Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Home / Articles Posted by Ivana Pavlek ( - Page 51)

Archives

Mali Lošinj gradit će stanove za mlade obitelji, stručne službe i stanovnike u stanju socijalne potrebe

Grad Mali Lošinj provodit će Program stambenog zbrinjavanja građana, kojim će se u iduće četiri godine izgraditi više od 100 stanova po nekoliko inovativnih i kvalitetnih modela za mlade obitelji, za stručne službe kojih na otoku nedostaju te za stanovnike koji su u stanju socijalne potrebe.

Stanovi će se graditi na tridesetak lokacija prema više modela:

Prvi model je „lošinjski model“ izgradnjom stanova putem gradskog komunalnog društva. Prva lokacija koja bi bila predmet ovog modela, bila bi lokacija na Zagazinjinama gdje planiraju izgraditi kompleks od dvije zgrade sa 15 stanova. Izgradnja putem komunalnog društva brža je i omogućuje manji trošak izgradnje, što u konačnici ide u korist građanima.

Po izgradnji stanova namjera je dati ih u najam mladima i mladim obiteljima na rok od 10 godina, a nakon proteka tog roka, omogućio bi se otkup stana svim onima koji su to u mogućnosti. Novina ovog modela bila bi ta da će se cjelokupni iznos koji se uplaćuje kao najamnina, nakon 10 godina računati kao učešće za kupnju stana, odnosno plaćena najamnina neće biti uzalud potrošena jer će se za taj iznos umanjiti cijena stana. Prema procjeni, uplatom desetogodišnje najamnine isplatilo bi se oko 50% iznosa ukupne vrijednosti stana što je iznimno važno i poticajno. Osim navedenih uvjeta oko uračunavanja najamnine i cijena stana će biti poticajna.

Tako se mladim obiteljima koje još nisu kreditno sposobne daje mogućnost stjecanja povoljnog stanovanja, gdje se Grad preko komunalnog društva zadužuje umjesto njih. Također će im se osigurati mogućnost, ukoliko iskažu interes, da nakon 10 godina u najmu mogu zatražiti otkup stana.

Osim „lošinjskog modela”, planira se gradnja dodatnih 70-ak stanova, na lokacijama koje trenutno predstavljaju neiskorištenu gradsku imovinu. Izgradnja bi se realizirala po principu partnerstva sa privatnim investitorima, gdje će potencijalni partneri otvorenim javnim pozivom biti pozvani na zajedničko ulaganje. Na taj način bi se, nakon provođenja javnog poziva, na gradskom zemljištu izgradili stanovi, od kojih bi jedan dio pripao u vlasništvo Grada za najam, dok bi određeni dio bilo moguće kupiti povlaštenoj cijeni. Ovisno o mogućnostima građana, ovim bi se modelom zadovoljile potrebe kako onih platežno sposobnih, tako i onih koji si nisu u mogućnosti priuštiti kupnju stana.

Osim lošinjskog modela i modela zajedničkog ulaganja, Grad razvija i treći model, kroz pravo građenja na gradskom zemljištu. Primjerice, na gradskoj parceli na kojoj je moguće izgraditi tri stana, tri obitelji koje žele riješiti stambeno pitanje, putem javnog poziva zajednički ulažu vlastita sredstva u izgradnju, dok Grad, osim omogućavanja prava građenja na vlastitom terenu, osigurava projektnu dokumentaciju i komunalnu infrastrukturu, a po izgradnji stanova, svaki od dionika postaje vlasnikom svog stana.


Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoren Natječaj za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Natječaj za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda.

Sufinanciraju se projekti čija realizacija potiče ili pridonosi boljem obavljanju kako komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga tako i svih drugih aktivnosti koje pridonose podizanju razine javnih usluga i kvalitete življenja stanovništva:

  • izrada projektne i druge tehničke dokumentacije za izvođenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i izvođenje većih zahvata na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture;
  • izvođenje radova i ugradnja uređaja komunalne infrastrukture, izvođenje radova na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture te uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i drugih javnih prostora i drugih objekata koji pridonose podizanju razine javnih usluga i poboljšanju kvalitete življenja u naseljima jedinice lokalne samouprave;
  • troškovi stručnog nadzora nad izvođenjem radova;
  • nabava opreme i strojeva kojom će se znatno poboljšati kvaliteta isporuke komunalne usluge, komunalnog standarda odnosno obavljanje određene komunalne djelatnosti te nabavka druge komunalne opreme za javne površine naselja.

