Archives

Javni poziv Fonda za neposredno sufinanciranje uzgoja sadnica u rasadničarskoj proizvodnji za šumske i vrste namijenjene za ozelenjivanje urbanih područja

Predmet Javnog poziva za neposredno sufinanciranje uzgoja sadnica u rasadničarskoj proizvodnji za šumske i vrste namijenjene za ozelenjivanje urbanih područja je dodjela sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje troškova uzgoja sadnica u rasadničarskoj proizvodnji za šumske i vrste namijenjene za ozelenjivanje urbanih područja.

Ovim Javnim pozivom potiče se proizvodnja sadnog materijala potrebnog za ozelenjivanje urbanih i periurbanih područja na lokacijama u Republici Hrvatskoj.

Korisnici sredstava Fonda su:

  1. Jedinice lokalne samouprave koje su osnivači trgovačkih društava koja proizvode šumske sadnice i sadnice za ozelenjivanje urbanih područja koja su upisana u Upisnik dobavljača šumskog reprodukcijskog materijala i/ili Upisnik poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.
  2. Znanstveni instituti i visoka učilišta sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenih djelatnosti, a koji su dodatno i upisani u Upisnik dobavljača šumskog reprodukcijskog materijala i/ili Upisnik poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.

Bespovratna sredstva pomoći i subvencije dodjeljuju se putem dva modela ovisno o vrsti Prijavitelja i to:

  1. MODEL A – sredstva se dodjeljuju jedinicama lokalne samouprave, znanstvenim institutima i visokim učilištima.

Prijavitelj može ostvariti bespovratna sredstva najviše do 150.00,000 EUR, prema postotnom udjelu:

  • Do 80% opravdanih troškova, ukoliko se radi o projektima koji se provode na području, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka
  • Do 60% opravdanih troškova, ukoliko se radi o projektima koji se provode na području, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno brdsko-planinskom području
  • Do 40% opravdanih troškova, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.
  1. MODEL B – sredstva se dodjeljuju trgovačkim društvima u javnom sektoru i trgovačkim društvima i drugim pravnim ili fizičkim osobama-obrtnicima izvan javnog sektora

Prema ovom modelu prijavitelj  može ostvariti bespovratna sredstva (subvencije) sukladno Programu dodjele de minimis potpora.

Prijavitelj može ostvariti bespovratna sredstva najviše do 150.000,00 EUR, prema postotnom udjelu:

  • Do 80% opravdanih troškova, ukoliko se radi o projektima koji se provode na području, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka
  • Do 60% opravdanih troškova, ukoliko se radi o projektima koji se provode na području, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno brdsko-planinskom području
  • Do 40% opravdanih troškova, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Po ovom Javnom pozivu Prijavitelj može dostaviti jednu prijavu za sufinanciranje.

Javni poziv otvoren je do 31. prosinca 2023. godine ili do iskorištenja sredstava.

Ukupni raspoloživi iznos sredstava po ovom Javnom pozivu iznosi

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za prijavu projekata za treću raspodjelu sredstava radi gradnje i održavanja lučke podgradnje u 2023. godini

U Proračunu Primorsko-goranske županije za 2023. godinu, razdjel 7. Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze, planirana su sredstva za poticanje rada županijskih lučkih uprava čiji je osnivač Primorsko-goranska županija za gradnju i održavanje lučke podgradnje i nadgradnje, te nabavku dokumentacije i opreme neophodne za ostvarivanje djelatnosti ŽLU izuzev tekućih troškova poslovanja.

Sredstva planirana za raspored ovim Javnim pozivom iznose 130.000,00 eura.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Bez kojeg EU projekta ne možete zamisliti Hrvatsku?

