Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Home / Articles Posted by Ivana Pavlek ( - Page 26)

Archives

THECUC 2023: Digitalna transformacija visokog obrazovanja: inovacije za budućnost učenja i poučavanja

Vodice, 8. – 10. studenoga 2023.
Hotel Olympia

Konferenciju Digitalna transformacija visokog obrazovanja: inovacije za budućnost učenja i poučavanja organizira Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u sklopu projekta e-Sveučilišta čiji je cilj transformacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj uz implementaciju i razvoj digitalne nastavne infrastrukture, digitalnih alata i kompetencija. Projekt financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Konferencija će naglasiti sustavni pristup digitalnoj transformaciji i njezin doprinos fleksibilnom i inovativnom obrazovanju. Integriranjem organizacijskih, upravljačkih, infrastrukturnih i obrazovnih razvojnih kategorija, digitalna transformacija može uskladiti nacionalne i europske politike visokog obrazovanja.

CARNET-ova konferencija za korisnike već je 24 godine središnji događaj razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi vezanih uz tehnologiju, obrazovanje i javne politike u Hrvatskoj i regiji. Primarni cilj CARNET-ove konferencije za korisnike u visokom obrazovanju THECUC2023 je povezivanje i suradnja različitih dionika visokog obrazovanja, uključujući kreatore i kreatorice javnih politika, uprave, nastavno osoblje, administratore i administratorice sustava i IT osoblje, s ciljem dijeljenja znanja i zajedničke izgradnje znanja.


Izvor: https://mzo.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoren je poziv za dostavu prijedloga za Potporu medijskoj pismenosti za 2024. godinu

Potpora medijskoj pismenosti provodi se u okviru Međusektorskog potprograma koji, osim što obuhvaća djelovanja u svim kulturnim i kreativnim sektorima (uključujući audiovizualni), obuhvaća djelovanja u sektoru informativnih medija. Cilj je potprograma jačanje raznolikog, neovisnog, slobodnog i pluralističkog medijskog okruženja, kvalitetnog novinarstva i medijske pismenosti, čime se njeguju sloboda i umjetničko izražavanje, međukulturni dijalog i socijalna uključenost.

CILJEVI i AKTIVNOSTI

Cilj je Poziva pružiti građanima mogućnost da razviju kritičko mišljenje i kompetencije u korištenju medija. Medijska pismenost predstavlja značajan instrument za ograničavanje utjecaja dezinformacija te se u tu svrhu želi potaknuti razmjena znanja, politika i praksa medijske pismenosti.

Aktivnosti koje će biti podržane u okviru ovog Poziva odnose se na suradničke projekte s jasno definiranim ciljevima kako bi se unaprijedila određena područja medijske pismenosti baveći se najmanje dvama područjima aktivnosti:

  • dijeljenje najboljih praksa iz inovativnih projekata medijske pismenosti koji uzimaju u obzir promjenjivi medijski ekosustav, posebno prelaskom kulturnih, državnih ili jezičnih granica u svrhu poticanja i jačanja suradnji između različitih regija u Europi;
  • razvoj inovativnih i interaktivnih online alata za pružanje rješenja postojećim i budućim izazovima u online okruženju, što uključuje i dezinformacije;
  • razvoj materijala i alata koji će pomoći građanima da razviju kritički pristup medijima te prepoznavanje dezinformacija i reagiranje na odgovarajući način;
  • razvoj praksa medijske pismenosti prilagođenih promjenjivom medijskom okruženju, koje uključuje manipulativne tehnike i medijsku produkciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji.

Svi projektni prijedlozi trebaju uzeti u obzir angažman i uključenost građana te kulturu sudjelovanja kao temeljni aspekt svog projektnog prijedloga.

