Archives

Javni poziv poduzetnicima za dodjelu potpora za razvoj malog gospodarstva u 2022. godini

Primorsko goranska županija objavila je “Javni poziv poduzetnicima za dodjelu potpora male vrijednosti iz “Programa provedbe mjera ruralnog razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2017. – 2020.” za razvoj malog gospodarstva u 2022. godini.

Javni poziv odnosi se na nabavu opreme kao ulaganja u dugotrajnu imovinu koja služi unaprjeđenju i modernizaciji obavljanja proizvodne i/ili uslužne djelatnosti te za troškove izrade projektno-tehničke dokumentacije za pripremu investicijskog ulaganja, evidentirane kao kapitalno ulaganje odnosno projekt upisan u popis dugotrajne imovine za poduzetnike u sektoru malog gospodarstva.

Rok prijave je 11. ožujka 2022. 

Više na poveznici.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Hrvatska pošta zaključuje veliki infrastrukturni projekt izgradnje logističkog centra na Kukuljanovu

Nakon što je u prethodnih pet godina provela investicijski ciklus od gotovo milijardu kuna, od čega je najveći dio otišao na izgradnju novih i modernizaciju postojećih logističkih kapaciteta, Hrvatska pošta (HP) pred otvaranjem je novog logističkog centra (LC) u industrijskoj zoni Kukuljanovo kod Rijeke, vrijednog 60 milijuna kuna, koji bi u pogonu trebao biti za mjesec dana.

Rast internetske trgovine te posebno ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije doveo je do eksplozije logističkih potreba u našoj zemlji. Cijeli je logistički sektor morao u kratkom roku pronaći rješenje i korjenito promijeniti ustaljene načine ispunjavanja potreba privatnih i poslovnih korisnika.

Kukuljanovo sa svojih 5000 četvornih metara poslovnog prostora je pak, navode, završna točka ulaganja u infrastrukturu, čime su stvoreni preduvjeti za daljnji logistički rast i razvoj kompanije.

Logistički centar će na krovu imati instaliranu i sunčanu elektranu.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Članice Urbane aglomeracije Rijeka potpisale Sporazum o suradnji

Predstavnici Urbane aglomeracije Rijeka koju čini 14 jedinica lokalnih samouprava potpisali su Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine.

Cilj izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije je definiranje zajedničkih smjerova razvoja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja te olakšavanje provedbe zajedničkih projekata Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine.

Sporazum su potpisati načelnici i gradonačelnici 14 općina i gradova koji čine Urbanu aglomeraciju Rijeka, odnosno gradonačelnici i načelnici gradova Rijeke, Kastva, Kraljevice, Opatije i Bakra te općina Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga, Viškovo, Matulji, Jelenje i Omišalj.

Urbana aglomeracija Rijeka osnovana je Odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 21. rujna 2015. godine, a odlukom ministrice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije od 17. prosinca 2021. godine u sastav Urbane aglomeracije priključili su se Grad Bakar te općine Matulji, Jelenje i Omišalj. Glavni cilj Urbane aglomeracije je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) koji je Europska unija uvela s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, odnosno služi za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju te omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javno savjetovanje o nacrtu Interreg Programa Slovenija-Hrvatska 2021.-2027.

Programski dokument Interreg Program Slovenija-Hrvatska je glavni dokument koji postavlja okvire za prekograničnu suradnju Slovenije i Hrvatske u financijskom razdoblju 2021.- 2027. Važan je strateški dokument koji oblikuju ključni dionici, korisnici i stručnjaci.

Prekogranična suradnja ima za cilj riješiti zajedničke izazove identificirane u pograničnom području te iskoristiti skriveni potencijal za rast u pograničnom području istovremeno poboljšavajući proces suradnje u svrhu usklađenog razvoja Europske unije.

U procesu izrade novog Interreg Programa, skupina stručnjaka pripremila je Teritorijalnu (socio-ekonomsku) analizu programskog područja kao i Tematske strateške smjernice programa.

Na temelju navedenih dokumenata, u siječnju 2022. godine izrađen je nacrt Interreg Programa Slovenija-Hrvatska 2021.-2027. i Metodološki dokument.

Pozivaju se svi zainteresirani dionici da iznesu svoje komentare kako bi se mogao poboljšati priloženi nacrt i izraditi što kvalitetnija završna verzija Programa.

Glavna svrha savjetovanja i uključivanja sudionika jest informiranje o izrađenom Programu.  Cilj je prikupiti informacije o interesima i stavovima, idejama i stručnim mišljenjima kako bi se stvorio prostor za inovativna rješenja te kako bi se pravodobno otklonili mogući nedostaci.

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Dovršena treća faza kapitalnog projekta revitalizacije Lječilišnog centra Veli Lošinj

Rekonstrukcijom, dogradnjom i nadogradnjom objekata Park II i kuhinje završeni su radovi treće faza kapitalnog projekta „Revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj“, vrijedni 26 milijuna kuna.