Panoramska šetnja Skywalkom na Biokovu, brži dolazak kući zahvaljujući novom zagrebačkom rotoru, dolazak na jug Hrvatske bez prelaska državne granice, uživanje u predstavama u obnovljenom Malom rimskom kazalištu, bijeg u svijet mašte i igara u gaming centru u Novskoj, osjećaj „doma daleko od doma“ u novim smještajnim jedinicama na sveučilišnim kampusima, kvalitetnija zdravstvena skrb u bolnicama diljem Hrvatske, vožnja novim autobusima – sve to, i još puno više, ne bi bilo moguće da nije članstva Hrvatske u Europskoj uniji i bespovratnih europskih sredstava.

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) je s brojnim korisnicima diljem Republike Hrvatske ugovorila više od 1200 projekata u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. (OPKK).

Svaki projekt važan je na svoj način – omogućili su nam rješavanje brojnih izazova, poticanje gospodarskog razvoja, zaštitu okoliša, unaprjeđenje infrastrukture, ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu te podizanje životnog standarda svih građana.

Odaberite do tri EU projekta bez kojih ne možete zamisliti Hrvatsku i glasujte za njih klikom na gumb na dnu ankete.

Izvor: https://www.safu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
OBRAZOVANJE/DRUŠTVO/INVESTICIJE-Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo sredstva za izgradnju novih školskih zgrada u Marinićima i Rešetarima

Primorsko-goranska županija je među prvima u Hrvatskoj dobila suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za projekte izgradnje škola u Marinićima i Rešetarima, u okviru Poziva za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada cjelodnevne škole koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Županiji se dodjeljuje gotovo 50 milijuna eura za izgradnju škola. Područna osnovna škola Sveti Matej u Marinićima bit će financirana u stopostotnom iznosu, a školska sportska dvorana u 64%-tnom iznosu. Razlog manjeg iznosa sufinanciranja školske sportske dvorane je što će se prema idejnom projektu graditi dvodijelna dvorana, a prema propisanim normativima školi može pripadati jednodijelna sportska dvorana. Područna osnovna škola Milan Brozović Kastav u Rešetarima dobila je suglasnost za stopostotno financiranje škole, te isto tako i školske sportske dvorane.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije, glavnog projekta i troškovnika.

Općina Viškovo svake godine bilježi porast broja novorođene djece, a postojeća škola broji više od 900 učenika, pri čemu još dvjestotinjak učenika pohađa nastavu izvan područja Općine Viškovo zbog nedostatka kapaciteta za provođenje nastavnog programa te produženog boravka. U pripremne aktivnosti izgradnje nove škole Općina Viškovo je uložila vlastitih 500 tisuća eura.

Za potrebe izgradnje nove škole u Rešetarima Grad Kastav je pripremio zemljište, riješio imovinsko-pravne odnose te je u suradnji s Primorsko-goranskom županijom izrađena projektna dokumentacija. Jednosmjenska nastava te poslijepodnevne izvannastavne i sportske aktivnosti pridonijet će da područje Grada Kastva bude još ugodnije i kvalitetnije za život građana i djece.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Objavljen Poziv za predlaganje umjetničko-edukativnih programa i/ili radionica za Ruksak (pun) kulture za 2024. godinu

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavljuje Poziv za predlaganje umjetničkih programa i/ili umjetničko-edukativnih radionica za Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi, nacionalni dopunski program u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu.

Ruksak (pun) kulture je umjetnički program vezan uz umjetnost i kulturu, a u hrvatskim vrtićima i školama provodit će ga stručnjaci različitih umjetničkih područja (književnici, likovni, kazališni, glazbeni, plesni, filmski i drugi umjetnici te studenti umjetničkih akademija ili drugih fakulteta koji pokrivaju predmetne djelatnosti) koje program Ruksak (pun) kulture uključuje. Predloženi programi i/ili radionice trebaju pokrivati područja izvedbenih umjetnosti, vizualnu i filmsku umjetnost, književnost i kulturnu baštinu. Pravo podnošenja prijava na temelju ovog Poziva imaju sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u kulturi na području Republike Hrvatske.