Aktivnosti koje su prihvatljive u okviru ovog Poziva:

  • stvaranje i/ili distribucija višejezičnog i/ili multikulturnog materijala koji uključuje interaktivni sadržaj za poboljšanje digitalnih kapaciteta građana, njihovo razumijevanje medijskog krajolika i njihovu otpornost na dezinformacije;
  • razvoj materijala za građane i trenere koji se odnose na sve ili bilo koje dobne i društvene skupine;
  • razvoj inovativnih rješenja za medijsku pismenost koja odgovaraju budućem medijskom krajoliku (projekt može uključivati prototipove, ali se ne može fokusirati isključivo na razvoj IT-a);
  • aktivnosti osposobljavanja za građane i edukatore, uključujući razmjenu najboljih praksa koje prelaze jezične, državne i kulturne granice;
  • organizacija javnih događanja i/ili radionica za podizanje svijesti i razmjenu najboljih praksa;
  • aktivnosti koje vodi zajednica za prilagođavanje i dostupnost gore navedenih alata i materijala.

PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI

Prihvatljivi su prijavitelji pravni subjekti koji su registrirani i djeluju na području država sudionica programa Kreativne Europe. Partnerski konzorcij mora biti sastavljen od minimalno triju partnera koji se nalaze u trima različitim državama sudionicama programa. Partnerski konzorciji mogu uključivati profitne i neprofitne organizacije, javne (nacionalne, regionalne i lokalne) institucije, međunarodne organizacije, sveučilišta i obrazovne institucije, medijske organizacije, istraživačke i tehnološke institucije te pružatelje tehnoloških usluga sa stručnim znanjem o medijskoj pismenosti i digitalnim medijima.
 
Rok za predaju projektnih prijedloga jest 7. ožujka 2024. godine u 17:00 CET.

Više o uvjetima Poziva na Funding and tenders opportunity portalu.


Izvor: https://min-kulture.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
EU PROJEKTI-Započela energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci i restauracija zapadne fontane u perivoju muzeja
Župan Zlatko Komadina sa suradnicima najavio je početak provedbe projekta energetske obnove Guvernerove palače u Rijeci, projekta vrijednog više od 3.5 milijuna eura, koji se u 100 postotnom iznosu financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. Na konferenciji za medije sudjelovali su i ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamara Mataija, pročelnica UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić, v.d. ravnatelja REA Kvarner Sanjin Vranković i viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa Regionalne razvojne agencije Prigoda Srđan Kerčević.„Ovaj projekt dokaz je da Županija brine o svojoj imovini, odnosno institucijama. Povrh odobrenih sredstava, osigurat ćemo i dodatnih milijun eura, između ostalog, za premještanje i adekvatnu pohranu muzejske građe i dislociranih ureda“, rekao je župan Komadina dodavši da se za tu namjenu razmatra i bivši prostor Muzeja Grada Rijeke o čemu se vode razgovori s Gradom.Podsjetio je da je Županija svojevremeno financirala i uređenje fasade Guvernerove palače, obnovu krovišta te hortikulturno uređenje okoliša te pokrenula obnovu povijesnih fontana. Naime, u tijeku je restauracija zapadne fontane u perivoju palače dok je istočna fontana stavljena u funkciju u srpnju ove godine. Ukupna vrijednost radova iznosi gotovo 115.000 eura za što je u proračunu Primorsko-goranske županije osigurano 100.000 eura dok će se ostatak sufinancirati iz sredstava Ministarstvo kulture i medija, Grada Rijeke te vlastitih prihoda.

Ravnateljica Mataija je navela da će projekt energetske obnove trajati 31 mjesec, do svibnja 2026. godine, a do kraja ove godine predstoji ažuriranje projektne dokumentacije i pripreme za preseljenje.

„Sami građevinski radovi trebali bi početi na jesen iduće godine. Prvenstveno se radi na uvođenju novog sustava grijanja i hlađenje radi čega je potrebno provođenje novih instalacija koje će se izvesti u podovima. Kako bi se to napravilo, potrebno je građu preseliti na drugu lokaciju kako se ne bi ugrozila za vrijeme radova. Također će se raditi izolacija krovišta, novi protupožarni sprinkler sustav, unutarnja stolarija te kao horizontalna mjera, što je nama doista važno, uvest će se dizalo za posjetitelje od prizemlja do 2. kata te LED rasvjeta i solarni paneli za proizvodnju vlastite električne energije kao i sustav za proizvodnju potrošne tople vode“.