Podnositelji zahtjeva za sufinanciranje su jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, I. do VI. skupine sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).  Najviši iznos sufinanciranja projekta može iznositi 400.000,00 kuna, odnosno 30% do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o indeksu razvijenosti JLS-e.

Prijave se zaprimaju do  1. lipnja 2022. godine na adresu e-pošte : sufinanciranje@mpgi.hr dok je rok za provedbu aktivnosti na projektima koje se sufinanciraju do 31. prosinca 2022. godine.

Više na poveznici.


Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Prvi Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 930 milijuna kuna na javnom savjetovanju

Bespovratnim sredstvima će se u razvijenim turističkim područjima podržati projekti usmjereni na prilagodbu, odnosno zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture s ciljem povećanja kvalitete, smanjenja utjecaja na okoliš te održivog upravljanja destinacijom. Istovremeno, u slabije razvijenim destinacijama poticat će se stvaranje novih kvalitetnih ponuda i razvoj postojeće turističke infrastrukture.

Osim doprinosa održivom razvoju, predviđena sredstva  doprinijet će i oporavku i otpornosti turističkog sektora kroz diverzifikaciju turističke ponude povećavajući atraktivnost destinacija, a time i turističku potražnju.

U Javnom pozivu projekti su podijeljeni u tri grupe:

  1. Infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma te obuhvaća smještajne kapacitete termalnih/talaso lječilišta i/ili specijalnih bolnica, popratne sadržaje kao što su ugostiteljski, wellness, zabavni, sportski i rekreativni sadržaji te termalne bazene s popratnim sadržajima. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 465.000.000 kuna.
  2. Posjetiteljsku infrastrukturu koja podrazumijeva projekte usmjerene valorizaciji kulturne i prirodne baštine, infrastrukturu u funkciji valorizacije gastronomske i enološke i ostale ponude destinacije te centre za posjetitelje i interpretacijske centre sa svim potrebnim sadržajima i pratećom infrastrukturom. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 185.000.000 kuna.
  3. Infrastrukturu aktivnog turizma koja podrazumijeva sportsko-rekreacijsku infrastrukturu u funkciji turizma, planinarske objekte, bazene kao i hotele, kampove, hostele, kamp odmorišta, planinarske puteve i vidikovce koji su dio sveobuhvatnog projekta. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 280.000.000 kuna.

Detaljnije informacije vezano uz prijedlog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti možete pronaći na portalu e-Savjetovanja – ovdje.


Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Krk s Rijekom osniva FLAG za ribarstvo

Nakon što su predstavnička tijela Grada Rijeke i krčkih jednica lokalne samouprave proteklih mjeseci, donošenjem odgovarajućih odluka i formalno pokrenula proceduru osnutka i svog članstva u Lokalnoj akcijskoj skupini u ribarstvu – FLAG-u, ovih su dana iz upravnih službi gradova Rijeke i Krka te općina Omišalj, Punat, Dobrinj, Vrbnik, Baška i Malinska-Dubašnica predstavnicima gospodarskog sektora ribarstva odaslani pozivi za iskazom interesa za sudjelovanjem u toj ribarskoj organizaciji.

Lokalna akcijska skupina u ribarstvu (FLAG) čini partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ribarstvenog i akvakulturnog područja koji ima pravni oblik udruge.

Partnerstvo se uspostavlja s ciljem održivog razvoja ribarstva i marikulture te za zadatak ima izradu i provedbu zajedničke strategije za svoje područje, stoji u pozivu koji je iz Općine Punat, a pred koji dan i iz Grada Rijeke, sad upućen ribarima s ovog područja. FLAG-ovi imaju značajnu ulogu u poticanju održivog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja te su ujedno i temeljni »alat« povlačenja sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Više na poveznici.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Kreće modernizacija sustava centralnog grijanja kroz veliki EU projekt

Uskoro započinju radovi na modernizaciji riječkih gradskih toplana i toplovoda kroz EU projekt „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ vrijedan 112.270.986,39 kuna, od čega će 83.893.707,80 kuna biti sufinancirano sredstvima iz EU fondova.

Projekt provodi trgovačko društvo Energo d.o.o., a glavni je cilj povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom.

Projekt podrazumijeva obnovu 7,9 km postojeće toplovodne distribucijske mreže, ugradnju 2,5 km novih spojnih toplovoda i obnovu 7 postojećih proizvodnih pogona.

Projektom će se omogućiti 24-satni rad svih toplana u sustavu tijekom cijele godine, a po njegovom završetku 95% riječke toplovodne mreže bit će novo ili obnovljeno. Omogućit će se istovremena proizvodnja toplinske i električne energije, uz smanjenje emisije CO2 i uklanjanje SO2 iz proizvodnje.