Pravo podnošenja prijava na temelju ovog Poziva imaju sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u kulturi na području Republike Hrvatske.

Predloženi programi i/ili radionice trebaju pokrivati područja izvedbenih umjetnosti, vizualnu i filmsku umjetnost, književnost i kulturnu baštinu.

Sadržaj programa i/ili radionica, uključujući njihova specifična područja, treba biti usklađen sa sljedećim ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

Prijave na temelju ovog Poziva mogu se podnositi od dana objave 21. studenog do 22. prosinca 2023. godine do 17 sati.

Izvor: https://min-kulture.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za odabir programa za zadovoljenje javnih potreba u kulturi u 2024. godini

Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu, poziva ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge i druge neprofitne organizacije, umjetnike, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije da se prijave na ovaj Poziv za financiranje projekata/programa u okviru Programa javnih potreba u kulturi Primorsko-goranske županije za 2024. godinu.

Putem javnih potreba u kulturi podupiru se sljedeće djelatnosti i područja:

  • Književnost, nakladništvo i knjižnična djelatnost
  • Dramska i plesna umjetnost
  • Glazbena i glazbeno-scenska umjetnost
  • Vizualne umjetnosti i interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse
  • Kulturno-umjetnički amaterizam
  • Međunarodna kulturna suradnja
  • Muzejska i arhivska djelatnost
  • Očuvanje i zaštita nematerijalne kulturne baštine.

Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu/programu je 700,00 eura, a najveći iznos po pojedinom projektu/programu je 7.000,00 eura. U prijedlogu Proračuna za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026., za financiranje programa/projekata u okviru ovog Javnog poziva, planiran je iznos od 315.000,00 eura. Konačan iznos utvrdit će se po usvajanju Proračuna za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026. pri čemu Primorsko-goranska županija zadržava mogućnost korekcije planiranog iznosa. Za financiranje programa/projekata u okviru ovog Javnog poziva planira se ugovoriti dodjela financijskih sredstava za okvirno 160 programa/projekata.

Rok za podnošenje prijava projekata/programa po ovom Javnom pozivu je 30 dana od dana objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Primorsko-goranske županije, a završava 18. prosinca 2023.

Prijavitelji mogu po ovom Javnom pozivu prijaviti najviše dva (2) programa/projekta na razdoblje provedbe od 12 mjeseci (od 1. siječnja do 31. prosinca 2024.). Ako prijavitelj prijavi više od 2 programa/projekta, Povjerenstvo za otvaranje prijava i pregled propisanih uvjeta Javnog poziva, smatrat će da sve pristigle prijave tog prijavitelja ne udovoljavaju formalnim uvjetima te će biti odbačene.

Prijave se dostavljaju isključivo na propisanim obrascima, koji su zajedno s Uputama za prijavitelje i ostalom potrebnom dokumentacijom, dostupni na mrežnoj stranici Primorsko-goranske županije: www.pgz.hr.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
EU FONDOVI/GOSPODARSTVO-Predstavljen sustav dizalice topline s morskom vodom, projekt vrijedan gotovo pola milijuna eura

U Brodogradilištu Viktor Lenac predstavljen je projekt “Sustav dizalice topline s morskom vodom”, vrijedan 480.312 eura, koji će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i unaprijediti energetsku učinkovitost tog brodogradilišta.

Riječ je o ulaganju u proizvodnju čiste energije putem sustava dizalice topline s morskom vodom, s mogućnošću rada u režimu grijanja i u režimu hlađenja.

Projekt financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021., uz nacionalno sufinanciranje Hrvatske s bespovratnih 232.583 eura u okviru Programa “Energija i klimatske promjene”.

Brodogradilište u svom procesu troši značajne količine energije koje opterećuju poslovanje, a ponekad i odnose s okruženjem. Stoga od 2013. godine ulažu značajna sredstva u projekte energetske učinkovitosti.

