1.175.085,00 eura, dok ukupan proračun Primorsko-goranske županije iznosi 312.850,00 eura.
(Izvor: www.pgz.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj više

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je informaciju o najavi Natječaja za tip operacije 4.3.5. “Korištenje obnovljivih izvora energije za javnu infrastrukturu za skladištenje voća i povrća”, u okviru Programa ruralnog razvoja.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
(Izvor: www.strukturnifondovi.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj više
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je informaciju o najavi Natječaja za tip operacije 4.3.4. “Investicije u javnu infrastrukturu za skladištenje voća i povrća”, u okviru Programa ruralnog razvoja.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
(Izvor: www.strukturnifondovi.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj više
Ministarstvo turizma objavilo je Ograničeni poziv Uspostava regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Prihvatljivi prijavitelji:
Imenovanjem regionalnih centara kompetentnosti, odnosno mjesta u kojima će se moći osigurati kvaliteta praktične nastave i vježbi za svaki obrazovni program u sektoru turizma i ugostiteljstva, pojačat će se suradnja s poslodavcima i visokim učilištima, povećati relevantnost kurikuluma te njihova provedba, a učenicima će se povećati mogućnost pristupa kvalitetnom učenju temeljenom na radu. U sklopu ovoga poziva financirat će se aktivnosti uspostave organizacije rada i razvoja regionalnoga centra kompetentnosti, razvoj i/ili unaprjeđenje te provedba programa redovitoga strukovnog obrazovanja, programa za obrazovanje odraslih i programa cjeloživotnog učenja u regionalnim centrima kompetentnosti, aktivnosti namijenjene jačanju kompetencija odgojno-obrazovnih radnika i mentora zaposlenih kod poslodavaca, promocije strukovnih zanimanja i rada Centra te inovativnih aktivnosti suradnje između centara.
Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.
(Izvor: www.strukturnifondovi.hr; Fotografije: Google slike)
Pročitaj više