Archives

Online radionica: Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na online radionicu “Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva” koju će 16. prosinca 2021. održati udruga SMART iz Rijeke.

Prijava:
ZOOM RADIONICA UDRUGE SMART, 16.12.2021. – Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Ciljevi ove online radionice su upoznati sudionike sa svrhom te različitim načinima i modelima uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva i utvrditi praktične korake koje organizacije mogu ili trebaju poduzeti kako bi snažnije uključili građana u svoj rad. Mole se zainteresirani da se na radionicu prijave samo ako na istoj mogu sudjelovati za cijelo vrijeme njezina trajanja te samo ako mogu osigurati opremu potrebnu za aktivno i nesmetano sudjelovanje na radionici. MAX SUDIONIKA: 30

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, MI, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U realizaciju krenula najvažnija kapitalna investicija na području cresko-lošinjskog arhipelaga, poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture

Krenula je realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta na cresko-lošinjskom otočju, projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj, ukupne vrijednosti 486 milijuna kuna. Iznos od 263 milijuna kuna financira Europska unija kroz Kohezijski fond, dok će ostatak osigurati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatske vode i investitor, komunalna tvrtka Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj.

Provedbom projekta poboljšat će se postojeći sustav odvodnje i vodoopskrbe na cresko-lošinjskom otočju kroz uspostavu funkcionalnog sustava odvodnje, učinkovitog pročišćavanja otpadnih voda, smanjenje gubitaka na vodoopskrbnom sustavu te povećanje broja stanovnika priključenih na sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Izgradit će se sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda koji obuhvaća 865 metara gravitacijskih kolektora te crpna stanica s tlačnim cjevovodom duljine 430 metara. Projektom je predviđena i rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbne mreže ukupne duljine 1.030 metara.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Općina Matulji provodi EU projekt Mobilna terenska jedinica za starije osobe – pružanje podrške osobama oboljelim ili u riziku od oboljenja od bolesti demencije

Općina Matulji provodi projekt pod nazivom „Mobilna terenska jedinica za starije osobe u Općini Matulji“, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti 945.380,00 kn, intenziteta potpore od 100%.

Projektom je formirana mobilna terenska jedinica na području Općine Matulji za pružanje psihosocijalne i psihofizičke podrške osobama starijim od 65 godina, oboljelim ili u riziku od oboljenja od bolesti demencije s naglaskom na Alzheimerovu bolest kroz educiranje i bolju informiranost populacije s ciljem podizanja svijesti o simptomima, tijeku i liječenju bolesti te s ciljem njezinog ranog otkrivanja, informiranja o rizičnim čimbenicima koji pogoduju nastanku bolesti, ublažavanja simptoma i napretka bolesti te prevencije kao i pružanje psihosocijalne podrške obiteljima oboljelih osoba od demencije.

Više na poveznici.

Izvor: https://matulji.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
NOVE VRIJEDNOSTI EU PRAGOVA OD 1. SIJEČNJA 2022.

Europska komisija je na temelju ovlasti iz EU direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU te 2009/81/EZ donijela akte kojima se od 1. siječnja 2022. mijenjaju vrijednosti europskih pragova (nabava velike vrijednosti).
Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1950 оd 10. studenog 2021. o izmjeni Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pragova za ugovore o javnoj nabavi robe, radova i usluga (SL EU L-398 od 11.11.2021.)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1951 оd 10. studenog 2021. o izmjeni Direktive 2014/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima za koncesije (SL EU L-398 od 11.11.2021.)

Također, objavljena je Komunikacija Komisije – Odgovarajuće vrijednosti pragova iz direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL EU C-457 od 11.11.2021.)  u kojoj su nove vrijednosti europskih pragova iz gore navedenih uredaba preračunate u kune.

Izvor: http://www.javnanabava.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija odobrila kartu regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027.

Europska komisija odobrila je kartu Hrvatske za dodjelu regionalnih potpora u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027.

Na regionalnoj karti Hrvatske definirane su hrvatske regije koje imaju pravo na regionalnu investicijsku potporu te je za svaku od njih utvrđen maksimalni intenzitet potpore. Intenzitet potpore maksimalni je iznos državne potpore koji se može dodijeliti po korisniku, izražen kao postotak prihvatljivih troškova ulaganja.

Navedenom kartom utvrđena su područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore koje potiču gospodarski razvoj područja s niskim životnim standardom ili velike nezaposlenosti te njihov maksimalni intenzitet.

Ranije izvršena podjela RH na dvije NUTS regije pokazala se tijekom primjene neadekvatnom i nepravednom za vođenje regionalne politike obzirom da je intenzitet potpore bio 25% bez obzira na regiju ulaganja. Primjerice regija Kontinentalna Hrvatska sastojala se od 14 županija koje su međusobno vrlo različite, posebice u smislu njihovih socioekonomskih prilika i budućeg razvoja, te su županije ostvarivale nižu stopu regionalnih potpora u odnosu na stvarni BDP po stanovniku.