Time će se primarna potrošnja električne energije smanjit za gotovo 70 posto, a emisije CO2 za gotovo 80 posto, dodao je Vranković istaknuvši da će završetkom obnove ovaj povijesni objekt, ujedno među prvim zaštićenim spomenicima kulture u PGŽ koji se energetski obnavlja, praktički biti objekt nulte potrošnje električne energije.

Energetska obnova prva je faza projekta cjelovite obnove Guvernerove palače i Nugentove kuće koji je koncipiran još 2019. godine u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a čija se vrijednost procjenjuje na 15 milijuna eura, pojasnila je resorna pročelnica Šišić.

„Veseli nas da projekt kreće, i da počinjemo s energetskom obnovom u nadi da će se preostalih 15 milijuna eura isto tako osigurati iz EU fondova, kako bi za nekoliko godina naša Guvernerova palača zasjala u punom sjaju i izvana i iznutra“, zaključila je.

Ispred RRA Prigoda, koja je, kao i REA Kvarner, pružila potporu Muzeju u pripremi projekta, Srđan Kerčević je naveo da je Guvernerova palača simbol grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, a njezinom obnovom, zgrada će biti pristupačna za osobe s invaliditetom, ali i ugodna za boravak turista, djelatnika i posjetitelja.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Otvoren 2. poziv na dostavu projektnih prijedloga programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. 2. studenoga 2023. godine otvorio je drugi poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 29. ožujka 2023. godine u 14:00 sati.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između zemalja članica EU i susjednih zemalja, a u obuhvaća devet članica Europske unije (Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju i Njemačku) te pet država nečlanica (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Moldovu i Ukrajinu).

U sklopu drugog poziva Program će financirati projekte koji se, između ostaloga, bave prilagodbom klimatskim promjenama, jačanjem zaštite okoliša te biološke raznolikosti, povećanjem učinkovitosti tržišta rada i pristupa visokokvalitetnom zapošljavanju, poboljšanjem pristupa obrazovanju, kao i jačanjem uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, društvenoj uključenosti i društvenim inovacijama.

Za prijavitelje će biti otvoreno 7 specifičnih ciljeva, dok će vrijednost poziva iznositi oko 38 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku u kojem se od podnositelja zahtjeva traži da pripreme i podnesu puni obrazac za prijavu putem programskog elektronskog sustava – Jems.

Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz minimalno 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.

Prihvatljivi projektni partneri:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela;
  • Privatne institucije (profitne i neprofitne);
  • Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu.

Sve dodane informacije i relevantna dokumentacija dostupne su na web stranicama Zajedničkog tajništva, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama Linkedin i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, najavljuje nacionalnu info radionicu koja će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa i uvjetima prvog poziva, a točno vrijeme i modalitet održavanja bit će objavljeni na stranicama Ministarstva.


Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Natječaj za financiranje programa i projekata iz područja zaštite žrtava obiteljskog nasilja na području Primorsko-goranske županije

Primorsko-goranska županija sufinancira stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja kako bi im olakšala integraciju u zajednici po prestanku usluge smještaja u sigurnoj kući/skloništu.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju udruge i druge organizacije civilnog društva, a rok prijave je do 13. studenog 2023. godine. Za provedbu je osigurano 15 tisuća eura godišnje.

Više informacija dostupno je na poveznici.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija jedna od najboljih po broju vodećih pozicija u našim proračunskim analizama

Analiza portala zupan.hr pokazala je da je Primorsko-goranska županija jedna od onih s najvećim brojem pobjeda. Tako je je 6 puta bila u top pet županija po udjelu proračunskih izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u sport), 3 puta treća (ulaganja u kulturu, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života i zajednice), jedanput četvrta (civilna zaštita) i jedanput peta (vatrogastvo). 