Izvor: https://www.nacional.hr/
Fotografije: Google slike
Pročitaj više
U Delnicama održan prvi Forum jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih područja

Pod nazivom “Kvaliteta života u brdsko-planinskim područjima”, u Delnicama je održan Forum jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih područja, prvi susret ovakve vrste na razini cijele Hrvatske. Razgovaralo se o specifičnosti života u gorskim krajevima te mjerama i poticajima za dostizanje boljeg životnog standarda.

Skup, u organizaciji Grada Delnice, ujedno i incijatora Foruma, i Regionalne razvojne agencije PGŽ, okupio je više od 50 čelnika hrvatskih brdsko-planinskih lokalnih samouprava, a o iskustvima sličnih planinskih područja govorili su i predstavnici Italije.

U ime Primorsko-goranske županije, nazočne je pozdravio župan Zlatko Komadina koji je ukazao na potrebu donošenja poreznih olakšica kako bi se stimulirale investicije i naseljavanje u brdsko-planinske krajeve.

„Bili smo svjedoci svih mijena u donošenju zakonske regulative. Od prvog zakona o brdsko-planinskim područjima koji je ukinut i potom novog, koji je po različitim kriterijima obuhvatio oko 80 gradova i općina, ali čini se da se operacionalizacija tog zakona nije previše pokrenula. Stvari su jednostavne i treba se ugledati na uspješne primjere u drugim zemljama. Potrebno je stimulirati ljude kroz povoljniji život na ovom području, poput poreznih olakšica i ulagačima i građanima“, rekao je župan i dodao da je Primorsko-goranska županija u posljednjih deset godina uložila četiri milijuna eura u 150 projekata gradova i općino, no daljnja ulaganja koči visoka decentralizacija i stalna ograničenja rasta županijskog proračuna, no unatoč tome, zaključuje župan, zajedno ćemo se boriti dalje.

Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić rekla je kako vode brigu o jednolikom razvoju svih hrvatskih regija, počevši od zakona o brdsko planinskim područjima iz 2018. čije mjere neke jedinice lokalne samouprave baštine i danas, ali su i korisnice drugih programa i mjera koje se provode u ministarstvu.

„Posebno bih naglasila da mi je drago što su prepoznate važnost umrežavanja i razmjene iskustava i jačanja kapaciteta svih nas koji sudjelujemo u ovom procesu, a nikada više sredstava nije bilo na raspolaganju ovim područjima s geografskim posebnostima”, istaknula je Đurić.

Gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić uvodno je navela da gradonačelnici i načelnici s područja Gorskog Kotara redovito održavaju koordinacije s ciljem iznalaženja kvalitetnijih rješenja problema koji su im vrlo slični.

„Svjesni smo da svaki investitor kada dolazi na naša područja uviđa činjenice poput slabe prometne povezanosti, povećanih troškova za zimsko održavanje, grijanje i brojne druge stavke kojima zapravo postajemo nekonkurentni, bez obzira što o tome govori indeks razvijenosti. Prosječni troškovi života u brdsko-planinskim područjima prelaze prosjek Republike Hrvatske, dok su prosječna primanja niža od prosjeka. Svih koji su odabrali za život Gorski Kotar stavlja u poziciju građana drugog reda što jasno daje do znanja zašto ljudi odavde odlaze, odnosno zašto ne žele doći. Mislim da je cilj kreirati mjere kojima bi zadržali postojeće stanovništvo pa onda privući na doseljavanje mlade obitelji. Samo ako zadržimo stanovnike u našem kraju onda ćemo moći i razvijati naš kraj. Programi na koje se možemo javljati najčešće zahtijevaju i dodatnu alokaciju sredstava u našim već sad prenapregnutim proračunima i ne dozvoljavaju nam pokretanje neophodnih projekata. Vidimo da pomaka ima, ali to znači da bi ove vrlo vrijedne programe trebalo još malo doraditi i učiniti malo pogodnijima za implementaciju na našim područjima”, rekla je gradonačelnica izrazivši nadu da će ovaj susret postati tradicija.