Ovom novom kartom to je ispravljeno jer ćemo imati uravnoteženije regije s obzirom na broj stanovnika, ekonomske pokazatelje i druge socioekonomske trendove.

U odnosu na prethodnu podjelu, ova Karta s podjelom na četiri NUTS 2 regije donosi značajno povišenje stopa sufinanciranja za sve regije, uključujući i najrazvijeniju regiju Grad Zagreb.

U skladu s tim, maksimalni intenziteti za velika poduzeća koji se mogu dodijeliti su sljedeći:

  • U Panonskoj Hrvatskoj 50% (što je + 25% više nego sada);
  • U Sjevernoj Hrvatskoj 50% (što + 25% nego sada);
  • U Jadranskoj Hrvatskoj 40% (što je + 15% nego sada);
  • U Gradu Zagrebu 35% (što je + 10% nego sada).

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Predloženo proširenje Urbane aglomeracije Rijeka na Bakar, Matulji, Jelenje i Omišalj

Gradskom vijeću Grada Rijeke upućen je prijedlog proširenja obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka na Grad Bakar te općine Matulji, Jelenje i Omišalj.

Urbana aglomeracija Rijeka osnovana je 2015. godine, a čini je deset jedinica lokalne samouprave tj. gradovi Rijeka (kao sjedište Urbane aglomeracije), Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo.

Glavni cilj osnivanja Urbane aglomeracije Rijeka bilo je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Europska unija je uvela ITU mehanizam s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Mehanizam služi za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju te omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti.

U financijskom razdoblju 2014.-2020. kroz ovaj je mehanizam za 12 projekata na području Urbane aglomeracije Rijeka, čija je realizacija u tijeku, odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 327 milijuna kuna.

Ukupna vrijednost projekata je gotovo 547 milijuna kuna, a radi se o sljedećim projektima:

  • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt; Grad Rijeka
  • Jačanje sustava javnog prijevoza; KD Autotrolej d.o.o.
  • Povežimo se baštinom, Grad Rijeka i sve članice UA Rijeka
  • Kastav Smart start; Grad Kastav
  • Uspostava poduzetničkog inkubatora Grada Opatije – HUBBAZIA; Grad Opatija
  • Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana; Grad Rijeka
  • Radna zona Marišćina K-2 u Općini Viškovo; Općina Viškovo
  • Rekonstrukcija ceste u Poduzetničkoj zoni Lokva u naselju Lovran; Općina Lovran
  • Izgradnja interne ceste u zoni proizvodne namjene I2 Soboli; Općina Čavle
  • Revitalizacija Amerikanskih vrtova i rasadnika u Perivoju Angiolina; Parkovi d.o.o. Opatija
  • Rekonstrukcija brownfield lokacije u novi Društveni dom u Lovranu; Općina Lovran
  • Obnova sustava toplinarstva Rijeke; Energo d.o.o.

Izvor: https://www.rijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cres je jedan od gradova s najvećim porastom broja školaraca u zemlji – učenicima sufinanciraju radne materijale, među prvima krenuli s robotikom, imaju drona, a kao slobodnu aktivnost – jedrenje

Grad Cres, koji je u izboru za Najbolji grad portala gradonacelnik.hr, po 3. put osvojio titulu najboljeg grada za demografiju i obrazovanje, među deset je gradova s najvećim rastom broja školaraca. Cres financijski  pomaže u nabavi školskog pribora i produženom boravku, ali i u opremanju škole, koja je danas s pametnom pločom, dronom, 3D printerom jedna od tehnički najbolje opremljenih škola, a jedina u državi  ima i slobodnu aktivnost Jedrenje.

Iako škola ima oko 200 učenika, upravo zbog toga što je Grad kontinuirano prati u svim njihovim nadstandardnim aktivnostima omogućeno je da creski učenici imaju barem jednake, ako ne i bolje, uvjete od učenika na kopnu.  Grad Cres financira brojne izvannastavne aktivnosti, sudjelovanje na natjecanjima, školski list Vrutak, učeničke nagrade i razne druge projekte.

Primjerice, Grad Cres daje potporu za sudjelovanje u projektu Zasadi drvo, ne budi panj te se u školskom vrtu tom prilikom zajednički sade  mladice raznih autohtonih stabala. Jedna od posebnosti škole je i da su jedina škola u Republici Hrvatskoj u kojoj je organizirana slobodna aktivnost Jedrenje.

Nadalje, učenicima nižih razreda sa 200 kuna, a učenicima viših razreda osnovne škole sa 300 kuna financira nabavku dodatnog školskog pribora. Zahvaljujući sufinanciranju iz gradskog proračuna OŠ Frane Petrića u Cresu tehnički je jedna od najbolje opremljenih u RH, te se u svim učionicama nalaze pametne ploče, a škola raspolaže s dronom, 3D printerima i sličnom naprednom opremom.

