Archives

Grad Mali Lošinj za sedam projekata dobio 435.700 eura

Grad Mali Lošinj je u okviru Programa razvoja otoka za 2023. godinu dobio sredstva za realizaciju sedam infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti 435.700 eura.

Radi se o sufinanciranju sljedećih projekata:

  • uređenje Društvenog doma u Beleju
  • rekonstrukcija i opremanje DV-a Žižula
  • uređenje obalnog pojasa na Susku
  • uređenje pješačko-biciklističke staze Ilovik
  • uređenje pješačko-biciklističke staze Unije
  • uređenje pješačko-biciklističke staze Vele Srakane
  • uređenje pješačko-biciklističke staze Male Srakane

Rok izvedbe ovih projekata je polovina 2024. godine.

U ovom ciklusu ugovora Grad Mali Lošinj je najzastupljenija lokalna samouprava.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zaželi – prevencija institucionalizacije

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje Poziv na dostavu projektnih prijedloga Zaželi – prevencija institucionalizacije. 

Fond: Europski socijalni fond plus

Program: Program „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“

Tip natječaja: Otvoreni (trajni) poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: otvoren od 21.8.2023. do 31.12.2024.

Datum početka podnošenja projektnih prijedloga: 11.9.2023.

Projektni prijedlozi podnose se isključivo poštom.

 Nadležno tijelo: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Područje: Socijalno uključivanje

Prijavitelji:

  1. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  2. Neprofitne organizacije koje imaju predviđeno djelovanje vezano uz obavljanje socijalne djelatnosti
  3. Ustanove koje imaju registriranu djelatnost pružanja usluga starijim osobama i/ili osobama s invaliditetom

Partneri: 

  1. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  2. Neprofitne organizacije koje imaju predviđeno djelovanje vezano uz obavljanje socijalne djelatnosti
  3. Ustanove koje imaju registriranu djelatnost pružanja usluga starijim osobama i/ili osobama s invaliditetom

Sažetak:

U okviru ovog Poziva financirat će se pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom, kao sastavna mjera dugotrajne skrbi i prevencije institucionalizacije.

Opći cilj:

Povećanje socijalne uključenosti i prevencija institucionalizacije ranjivih skupina osiguravanjem dugotrajne skrbi.

Specifični cilj:

Pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom.

Ciljne skupine:

  • Osobe starije od 65 godina (65 i više godina)
  • Odrasle osobe s invaliditetom (18 i više godina)

Trajanje projekata: najmanje 30 mjeseci, a najviše 36 mjeseci.

Ukupan iznos Poziva: 100.000.000,00 EUR (753.450.000,00 kn)

ESF+ sufinanciranje (85%):  85.000.000,00 EUR (640.432.500,00 kn)

Nacionalno sufinanciranje (15%): 15.000.000,00 EUR (113.017.500,00 kn)

Sufinanciranje projekata:

Intenzitet potpore (udio bespovratnih sredstava) po pojedinom projektnom prijedlogu može iznositi 100% prihvatljivih troškova. U okviru ovog PDP-a ne očekuje se sufinanciranje od strane Prijavitelja.

Izvor: https://esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Uspješno završen projekt “Zajednica za novi početak”

Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka, uz podršku Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, uspješno je priveo kraju projekt “Zajednica za novi početak”. 

Projekt je započeo s provedbom 30. lipnja 2020. godine, nakon uspješne prijave na javni poziv “Podrška procesu deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije djece i mladih”, iz Europskog socijalnog fonda, u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Sveukupna vrijednost projekta bila je 5.999.155,18 kuna (796.224,72 eura), a projekt je trajao pune tri godine.

Opći cilj projekta bio je poboljšati socijalnu uključenost djece i mladih kroz prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici i prevenciju daljnje institucionalizacije.

Projektom su se provodile usluge koje su uključivale razvoj i pružanje usluge organiziranog stanovanja u iznajmljenom objektu za djecu s problemima u ponašanju, unaprjeđenje usluge poludnevnog boravka u iznajmljenom objektu za djecu u riziku od nastanka problema u ponašanju, te razvoj usluga savjetovanja i pomaganja za obitelji putem mobilnih timova.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na Krku u izgradnji širokopojasna mreža sljedeće generacije

Na otoku Krku provodi se “Projekt izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije”.