Obnovljeni sustavi bit će spremni za prihvaćanje svih modernih tehnoloških rješenja poput dizalica topline, otpadne topline industrije, biometana, vodika, pirolitičkog plina i solarne energije te će se ostvariti svi preduvjeti za daljnju prijavu na europske fondove koji potiču obnovljive izvore topline i modernizaciju daljinskog grijanja.

U sklopu projekta obnovit će se 90% starih riječkih toplovoda i izgraditi novi spojni toplovodi. Na istočnom dijelu grada, sustavi toplana Gornja Vežica, Vojak i Donja Vežica spojit će se u jedinstveni sustav ISTOK. Tri sustava toplana na zapadnom dijelu grada, Malonji, Zamet i Krnjevo spojit će se u jedinstveni sustav ZAPAD, a toplana Srdoči, s obzirom na svoju lokaciju, funkcionirat će samostalno. Obnova sustava toplana podrazumijeva potpunu automatizaciju svih sustava, ugradnju kogeneracijskih uređaja za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, velikih spremnika toplinske energije te ugradnju solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Prijava na 4. Programski ciklus – HUBBAZIA

Grad Opatija  i Visoka poslovna škola PAR pozivaju zainteresirane da prijave svoje turističke ideje u sklopu projekta HUBBAZIA – Centra za inovacije u turizmu, Opatija.

Grad Opatija ovim putem poziva zainteresirane da se prijave na program inkubacije poduzetničkih ideja u turizmu koji se provodi u suradnji sa Visokom poslovnom školom PAR. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projektne aktivnosti će se održavati u novouređenom i moderno opremljenom prostoru Vile Antonio u centru Opatije i besplatne su za sve polaznike.

Uvjeti za prijavu:
1. fizičke osobe sa inovativnom poduzetničkom idejom vezanom za turizam,
2. poslovni subjekti ne stariji od 3 godine sa inovativnom poduzetničkom idejom vezanom za turizam.

Rok za prijavu na 4. Programski ciklus: do 13.05.2022. u 12:00h

  1. Imaš ideju, što sad?
    • PRIJAVI SE! (>>LINK ZA PRIJAVU<<*) *za popunjenje obrasca morate se prijaviti sa svojim Google računom
    • Projektni ciklus inkubacije tvoje ideje traje 6 mjeseci, a održat će se 5 projektnih ciklusa (odnosno 5 generacija polaznika).
    • Svakih 1-2 mjeseca bit će raspisan novi poziv za novi ciklus.
    • Kada prijaviš ideju počinje faza selekcije koja traje 1 mjesec unutar kojeg ti javljamo da li si primljen/a.
    • Nakon selekcije dolazi faza mentorstva i edukacije koja traje 4 mjeseca. Tu svoju ideju sada oblikuješ i počinješ realizirati sa stručnjacima iz 6 područja: stručnjak za razvoj proizvoda i poslovanja, stručnjak za financije, stručnjak za marketing, stručnjak za prodaju, stručnjak za web design te investicijski stručnjak. Svaki mjesec će se održati 25h radionica, a ukupno 100h.
    • Zadnji mjesec je mjesec finalnog savjetovanja i zatvaranja financijskih konstrukcija, nakon čega slijedi Demo Day, dan kada svoju ideju prezentiraš javnosti i investitorima. Taj mjesec imaš i prvi pravi konkretan poslovni sastanak.
    • Za cijelo vrijeme projekta na raspolaganju ti je coworking prostor gdje možeš surađivati sa drugim sudionicima, družiti se, izmjenjivati iskustva i pitati mentore za savjet.

Što polaznici dobivaju?
• Coworking prostor – besplatno korištenje
• Internet – besplatno korištenje
• Korištenje sale za sastanke – besplatno korištenje
• Potrošni materijal za edukacije – besplatno
• Savjetovanje i mentorstvo – besplatno
• Predstavljanje na web stranicama HUBBAZIA-e i društvenim mrežama – besplatno
• Kreativno i pozitivno okruženje – besplatno
• Poslovna edukacija prilagođena tvojim potrebama – besplatno
• Minimizirani početni fiksni troškovi – besplatno
• Umrežavanje sa drugim poduzetnicima – besplatno
• Razmjena poslovnih informacija i kontakata – besplatno

Sukladno Programu rada Poduzetničkog inkubatora Hubbazia, poduzeća/projekti trebaju zadovoljavati kriterij tehnološke inovativnosti tj. trebaju zadovoljavati tri od šest sljedećih uvjeta kako bi bila inkubirana:

  1. imati ili razvijati vlastiti novi proizvod ili novu uslugu na tržištu,
    2. pri tome koristiti novu tehnologiju,
    3. u proizvodnom procesu implementirati novi poslovni koncept ili novi inovativni proces,
    4. zapošljavati visokoobrazovane djelatnike,
    5. imati razvojno-istraživačku komponentu u poduzeću,
    6. biti usmjereni na izvoz

Program radionica i mentorstva je u potpunosti besplatan za sve polaznike!