Uključivali su proširenje kapaciteta restorana, uređenje kuhinje, prostora uprave i računovodstva, skladišta, povezivanje objekata Park II i Villa Elisabeth toplom vezom, prilagođavanje objekata osobama s poteškoćama u kretanju, a uređeno je i dodatnih 11 smještajnih jedinica za korisnike ustanove.

Radi se o trećoj od planiranih šest faza, a u visokoj je pripremi i 4. faza revitalizacije kompleksa. Radi se o dodatnom uređenju prilaznog puta, parkirališta i park šume, uz rekonstrukciju objekata Park III i Park IV. Primorsko-goranska županija osigurala je financiranje projektne dokumentacije, a obzirom na visoku pripremljenost projekata očekuje se da će značajan dio financiranja biti pokriven iz EU fondova.

Uređeno je i dječje igralište i dva vanjska vježbališta za odrasle kao dio projekta Bolnice na otvorenom, a rekonstruirani su i vanjski vodovodni, kanalizacijski, energetski, hidrantski i telekomunikacijski kanali.

Revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj jedan je od najvećih investicijskih zahvata u objekte zdravstva s ciljem podizanja kvalitete i proširenje zdravstvenih i pratećih usluga same Ustanove, otoka Lošinja i regije Kvarnera kao destinacije zdravstvenog turizma.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike
Pročitaj više
LAG-ovima 251 milijun kuna iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. za provedbu lokanih razvojnih strategija

Agencija za plaćanja je završila postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna HRK za provedbu lokalnih razvojnih strategija. S time su sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. na raspolaganju LAG-ovima za daljnju distribuciji korisnicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom (LRS) svakog pojedinog LAG-a.

Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna je namijenjeno distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, a sve u skladu s LRS. S obzirom na činjenicu da je jedno od temeljnih LEADER načela pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.

Valja naglasiti kako su LAG-ovi u dosadašnjoj provedbi LRS putem LAG natječaja odabrali 2639 projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna (103% ukupne alokacije), Agencija za plaćanja je ugovorila projekte vrijednosti 372 milijuna kuna (97%) i isplatila 195 milijuna kuna (50%).

Slijedom navedenog, obavještavamo sve potencijalne korisnike da se o mogućnostima prijave na LAG natječaje obrate LAG-u prema svome sjedištu.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljene najave poziva za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupne vrijednosti 108 milijuna kuna

Vrijednost četiri poziva iznosi 108 milijuna kuna i to je iznos koji je osiguran za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pozivi su otvoreni te će prihvatljivi podnositelji zahtjeva moći dostavljati zahtjev za financiranje svojih projektnih prijedloga.

Najave poziva objavljene su na službenim stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i uključuju sljedeće programe:

1. Program podrške brdsko-planinskim područjima ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja.

Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u  unaprjeđenju društvene, komunalne, socijalne i javne infrastrukture te pripremi infrastrukture kao preduvjeta za ulaganja i gospodarski oporavak te sanaciju šteta na infrastrukturnim građevinama nastalih uslijed vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinsko područje

Program je namijenjen za projekte s područja jedinica lokalne samouprave koje su u skladu s Odlukom o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave stekle status brdsko-planinskog područja (Narodne novine, br. 24/19).

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su: jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja i jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko se projekt provodi na prihvatljivom području.

Ukupna vrijednost programa iznosi: 25.000.000,00 kuna.

2. Program održivog razvoja lokalne zajednice ima za cilj pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja u skladu s njihovim razvojnim posebnostima.

Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku u unapređenju i razvoju društvene, javne, komunalne, socijalne i gospodarske infrastrukture.

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja i jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko se projekt provodi na potpomognutom području.

Ukupna vrijednost programa iznosi: 60.000.000,00 kuna.

3. Program podrške regionalnom razvoju za cilj ima jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala te brži gospodarski oporavak ovih područja, što je preduvjet za sprečavanje iseljavanja stanovništva, smanjenje negativnog demografskog trenda i održivi razvoj.

Programom se potiče razvoj lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata društvene, javne, socijalne, komunalne, gospodarske i okolišne infrastrukture na lokalnoj razini.

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su jedinice lokalne samouprave razvrstane u V. skupinu, osim JLS-a sa otoka i JLS-a sa statusom brdsko-planinskih područja te jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko su područja provedbe projekta područja V. skupine JLS-a, osim područja JLS-a sa otoka i JLS-a sa statusom brdsko-planinskih područja.

Ukupna vrijednost programa iznosi: 13.000.000,00 kuna.

4. Program održivog razvoja lokalne zajednice za područje Sisačko-moslavačke županije ima za cilj pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih razornim potresom, a u skladu s njihovim razvojnim posebnostima.

Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne i područne razine i predstavlja podršku u  unaprjeđenju društvene, javne, komunalne, socijalne i okolišne infrastrukture te razvoju infrastrukture kao preduvjeta za ulaganja i gospodarski oporavak.

Program je namijenjen za projekte s područja jedinica lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije koje su u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17), stekle status potpomognutog područja.