Također, jedna je od prvih 20 škola u Hrvatskoj koja se uključila u program robotike. Grad sufinancira dva produžena boravka za učenike mlađih razreda koje pohađa tridesetak učenika. Svim studentima i srednjoškolcima koji se školuju izvan otoka i koji to zatraže isplaćujemo stipendije i sufinanciramo putne troškove kako bi ostali u kontaktu s rodnim otokom.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
ESF platforma: Otvorene prijave na dvije online radionice u prosincu

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esf.platforma.civilnodrustvo.hr otvorila je prijave na dvije online radionice koje će se održati 1. i 8. prosinca 2021. Radionice će održati udruga SMART iz Rijeke i ACT grupa iz Čakovca, suradne organizacije Nacionalne zaklade u provedbi Programa regionalnog razvoja.

ONLINE RADIONICA UDRUGE SMART, 1.12.2021. – Modeli zagovaranja za pozitivne promjene u lokalnim zajednicama

ONLINE RADIONICA ACT GRUPE, 8.12.2021. – Modeli unutarnjeg i vanjskog vrednovanja djelovanja/programa organizacija civilnoga društva; Možemo/hoćemo li bolje?

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Dani otvorenih vrata EU projekata 2021.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“ koji će se održavati u razdoblju od 20. do 30. studenoga 2021. godine. 

Cilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Na ovogodišnjim Danima otvorenih vrata možete pronaći brojne korisnike koji su uspješno proveli ili još uvijek provode projekte financirane iz fondova Europske unije. Načini na koje ćete moći pobliže upoznati korisnike i njihove projekte su razni; informativna događanja, edukativne radionice, predavanja, okrugli stolovi, obilasci projektnih lokacija i brojne druge aktivnosti.

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija pozdravlja dogovor o godišnjem proračunu EU-a za 2022., čime se dodatno potiče na ulaganja u zelenu, digitalnu i otpornu Europu

Europski parlament i Vijeće Europske unije, na prijedlog Europske komisije, postigli su u ponedjeljak navečer neformalni politički dogovor o proračunu EU-a za 2022., drugom unutar višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Dogovorene su obveze u visini od 169,5 milijardi eura i plaćanja od 170,6 milijardi eura. Nakon što bude donesen, proračun bi trebao omogućiti Uniji da mobilizira znatna sredstva za nastavak odgovora na pandemiju koronavirusa i njezine posljedice, za pokretanje održivog oporavka te za očuvanje i otvaranje radnih mjesta. To bi potaknulo dodatna ulaganja u zeleniju, digitalniju i otporniju Europu, ali tako da se pritom zaštite oni najranjiviji u susjedstvu i svijetu.

Dogovorena je sljedeća raspodjela:

  • 49,7 milijardi eura u obvezama za potporu oporavku poticanjem ulaganja u ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju
  • 53,1 milijarda eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 971,9 milijuna eura Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstava za upravljanje krizama
  • 12,2 milijarde eura Obzoru Europa, odnosno za potporu istraživanjima EU-a u područjima kao što su zdravstvo, digitalizacija, industrija, svemir, klima, energija i mobilnost i 613,5 milijuna eura Programu jedinstvenog tržišta, kao potporu konkurentnosti te malim i srednjim poduzećima, među ostalim u turizmu
  • 839,7 milijuna eura programu EU4Health radi potpore europskoj zdravstvenoj uniji i sveobuhvatnog odgovora na zdravstvene potrebe europskih građana
  • 1,2 milijarde eura u okviru Fonda za pravednu tranziciju kako bi prelazak na klimatsku neutralnost donio koristi svima i 755,5 milijuna eura u okviru programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i klime
  • 2,8 milijarde eura za Instrument za povezivanje Europe radi gradnje suvremene visokoučinkovite prometne infrastrukture koja će poboljšati prekogranične veze
  • 3,4 milijarde eura programu Erasmus+ za ulaganje u mlade i 406 milijuna eura za kulturni i kreativni sektor u okviru programa Kreativna Europa
  • 1,1 milijarda eura Fondu za azil i migracije i 809,3 milijuna eura Fondu za integrirano upravljanje granicama radi intenziviranja suradnje u području upravljanja vanjskim granicama, što uključuje i 25 milijuna eura za zaštitu granice s Bjelarusom, te u području migracijske politike i politike azila, što obuhvaća i dodatna sredstva za obveze preseljenja
  • 227,1 milijuna eura Fondu za unutarnju sigurnost i 945,7 milijuna eura Europskom fondu za obranu radi potpore europskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti
  • 15,2 milijarde eura za potporu našim susjedima i međunarodnom razvoju i suradnji. Sporazum obuhvaća ciljana povećanja za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa (190 milijuna eura), ponajprije za Afganistan i Siriju, te za program humanitarne pomoći (211 milijuna eura) za rješavanje kriznih situacija u svijetu.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više