Kroz projekt se gradi suvremena svjetlovodna pristupna mreža u tzv. bijelim područjima svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku. Projekt je sufinanciran EU sredstvima. Vrijednost projekta iznosi 10,2 milijuna eura, od čega se bespovratno sufinancira 74,48%, dok će se preostali dio projekta sufinancirati od strane krčkih jedinica lokalne samouprave. Projekt se provodi u okviru “Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganja”.

Svjetlovodna mreža obuhvatit će 41,2% svih korisnika na otoku Krku, odnosno radi se o sveukupno 12.223 priključaka. Radi se o korisnicima u područjima u kojima nije dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
JAVNI POZIV za dodjelu pomoći JLP(R)S-ovima radi osposobljavanja plovila i omogućavanja prijevoza osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavljuje Javni poziv za dodjelu pomoći jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave radi osposobljavanja plovila i omogućavanja prijevoza osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda. 

Cilj pomoći je modernizacija, opremanje, osposobljavanje vozila i omogućavanje rada plovila u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu održavanja prometne povezanosti dviju obala na unutarnjim vodama u naseljenim područjima gdje nije izgrađena prometna infrastruktura (mostovi).

Osigurano je ukupno 265.446 EUR i to:

  • 132.723 EUR na Računu 3632 – Kapitalne pomoći
  • 132.723 EUR na Računu 3631 – Tekuće pomoći

Za provođenje aktivnosti, pomoć može iznositi maksimalno 100% prihvatljivih troškova. 

Rok za podnošenje zahtjeva je 30 dana od dana objave Javnog poziva. 

Izvor: https://mmpi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija u 2023. godini uložila više od 10 milijuna eura u školske objekte

Tijekom 2023. godine Primorsko-goranska županija uložila je više od 10 milijuna eura u obnovu, izgradnju i modernizaciju školskih objekata. 

Do kraja godine završit će se pet kapitalnih projekata, od kojih se ističe stavljanje u funkciju nova jednodijelna školska sportska dvorana Medicinske škole u Rijeci (2 milijuna eura), te nadogradnja osnovne škole Ivan Rabljanin Rab (1,9 milijun eura).

Nastavljaju se i radovi na uređenju Područne škole “Eugen Kumičić” u Mošćeničkoj Dragi, u vrijednosti od 200.500 eura.

Tijekom ove godine uredit će se i objekt osnovne škole Jurja Klovića Tribalj, čiji radovi obuhvaćaju prenamjenu dijela unutrašnjeg prostora škole u kojem će se urediti dvije učionice, dva kabineta i sanitarni čvor (124.650 eura).

U tijeku je i uređenje osnovne škole Klana, što uključuje uređenje školske sportske dvorane, sanaciju podova, zidova i zamjenu rasvjete (132.730 eura).

Zbog povećanja broja djece, planira se proširenje prostornih kapaciteta dvije velike osnovne škole Sveti Mater Viškovo i “Milan Brozović” Kastav, izgradnjom novih školskih objekata u Marinićima i Rešetarima. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju.

U drugom dijelu ove godine planira se i početak radova na dogradnji Područne škole Dobrinj, što obuhvaća izgradnju novih učionica, kabineta i sanitarnih čvorova (132.722 eura).

Pokrenute su aktivnosti izrade projektne dokumentacije za izgradnju nove školske sportske dvorane osnovne škole Marija Martinolića u Malom Lošinju, kao i izgradnju školske sportske dvorane Željezničko tehničke škole u Moravicama.

U ovoj godini financirat će se i nabava novog kombi vozila za potrebe osnovne škole Mrkopalj.