Broj mjesta je ograničen.
Prednost kod prijave dobivaju oni koji mogu prisustvovati na svim radionicama.

Napominjemo da će radionice i predavanja krenuti u 6. mjesecu, a odvijati će se u popodnevnim satima*.

(* – Tjedni raspored je podložan promjenama, a prilagođavati će se potrebama korisnika)

Veselimo se vašoj prijavi i druženju u HUBBAZIA-i!

Dodatne informacije možete saznati na web stranici hubbazia.opatija.hr, facebooku te poslati upit mailom na hubbazia@opatija.hr.

Kontakt:
Voditelj: Tomislav Lesinger
E-mail: hubbazia@opatija.hr
Web: hubbazia.opatija.hr
Telefon: +385 99 526 92 94

Pročitaj više
Kreće se u izradu studije „Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara“

Kako bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju Gorskog kotara, a temeljem prepoznatih značajki tipologije naselja, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije pristupila je izradi studije Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara.

Inicijativa za promišljanje o načinu sprečavanja negativnih utjecaja na vizualni identitet naselja Gorskog kotara pristigla je od Turističke zajednice Gorskog kotara. Naime, TZ je Zavodu ukazala na primjere građevina koje odudaraju od tradicionalnih tipova gradnje na području Gorskog kotara. Temeljem navedene inicijative, Zavod je ocijenio kako u naravi zahtjev Turističke zajednice teže prema potrebi za očuvanjem prostornog identiteta. Sukladno navedenom, osmišljena je izrada studije kojom bi se razmotrile mogućnosti uspostavljanja prostornih standarda u svrhu usmjeravanja građenja u vrijednim područjima, kao i u onima gdje je prostorni identitet narušen.

Cilj izrade Studije je prepoznavanje i vrednovanje očuvanosti prostornog identiteta naselja područja Gorskog kotara te izrada smjernica za očuvanje i revitalizaciju pojedinih područja i struktura. Studijom se planira prepoznati različite tipove i tipologije gradnje unutar odabranih naselja Gorskog kotara i ima za cilj podizanje svijesti lokalnog stanovništva o identitetu naselja.

Iako se prostor Gorskog kotara percipira kao cjelina, raznolikost prostornog identiteta suburbanih i ruralnih naselja čini važan segment sveobuhvatnog identiteta područja. Naime, na području Gorskog kotara postoje različiti tipovi naselja koji se razvijaju pod različitim utjecajima i na različiti način. Većina prostornih planova nema posebne uvjete građenja za različite tipove naselja ovisno o njihovoj tipologiji i prepoznatim vrijednostima već se primjenjuju opće odredbe za gradnju u svim građevinskim područjima naselja.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija odobrila izgradnju logističko-distribucijskih centara iz Fonda za oporavak i otpornost

Europska komisija je krajem travnja odobrila hrvatski Program državne potpore za izgradnju logističkih i distribucijskih centara u sektoru voća i povrća vrijedan 54 milijuna eura. Podloga za odobrenje je operativni program kojeg je usvojila hrvatska Vlada na prijedlog Ministarstva poljoprivrede u prosincu 2021.

Cilj je ovog programa, koji se financira u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, unaprijediti korištenje resursa i osnažiti položaj malih proizvođača u lancu opskrbe hranom. Programom se, pored izgradnje logističko-distribucijskih centara namjerava potaknuti udruživanje, suradnja, razmjena znanja i bolja organizacija malih proizvođača putem proizvođačkih organizacija. Pojedinačni projekti će se financirati u 70%-tnom dijelu, pri čemu će organizacije moći dobiti i 50% predujma.

Komisija se u svom izvješću, nakon odobravanja, osvrnula na sadržaj programa navodeći da će program poduprijeti proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća te povećati konkurentnost sektora u Hrvatskoj. Poboljšanje infrastrukture će ojačati lanac vrijednosti u sektoru voća i povrća, dalje navode, što će doprinijeti razvoju proizvoda s višom dodanom vrijednosti.