U Županiji je niz projekata usmjerenih za kvalitetnije zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb, sport…, a sve više mjera izdvaja se i za ravnomjerniji razvoj Županije, usmjerene prije svega na otoke i Gorski kotar. Plan je u sljedeće tri godine kroz Fond za Gorski kotar osigurati gotovo tri milijuna eura. Nastoji se zadovoljiti sve potrebe i interese gradova i općina te osigurati realizaciju kapitalnih projekata. Od posebnog je interesa sufinancirati objekte koji bi potaknuli demografsku obnovu, primjerice izgradnju dječjih vrtića. Kroz Fond je tijekom razdoblja od 2019. do 2022. godine sufinancirano ukupno 46 projekata u iznosu od 1,2 milijuna eura, a riječ je samo o jednom od pet natječaja dostupnih Goranima. Financijski se potiču i projekti razvoja javne turističke infrastrukture Gorskog kotara.

„PGŽ je formirala Fond za Gorski kotar i puno napravila s ulaganjima, od cestovne i gospodarske infrastrukture, do turističkih atrakcija poput Muzeja u Brodu na Kupi i Centra Velike zvijeri do Centra za poljoprivredu u Staroj Sušici, no zajednički ćemo napraviti još i više“, poručio je nedavno župan Zlatko Komadina.

Značajna su ulaganja i u dostupnosti zdravstvenih usluga na  otocima kao i u ruralnim dijelovima Županije. Cilj je imati u svim školama jednosmjensku nastavu.

Županija pokriva trošak prijevoza vlakom za svoje studente. Po kriteriju deficitarnosti dodjeljuju se studentske stipendije –  u ovoj školskoj godini za 37 stipendista koji će primati 132,72 eura mjesečno tijekom deset mjeseci.

Tijekom 2022 .godine objavljen je prvi Javni poziv za sufinanciranje demografske mjere – poticajno stanovanje u 2022. godini, a rezultirao je uređenjem pet stanova, i to u Čabru, Vrbovskom, Mrkoplju i Cresu, koje će JLS prema zadanim kriterijima dati u dugoročni najam. Do 6. studenoga ove godine može se javiti na Javni poziv za 2023. godinu, a vrijedan je oko 132 tisuće eura. Cilj demografske mjere poticajnog stanovanja jest stvaranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz davanje stambenih jedinica u vlasništvu jedinica lokalne samouprave u dugoročni, društveno dostupan najam. Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje od strane PGŽ su troškovi adaptacije/sanacije stambene jedinice koji podrazumijevaju obavljanje građevinsko-obrtničkih radova do razine unutarnje uređenosti ‘ključ u ruke“.

Do 13. studenoga je pak otvoren Javni poziv za sufinanciranje stambenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja, mahom žena s djecom, kako bi im se olakšala integraciju u zajednici po prestanku usluge smještaja u sigurnoj kući/skloništu. PGŽ je jedini u RH koji provodi ovu mjeru. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju udruge i druge organizacije civilnog društva. Za provedbu je osigurano 15 tisuća eura, a sufinancirat će se do polovice iznosa najma stana.

PGŽ je jedina županija u Hrvatskoj koja ima sustav upravljanja kvalitetom E-Qalin i brojne educirane stručnjake. Svrha E-Qualin standarda je da korisnici usluga žive u malim kućanskim zajednicama koje se ne razlikuju previše od načina života i standarda na koji su navikli. Inače, svi domovi socijalne skrbi kojima je županija osnivač uključeni su u sustav čime se uspostavljaju visoki standardi upravljanja kvalitetom što PGŽ čini jedinstvenom na području RH.

Za edukaciju stručnog kadra iz sustava kvalitete E- Qalin Primorsko-goranska županija u 2023. godini osigurala je gotovo 17 tisuća eura. Do sada je E-Qalina edukaciju prošlo skoro 100 stručnih radnika, većinom za procesne vođe i vođe kvalitete i razvoja, što je doprinijelo većoj kvaliteti usluga i otpornosti sustava na krizne situacije.

Primorsko-goranska županija osnivač je četiri doma za starije osobe – Doma za starije osobe „Kantrida“ Rijeka, „Volosko“ Opatija, „Marko A, Stuparić“ Veli Lošinj i „Mali Kartec“ Krk, a u prethodnom razdoblju uspjela je osigurati i dostupnost institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga za starije osobe na svim kvarnerskim otocima. Tako Dom za starije osobe „Marko A. Stuparić“ osim matične kuće na Velom Lošinju ima dislociranu jedinicu na Cresu, dok Dom za starije osobe „Mali Kartec“ upravlja sa dislociranom jedinicom na otoku Rabu. U domovima za starije osobe na smještaju se nalazi oko 800 stanara. Kako bi se na brdsko-planinskom području proširio smještajni kapacitet za starije osobe Županija je odlučila pokrenuti projekt izgradnje Doma za starije osobe „Prsten“ koji je planiran na području Općine Klana te projekt pokretanja dislocirane jedinice Doma za starije osobe „Kantrida“ koja će se nalaziti u Delnicama.

Početkom godine raspisan je javni poziv za sufinanciranje programa pomoći u kući u jedinicama lokalne samouprave s područja Županije u 2023. godini.  Usluga pomoći u kući uglavnom se odnosi na dostavu lijekova, manje kućanske poslove i održavanje osobne higijene, većinom na brdsko-planinskom i otočnom području. Tako na području Gorskog kotara uslugu prima preko 450 osoba, uglavnom samačkih kućanstava. Program se provodi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje, uz sufinanciranje Primorsko-goransku županije, osiguravaju polovicu iznosa usluge gerontodomaćice. Ukupno je raspoređeno 39.300,00 eura i to po 8.000,00 eura Gradovima Delnice i Vrbovsko, po 2.300,00 eura Općinama Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice, po 3.000,00 eura Gradu Novi Vinodolski i Općini Matulji te 2.600,00 eura Općini Fužine. Mjera obuhvaća između 450 i 490 korisnika na području Gorskog kotara te brdsko-planinskom i otočnom dijelu županije koji ne ostvaruju ovu socijalnu uslugu putem cenzusa. Također, osigurano je i 5.500,00 eura proračunskih sredstava za provedbu programa izvaninstitucijske skrbi na području Grada Bakra kojom se osigurava skrb i ostanak djeteta u obitelji u kojoj su oba roditelja slijepa. Mjeru zajednički sufinanciraju resorno ministarstvo, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.

Županija je prepoznala ulogu sporta kao čimbenika svekolikog društvenog razvoja te kontinuirano ulaže znatna sredstva u razvoj sporta i sportske infrastrukture, po čemu je u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj (osim Grada Zagreba) i dalje na vodećem mjestu po visini uloženih sredstava.

Neke od aktivnosti Županije vezane za sport je provođenje programa javnih potreba u sportu, realizacijom iznimno značajnog i zahtjevnog projekta Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku koji se kontinuirano provodi već desetak godina, održavanjem sportskih objekata Centra za bazične sportske pripreme u Delnicama (multifunkcionalna dvorana/klizalište, košarkaško, nogometna i tenis igrališta, bazen, kuglana)  kao i pružanjem podrške jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji pojedinačnih projekata izgradnje ili uređenja objekata sportske infrastrukture.

Programom javnih potreba u sportu u razdoblju od 2017.- 2023. godine kroz aktivnost Zajednice sportova Primorsko–goranske županije u više programskih područje sporta uloženo je oko 5 milijuna eura što na godišnjoj razini prosječno iznosi oko 700.000 eura. Sredstva se iz godine u godinu povećavaju tako da je za 2023. godinu osigurano 863,15 tisuća eura.

Projekt razvoja Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku, koji se u ovom trenutku prvenstveno odnosi na projekt izradnje nove žičare Radeševo i sustava za zasnježenje ali i prateće sportske infrastrukture, u završnoj je fazi realizacije. U navedeni projekt kroz djelovanje trgovačkog društva Goranski sportski centar d.o.o. Delnice u većinskom vlasništvu Županije u posljednjih je desetak godina uloženo je više od 13,5 milijuna eura.

Primorsko-goranska županije za ustanove u kulturi u 2023. godini osigurala je 2,2 milijuna eura i to 1,48 milijuna eura za PPMHP, 680 tisuća eura za Prirodoslovni muzej Rijeka i 146 tisuća eura za Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov.

Zasigurno najznačajniji kulturno-turistički projekt je Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana, koja je lani u našem izboru za najbolji EU projekt odnijela najviše glasova publike.  Kroz projekt je obuhvaćeno  17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje).


Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE-Crikvenica će dobiti “hotel budućnosti”

Crikvenički hotel International će do ljeta 2025. godine biti rekonstruiran i pretvoren u “hotel budućnosti”. U obnovu ovoga hotela planira se uložiti 22 milijuna eura.

Po završetku rekonstrukcije, ovaj hotel će biti visokokvalitetan objekt u građevinskom, arhitektonskom i funkcionalnom pogledu, prilagođen najvišim turističkim i hotelijerskim standardima, a prema tehnološkim rješenjima zadovoljavat će visoke kriterije očuvanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, s vrlo niskom emisijom stakleničkih plinova. Ovaj projekt planira se prijaviti i na natječaje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nova uvučena baza hotela zadržat će dvije postojeće etaže izvornog oblikovanja hotela, iznad kojih će se formirati novi transparentni prostori smještajnih jedinica, čime će se uklopiti u urbanistički prostor središta Crikvenice. U najvećem dijelu, građevina će biti ozelenjena po obodu svih etaža i po zelenim krovovima različitim raslinjem koje pripada lokalnom podneblju.

U urbanističkom smislu, bit će to povratak izvornom projektu hotela.

Vezano za održivost, radit će se zahvati na fasadi hotela, staklenim stijenama koje će imati zvučnu i toplinsku izolaciju, a umjesto postojećih ravnih krovova planiraju se klimatski prihvatljiviji i energetski učinkovitiji zeleni krovovi. Postavit će se novi sustav fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koja će pokriti 86% ukupnih potreba cijelog objekta. Sve intervencije u prostor trebale bi smanjiti sadašnji godišnji utrošak energije za čak 93%  i smanjiti ukupne emisije štetnih plinova za čak 95%.

Sustavi grijanja bit će napredni i visokoučinkoviti, rasvjeta će biti LED, uređaji za vodu bit će svrstani u prva dva razreda potrošnje vode EU vodne oznake. Tako će sve sobe postati takozvane “pametne sobe”.

Najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu bit će pripremljeno za recikliranje i ponovnu uporabu.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INOVACIJE/GOSPODARSTVO-Dalmont izgradio putnički brod na hibridni pogon

Kraljevički Dalmont prvi je u Hrvatskoj izgradio i isporučio brod za komercijalnu plovidbu na hibridni pogon imena Lacroma.

Riječ je o 15-metarskom aluminijskom katamaranu s pogonom na dizel-elektro-propulziju. Izradu plovila naručila je javna ustanova Rezervat Lokrum, a povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom i tamošnjim Botaničkim vrtom. Katamaran je širok 5,2 metra i ima kapacitet prijevoza 50 osoba te tri člana posade.

Vrijednost ovoga broda je oko 1,15 milijuna eura s PDV-om, a gradnja je financirana u okviru EU projekta “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja”.

Ovo je jedna od referenci kraljevičkog brodogradilišta, a za podsjetnik, prije tri godine Dalmont je isporučio dva katamarana na čisti elektropogon Nacionalnom parku Krka. Uz elektromotore i akumulatorske baterije koje im osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe, katamarani u NP Krka na krovnoj konstrukciji imaju postavljenu i solarnu elektranu uz pomoć koje im je u ljetnim mjesecima osigurana dodatna autonomnost plovidbe.


Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2023./2024.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Javni poziv za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2023./2024.