Do kraja ove godine s provedbom će završiti projekti uspostave regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, koji između ostalog uključuju i uređenje objekata te opremanje škola s ciljem poboljšanja materijalno tehničkih uvjeta. Za tu namjenu u 2023. godini Primorsko-goranska županija izdvojila je 6,9 milijuna eura.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija vodeća po stopi odvajanja otpada po stanovniku u Hrvatskoj

Primorsko-goranska županija najbolja je hrvatska županija po stopi odvajanja sakupljenog otpada u 2022. godini po stanovniku. Vodeća je i po rastu stope odvajanja u odnosu na godinu prije, a slijede je Zadarska, Kopriviničko-križevačka, Istarska i Osječko-baranjska županija. Pokazala je to analiza portala Župan.hr, dobivena na temelju objavljenog izvješća o komunalnom otpadu za 2022. godinu u kojoj se sa stopom odvojenog prikupljanja otpada ističu i JLS na otoku Krku.

U Primorsko-goranskoj županiji po stanovniku je odvojeno sakupljenog komunalnog otpada 170,3 kilograma čime je postignut najveći rast stope za 12,1 postotni bod. Po ukupno odvojenom otpadu nalazi se među vodećim županijama, s 33,5 posto u okviru javne usluge, odnosno ukupno 47,3 posto.

Na rezultate se osvrnula pročelnica UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ Koraljka Vahtar-Jurković koja ističe da stopa odvajanja kontinuirano raste od 2018. godine. Rezultat je to zajedničkih višegodišnjih napora Županije, jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava i samih građana.

“Primorsko-goranska županija je još u svojoj Strategiji zaštite okoliša 2005. godine kao prioritet postavila gospodarenje otpadom i od tada sustavno radi na uspostavi suvremenoga sustava gospodarenja otpadom. Osnove izgradnje toga sustava postavljene su županijskim Planom gospodarenja otpadom iz 2007. godine te sa zadovoljstvom možemo reći da je on u najvećoj mjeri ostvaren izgradnjom svih ključnih elemenata sustava – prvoga centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, svih pet planiranih pretovarnih stanica uz još dvije dodatne u Malom Lošinju i u Vrbovskom te mrežom stacionarnih i mobilnih reciklažnih dvorišta koja se kontinuirano dopunjuje”, izjavila je pročelnica Vahtar-Jurković.

U Županiji se i ove godine ističu gradovi i općine na otoku Krku s odvojenim prikupljanjem otpada sa stopom iznad 60 posto.

“Na području naše Županije, opet kao prvi u Hrvatskoj, zaživio je sustav Eko otok Krk koji počiva na odvojenom sakupljanju otpada koji se iz godine u godinu unaprjeđivao da bi danas na području svih sedam jedinica lokalne samouprave otoka Krka već bio dosegnut cilj postavljen na državnoj razini od 60% odvojeno prikupljenog otpada i gdje već godinama uspješno radi sortirnica i kompostana. Otočni stanovnici dobivaju svakog proljeća dio proizvedenoga komposta za svoje vrtove i cvijeće. Osim toga, svih su se godina provodile brojne aktivnosti radi poticanja odvojeno prikupljenog otpada koje je sufinancirala i naša Županija, samostalno ili u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, naglašava Vahtar-Jurković.

Podsjetila je da Županija nastoji unaprijediti gospodarenje biootpadom da bi se ostvario i drugi postavljeni cilj – 40 posto odvojeno prikupljenog biootpada.
“U tom je cilju primorsko-goranski župan Zlatko Komadina sa suradnicima održao više sastanaka s čelnicima gradova i općina i predstavnicima njihovih komunalnih društava jer je na njima utvrđivanje lokacija kompostana kao građevina lokalnog značaja u njihovim prostornim planovima. Na poticaj članova Županijske skupštine, već drugu godinu za redom u Proračunu su osigurana sredstva za sufinanciranje projekata kompostana ili stručnih podloga za iznalaženje njihovih optimalnih lokacija, kao i pilot-projekata gospodarenja biootpadom. Na temelju javnog poziva svim jedinicama lokalne samouprave, donesena je odluka o sufinanciranju nabave većeg broja kućnih kompostera jer oni doprinose obradi biootpada na mjestu nastanka, čime se minimizira negativan utjecaj takvoga otpada na okoliš.
Ovako dobri rezultati u odvojenom prikupljanju otpada svakako su rezultat i kontinuirane provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti i podizanja svijesti građana o potrebi pravilnoga gospodarenja otpadom”, zaključila je pročelnica Vahtar-Jurković.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran 25 milijuna eura bespovratnih sredstava

Europska unija želi postati najveći proizvođač vodika iz obnovljivih izvora energije, kao i vodeći proizvođač tehnologija povezanih korištenjem vodika koji bi u budućnosti trebao zamijeniti dobar dio fosilnih goriva. Partnerstvo za čisti vodik, na čelu s Europskom komisijom odobrilo je devet projekata Dolina vodika, među kojima se nalazi i jedan od najvećih Dolina vodika Sjevernog Jadrana, kojem će biti odobreno sufinanciranje u iznosu od 25  milijuna eura. Kada se govori o vodiku, govori se isključivo o zelenom vodiku.

Dolina vodika može uključivati jedan grad, ili otok, ili regiju, ili industrijsko okruženje. Radi se o nekoj vrsti klastera, unutar kojega se provode projekti vodikovog lanca vrijednosti, od proizvodnje, pohrane, transporta i distribucije, pa sve do korištenja vodika. Projekt će trajati sveukupno 72 mjeseca.

Projekt omogućava i prekograničnu suradnju, privlačenje investicija, promociju i primjenu vodikovih tehnologija u srednjoj i istočnoj Europi za pokrivanje potreba različitih korisnika, od industrije, prometa, kućanstava, pa do energetike.

Dva su osnovna smjera korištenja vodika. Jedan je za pohranu električne energije iz obnovljivih izvora energije u vodik putem elektrolize vode, a drugi je za dekarbonizaciju transporta, industrije i grijanja. Primjena vodika je višestruka i može se koristiti gdje god je potrebna električna energija, odnosno toplinska energija, kao industrija, transport, kućanstva, energetika.

Intencija je u industriju uvesti sunčevu energiju i energiju vjetra, umjesto prirodnog plina, nafte i ugljena, a to se najbolje može ostvariti putem vodika. Potrebno je stoga ulagati u povećanje kapaciteta sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.

Potencijali Hrvatske u obnovljivim izvorima energije su ogromni, ali još uvijek nedovoljno iskorišteni.

Procjenjuje se da će do 2030. godine vodik cjenovno biti konkurentan vodiku proizvedenom iz fosilnih goriva i upravo je to jedan od razloga zašto je vodik perjanica energetske tranzicije.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava programa za Dunavsku regiju

Program za dunavsku regiju (DRP) otvorit će svoj drugi poziv za dostavu prijedloga 2. listopada 2023. Ovaj poziv predstavlja izvrsnu priliku za potencijalne prijavitelje da podnesu svoje projekte i doprinesu razvoju i suradnji u Dunavskoj regiji. Rok za dostavu prijedloga je 29. veljače 2024.

Drugi poziv na dostavu prijedloga projekata obuhvaća sve specifične ciljeve programa osim specifičnog cilja 4.1. Ovaj poziv za dostavu prijedloga u jednom koraku zahtijevat će od podnositelja zahtjeva da pripreme i predaju puni prijavni obrazac putem interneta putem Zajedničkog elektroničkog sustava za praćenje – Jems.

Indikativna ukupna alokacija Interreg (EU) sredstava za ovaj poziv iznosi 55.051.854,53 EUR. Sredstva EU-a pokrivat će 80% ukupnog proračuna projekta, nudeći značajnu potporu uspješnim projektima.

Sve potrebne informacije i prijavni paket bit će dostupni od listopada na stranici Second Call page.

PRIHVATLJIVA PODRUČJA POTPORE:

Projekti prijavljeni u okviru drugog poziva trebali bi se fokusirati na jedan od sljedećih specifičnih ciljeva:

  • SO 1.1 Istraživanje i inovacije
  • SO 1.2 Vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
  • SO 2.1 Obnovljiva energija
  • SO 2.2 Prilagodba klimatskim promjenama i prevencija rizika od katastrofa
  • SO 2.3 Pristup vodi i održivo upravljanje vodama
  • SO 2.4 Zaštita i očuvanje prirode i biološke raznolikosti
  • SO 3.1 Tržišta rada i pristup kvalitetnom zapošljavanju
  • SO 3.2 Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje
  • SO 3.3 Kultura i održivi turizam
  • SO 4.2 Institucionalni kapaciteti za teritorijalno i makro regionalno upravljanje

Predviđeni početak rada na projektima je siječanj 2025. godine, a maksimalno trajanje 36 mjeseci.

FINANCIJSKA ALOKACIJA:

Za drugi poziv na dostavu projektnih prijedloga Program Dunavske regije dodijelio je 55.051.854,53 EUR.

TKO SE MOŽE PRIJAVITI?

Program pokriva 14 zemalja, od kojih je 9 članica EU (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Njemačka: Baden Württemberg i Bavarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) i 5 država nečlanica  Bosna i Hercegovina, Republika Moldavija, Crna Gora, Srbija i Ukrajina sa četiri pokrajine: Černivecka oblast, Ivano-Frankivska oblast, Zakarpatska oblast, Odesa oblast). Prihvatljivi prijavitelji uključuju tijela javne vlasti, neprofitne organizacije, obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i druge relevantne dionike iz dunavske regije.

Svaki projekt mora uključivati ​​najmanje tri financijska projektna partnera iz tri različite zemlje programskog područja. Odgovornosti u partnerstvu su po principu vodećeg partnera (obavezno iz zemlje članice EU), a vodeći partner mogu biti:

  • Lokalna, regionalna, nacionalna javna tijela/tijela regulirana javnim pravom (uključujući EGTC-ovi u smislu članka 2. stavka 16. Uredbe (EU) br. 1303/2013)
  • međunarodne organizacije
  • Privatna neprofitna tijela

Imajte na umu da ispunjavanje minimalnih kriterija prihvatljivosti za partnerstvo nije dovoljan za dobivanje visoke ocjene u dijelu ocjene kvalitete. Transnacionalno partnerstvo bi se trebalo sastojati od institucija koje predstavljaju relevantne teritorije za problem kojim se projekt bavi i koji dijele zajedničku potrebu. Kao primjer, uobičajeni broj partnera u DRP transnacionalnim projektima je cca. 10-15 od 7-12 DRP zemlje!

KAKO SE PRIJAVITI:

Detaljne smjernice i obrazac za prijavu bit će dostupni na stranici programa od datuma otvaranja poziva, 2. listopada 2023.

DOGAĐAJI PODRŠKE I INFORMIRANJA:

Kako bi pomogli potencijalnim prijaviteljima u izradi projekata i procesu prijave, programska tijela osigurat će  individualne konzultacije i organizirati informativna događanja i webinare. Detalji o tim događajima bit će objavljeni na web stranici programa (https://www.interreg-danube.eu/ ) i kanalima društvenih medija.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije poziva zainteresirane na suradnju pri formiranju projektnog partnerstva i razradi projektne ideje. Za individualne konzultacije obratite nam se na info@prigoda.hr

Izvor: https://www.interreg-danube.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Izvješće je temeljeno na podacima iz prijava obveznika u Informacijski sustav gospodarenja otpadom i dodatnih procjena.

Županije s najvećim porastom stope odvojenog sakupljanja u 2022. godini su  Primorsko – goranska, Zadarska  i Koprivničko – križevačka županija.

U Primorsko-goranskoj županiji po stanovniku je odvojeno sakupljenog komunalnog otpada 170,3 kg , Istarskoj 164,1 kg, Međimurskoj 138,2 kg, Koprivničko-križevačkoj 104,7 kg te Zadarskoj 92 kg.

Primorsko-goranska županija lani je bila vodeća po rastu stope odvajanja sakupljenog otpada, za čak 12,1 postotni bod u odnosu na godinu prije te vodeća po visini izdvajanja po stanovniku –  170,3 kg. Među prvih pet je bila i po stopi odvajanja s 33,5 % u okviru javne usluge, odnosno ukupno 47,3 %.

U 2022. godini količina komunalnog otpada nastalog u turizmu iznosila je 181.642 t. Najveće količine zabilježene su u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Zadarskoj županiji.

Cjelokupno izvješće dostupno je na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više