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su: jedinice lokalne samouprave Sisačko-moslavačke županije koje imaju status potpomognutog područja te Sisačko-moslavačke županija ukoliko projekte provodi na prihvatljivom području tj. na području jedinica lokalne samouprave koje su u skladu s Odlukom o razvrstavanju stekle status potpomognutog područja.

Ukupna vrijednost programa iznosi: 10.000.000,00 kuna

Ovim putem Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poziva sve prihvatljive podnositelje da pripreme svu potrebnu dokumentaciju kako bi mogli pravovremeno dostaviti svoje zahtjeve za financiranje svojih projektnih prijedloga.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Pokrenuto osnivanje nove krčke Lokalne akcijske grupe u ribarstvu LAGUR

Ulaskom u novo programsko razdoblje otvorila se mogućnost osnivanja nove Lokalne akcijske grupe u ribarstvu, tzv. LAGUR-a, odnosno FLAG-a, čiji je glavni cilj i svrha korištenje sredstava iz programa Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, točnije iz Programa za ribarstvo i akvakulturu, i to prvenstveno kao pomoć očuvanju i razvoju ribarstvenog područja. Ove organizacije pokrivaju već gotovo cijeli Jadran, izuzev otoka Krka i područja Rijeke.

Upravo bi se ovih dana, temeljem neformalnih dogovora koje su među sobom postigli svi krčki lokalni čelnici, na predstavničkim tijelima svih lokalnih jedinica trebala pokrenuti procedura donošenja odluka o (su)osnivanju Lokalne akcijske grupe u ribarstvu, LAGUR-a.

​Tijekom proteklog razdoblja u Hrvatskoj je osnovano i zaživjelo već 14 lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu kroz koje su ribari uvidjeli izdašne mogućnosti korištenja EU sredstava, ali i spoznali benefite za samu ribarsku zajednicu. S obzirom na to da u proteklom razdoblju takvim organizacijama nije bila pokrivena cijela naša obala, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, odnosno njegove Uprave ribarstva, smatrali su da bi svi ribari Jadrana trebali imati jednake mogućnosti korištenja sredstava iz tog fonda te su stoga potakli osnivanje još nekoliko takvih organizacija na područjima poput Krka koji nije imao takvu ribarsku lokalnu akcijsku grupu.

Više informacija na: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Uskoro se otvara Interpretacijski centar maritimne baštine Malinske “Duboak”

Interpretacijski centar maritimne baštine Malinske “Duboak” izgrađen zahvaljujući EU projektu Arca Adriatica – Zaštita, promocija i turistička valorizacija jadranske pomorske baštine. 

Općina Malinska-Dubašnica, kao jedan od projektnih partnera, uspješno je odradila niz projektnih zadataka maritimnog karaktera s ciljem razvoja turističke infrastrukture, čime je pridonijela razvoju zajedničkog turističkog proizvoda temeljenog na maritimnoj baštini, što je jedan od glavnih ciljeva projekta Arca Adriatica.

Kruna ovoga projekta je netom građevinski dovršeni Interpretacijski centar maritimne baštine Malinske “Duboak”.

U objektu vrijednom oko 11,5 milijuna kuna bit će smješteni vrlo zanimljivi prezentacijski prostori opremljeni atraktivnim vizualima, a svoj će dom ondje naći i Športsko-ribolovna udruga Lastavica i Jedriličarski klub Malinska.

Više informacija na: https://www.novilist.hr/

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U 2021. godini na Kvarneru ostvareno 80% noćenja iz rekordne 2019. godine

Tijekom 2021. godine na Kvarneru je ostvareno 2,35 milijuna dolazaka i 15,2 milijuna noćenja, što je 80% ostvarenih noćenja u usporedbi s rekordnom 2019. godinom te 38% više noćenja u odnosu na 2020. godinu.

Gosti iz susjednih zemalja ostali su vjerni Kvarneru kao svojoj najbližoj destinaciji, posebice iz Njemačke koji su ostvarili gotovo isti broj noćenja kao 2019. godine. Slijede domaći gosti, zatim gosti iz Slovenije te Austrije. Najposjećenije subregije su bile otok Krk, Cresko-lošinjski otoci, Crikveničko-vinodolska rivijera i otok Rab. Gorski kotar se ističe kao jedino područje s gotovo jednakim brojem noćenja kao i 2019. godine. Najtraženiji je bio privatni smještaj, potom kampovi, zatim hoteli, a najbolje rezultate zabilježili su objekti s 5 zvjezdica.

Privatni smještaj je ostvario najbolju popunjenost, potom kampovi zatim hoteli. Gosti dolaze u destinaciju gdje se osjećaju sigurno i imaju svoj mir što pokazuje vitalnost turizma Primorsko-goranske županije i sinergiju s kvalitetnim turističkim proizvodima.

Najviše turističkih noćenja, oko 23,5 milijuna, ostvareno je u Istarskoj županiji, a slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija s 15,5 milijuna noćenja.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više