Svrha javnog poziva je financijski poduprijeti provedbu projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2023./2024. radi zadovoljavanja različitih potreba darovitih učenika za aktivnosti u sljedećim područjima kompetencija:
  • jezično-komunikacijsko područje
  • matematičko područje
  • tehničko i informatičko područje
  • prirodoslovno područje
  • društveno-humanističko područje
  • umjetničko područje i
  • tjelesno-zdravstveno područje,
ovisno o interesu učenika i kadrovskim mogućnostima škole.
Na ovaj javni poziv osnovne i srednje škole mogu prijaviti projekte rada s darovitim učenicima s ciljem poticanja aktivnog učenja te razvoja viših razina kognitivnih procesa, mašte, kreativnosti, samopouzdanja i motivacije i dr., i to uz:
  • izradu programa rada otvorenog tipa koji se sadržajno mogu temeljiti na korelacijsko-integracijskom pristupu
  • osmišljavanje i produbljivanje sadržaja učenja ovisno o interesu darovitih učenika
  • osmišljavanje i provedbu složenijih aktivnosti
  • osmišljavanje i implementaciju prikladnih metoda i oblika rada s darovitim učenicima
  • osiguranje e-učenja i korištenja tehnologije koji omogućavaju pristup izvorima specifičnog znanja za učenike
  • suradnju odgojno-obrazovnih ustanova sa znanstvenim institucijama, istraživačkim centrima, javnim ustanova, a i drugim pravnim i fizičkim subjektima koji ispunjavaju uvjete za rad s učenicima
  • mentorski rad s darovitim učenicima (do 20% ukupnoga traženog iznosa).

Svaka škola može prijaviti projekt ili više projekata, na propisanom obrascu, a najviši ukupni traženi iznos za financiranje može biti do 4.000,00 EUR po školi.

Rok za podnošenje prijava je 30. studenoga 2023. godine.


Izvor: https://mzo.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoreno je e-Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi intervencije 73.13. „Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima“ i intervencije 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na portalu e-Savjetovanja Prijedlog pravilnika o provedbi intervencije 73.13. „Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima“ i intervencije 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Na temelju Pravilnika objavit će se natječaji za intervenciju 73.13. „Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima“ te intervenciju 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“.

Objava natječaja za ulaganja u nerazvrstane ceste unutar intervencije 73.13. „Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima“ planirana je u IV. kvartalu 2023. godine. Indikativni plan objave natječaja u 2023. godini dostupan je na poveznici.

Savjetovanje je otvoreno do 13. studenog 2023., a Prijedlog pravilnika možete pronaći ovdje.


Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)
17/04/2026
NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
16/04/2026
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
16/04/2026
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 25 26 27 … 153 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
betorder
betorder
vaycasino
vaycasino
betgaranti
betgaranti
betpark
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betpark giriş
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betgaranti
betpark
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
holiganbet
vaycasino
vaycasino
betpark
vaycasino
Betgaranti
betgaranti
vdcasino
vdcasino
betasus
norabahis
vaycasino
vaycasino
betpark
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betgaranti
betgaranti giriş
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
norabahis
norabahis
hiltonbet
bettilt
bettilt
norabahis
norabahis
hiltonbet
norabahis
norabahis
hiltonbet
norabahis
norabahis
bettilt
bettilt
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betpark
bettilt
bettilt
vaycasino
vaycasino
betpark
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betpark
bettilt
vaycasino
hiltonbet
roketbet
roketbet
imajbet
hiltonbet
hiltonbet
betnano
betnano
betnano
holiganbet
romabet
romabet
betnano
betnano
betpark
vaycasino
betgaranti
vaycasino
betorder
betorder
bettilt
vdcasino
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
elexbet
betgaranti
vdcasino
betgaranti
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betnano
betnano
holiganbet
holiganbet
betnano
betpark
holiganbet
roketbet
roketbet
roketbet
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
vaycasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
vaycasino
betgaranti
vdcasino
betpark
bettilt
bettilt
marsbahis
marsbahis
holiganbet
holiganbet
marsbahis
galabet
vdcasino
betgaranti
vdcasino
vaycasino
Noktabet
noktabet
betgaranti
betpark
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
Noktabet
noktabet
Noktabet
vaycasino
vaycasino
betnano
bettilt
roketbet
roketbet
betnano
holiganbet
holiganbet
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vdcasino
vaycasino
bettilt
bettilt
betpark
betpark
bettilt
Safirbet
betgaranti
vdcasino
vdcasino
bettilt
bettilt
bettilt
vaycasino
betnano
Safirbet
betpark
betgaranti
betnano
vaycasino
madridbet
madridbet