U nastavku foruma održane su panel rasprave na kojima su, uz ostalo, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a predstavili mjere i natječaje na koje će biti moguće kandidirati se u 2024. godini, a vezani su uz mogućnosti povećanja kvalitete života u brdsko-planinskim područjima.

Forumu je nazočio ravnatelj Vedran Kružić sa suradnicima.

Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE/GOSPODARSTVO-Nova Radna zona Marišćina K-2

Izgrađena nova Radna zona Marišćina K-2 u Općini Viškovo predstavlja dodatni zamašnjak razvoju gospodarstva na ovom području. U zoni su predviđeni proizvodni pogoni – proizvodnja, prerada i obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i drugih proizvoda, skladišno-prodajni prostor, trgovina na veliko, poduzetnički inkubator, komunalne djelatnosti, servisne djelatnosti i drugo. Do radne zone izgrađena je i nova cesta te pripadajuća komunalna infrastruktura.

Projekt je sufinanciran sredstvima iz europskih fondova. Vrijednost cjelokupnog projekta je nešto više od 2,7 milijuna eura, od čega oko 1,5 milijuna eura iznose bespovratna sredstva. Iznos od 210 tisuća eura financiralo je Ministarstvo regionalna razvoja i fondova Europske unije.

Do kraja 2023. godine planira se objaviti javni natječaj za kupnju zemljišta, nakon čega će u novoj radnoj zoni doći do pokretanja gospodarske aktivnosti.

Općina Viškovo će tako biti bogatija za iznos prihoda od poreza na dohodak, prihoda od prodaje zemljišta radne zone, kao i prihoda od komunalne naknade. Prihodima od radne zone Općina će moći dodatno uložiti u komunalnu infrastrukturu i kapitalne projekte.

Važno je naglasiti i kako u Općini Viškovo živi i velik broj radno aktivnog stanovništva, koji bi mogli pronaći svoje mjesto rada u novoj radnoj zoni.

Postoji i mogućnost daljnjeg širenja zone s postojećih 7 na više od 10 hektara.

U blizini Radne zone Marišćina K-2 nalazi se i poslovna zona Kunfin u Općini Klana, te je plan da se jednog dana te dvije poslovne zone povežu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao na konzultacijama predstavnika Svjetske banke u svrhu pripreme Ažurirane sistemske dijagnostike zemlje

Predstavnici Svjetske banke, predvođeni Jehanom Arulpragasmom, direktorom za Hrvatsku i Sloveniju, održali su u riječkoj Gradskoj vijećnici konzultacije s predstavnicima regionalnih i lokalnih vlasti.

U ime Primorsko-goranske županije na konzultacijama su sudjelovali zamjenik župana Petar Mamula i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Prigoda Vedran Kružić. Konzultacije su održane u svrhu pripreme Ažurirane sistemske dijagnostike zemlje (Systematic Country Diagnostic Update – SCD), dokumenta koji se objavljuje svakih pet godina i koji identificira ograničenja i ključne prioritetne aktivnosti za Hrvatsku kako bi postigla uključiv, otporan i održiv rast. SCD će poslužiti kao analitička osnova za razvoj buduće strategije Svjetske banke – Okvira partnerstva za razdoblje 2025. – 2030. godine.

Kao dio pripreme SCD-a, Svjetska banka provodi izravne konzultacije s različitim dionicima diljem zemlje, uključujući središnju i lokalnu vlast, privatni sektor, civilno društvo i akademsku zajednicu. Cilj konzultacija je potvrditi jesu li ograničenja identificirana u SCD-u u skladu s ciljevima te dobiti povratne informacije o tome jesu li odabrani akcijski prioriteti provedivi, učinkoviti i u skladu s razvojnim težnjama Republike Hrvatske.

Pročitaj više