Prilikom odluke o odobravanju, Komisija je procijenila da je program u skladu s EU pravilima za državne potpore, a mjera primjerena i neophodna kako bi se podigla produktivnost sektora  voća i povrća u Hrvatskoj. Dalje se navodi kako mjere predviđene programom nemaju negativne efekte na konkurenciju i trgovinu s obzirom na veličinu projekata, predviđene iznose i karakteristike sektora što je i odgovor na navode u nekim medijima da je riječ o programu koji može negativno utjecati na konkurenciju.

Ministarstvo poljoprivrede – Otvorena dva natječaja sufinancirana iz NPOO-a, ukupne vrijednosti 1,61 milijardu kuna (gov.hr)


Izvor: https://poljoprivreda.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
PILOT-PROJEKT ANALIZE ISKORISTIVOSTI FOTONAPONSKIH ĆELIJA NA KROVOVIMA ZGRADA

Iskorištavanje energije Sunca godinama bilježi konstantan rasti i dobiva važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu većine zemalja. Tehnologije fotonaponskih ćelija i koncentrirane sunčeve energije ubrzano se razvijaju, a ulaganja investitora postaju sve veća. Za očekivati je da će iskorištavanje obnovljivih izvora energije, pa tako i energije sunca konstantno rasti, a ponajviše zbog zadanih ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanja upotrebe električne energije iz obnovljivih izvora. Cilj je smanjenje cijene obnovljivih izvora energije, te smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima koja postaju sve skuplja.

Korištenje obnovljivih izvora energije u Primorsko-goranskoj županiji, kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva provodi se planiranjem razvoja solarnih elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i pripremom projektne dokumentacije za izgradnju. Prostornim planom Primorsko-goranske županije određeno je 6 sunčanih elektrana, građevinama od županijskog značaja.

Kako se nametnula ideja utvrđivanja potencijala gradnje malih sunčanih elektrana na krovovima postojećih zgrada u građevinskim područjima naselja i građevinskim područjima izdvojene namjene izvan naselja, Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije izradit će Smjernice za analizu krovova za postavljanje malih sunčanih elektrana, čiji je cilj jednostavno određivanje isplativosti postavljanja malih solarnih elektrana na krovovima , a u drugom koraku izraditi izračun fotonaponskog potencijala solarne elektrane na određenom krovu ili više krovova na određenom području.

PILOT-PROJEKT ANALIZE ISKORISTIVOSTI FOTONAPONSKIH ĆELIJA NA KROVOVIMA ZGRADA

2022 05 09_Novi list_Cilj brža izgradnja sunčanih elektrana1.7 MB

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Gradovi Mali Lošinj, Rijeka i Cres među prvih deset po izdvajanju za zdravstvenu skrb i potrebe zdravstva

Gradovi Mali Lošinj, Rijeka i Cres su među prvih deset gradova po izdvajanju za zdravstvenu skrb i potrebe zdravstva po stanovniku.

Mali Lošinj u 2020. godini iz proračuna je izdvojio 1,3 milijuna kuna, odnosno 163,1 kunu per capita, Rijeka 16,4 milijuna kuna, odnosno 127,3 kune per capita, a Cres 314 tisuća kuna, odnosno 109,1 kunu per capita.

Tako se u Malom Lošinju financiraju svi liječnici – specijalisti koji dolaze jednom do dva puta mjesečno (okulist, otorinolaringolog, ortoped, a planirana su sredstva i za dolaske psihijatra). Sufinanciraju se troškovi raznih zdravstvenih ustanova poput zubotehničkog laboratorija, Zavoda za javno zdravstvo PGŽ, Zavoda za hitnu medicinu, pedijatrijske ambulante, Centra za hemodijalizu, troškova stacionara, turističkih ambulanti, te rad medicinskih sestara na otocima Susku i Unijama, kao i rad djelatnika na hitnoj službi- referiraju nam iz Grada. Nekoliko puta godišnje nabavlja se i medicinska oprema i aparati. Stambeno zbrinjavaju liječnike koji dolaze izvan otoka (dijelom na način da im dodjeljuju stanove na korištenje, dijelom na način da im sufinanciraju ili čak u potpunosti financiraju smještaj), a dodatno dodatkom na plaću subvencioniraju dio liječničkog kadra.

Tu je i niz potpora zdravstvenim aktivnostima: besplatni tečajevi za trudnice, usluga fizioterapeuta u prostorima Lječilišta Veli Lošinj, usluga rendgenske i mamografske dijagnostike i dr.

Više na poveznici.


Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
21/08/2026
AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
13/08/2026
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja
24/07/2026
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 50 51 52 … 154 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll