Archives

Uključite se u konzultacije u procesu programiranja SP ZPP-a 2023.-2027. pod nazivom ”Zelena arhitektura SP ZPP”

U skladu s reformom zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), države članice pripremaju nacionalne strateške planove ZPP-a (SP ZPP). U SP ZZP-a definiraju se intervencije (mjere) financirane iz europskih poljoprivrednih fondova (Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj) s ciljem strateških ulaganja u razvoj poljoprivrede i razvoj ruralnih prostora. Važan segment reforme ZPP-a za razdoblje 2023.-2027., kao i Zelenog plana EU je očuvanje bioraznolikosti i održivo korištenje resursa, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje emisija štetnih plinova te očuvanje krajobraza, što zajedno čini „Zelenu arhitekturu“ SP ZPP-a.

„Zelena arhitektura“ SP ZPP-a uključuje: definiranje uvjetovanosti (veća razina ambicije pravila uvjetovanosti u području okoliša, klimatskih promjena i biološke raznolikosti u odnosu na dosadašnje obvezne standarde u okviru višestruke sukladnosti), intervencije eko-shema (poticanje primjene poljoprivrednih praksi koje imaju veću ambiciju u odnosu na osnovne standarde uvjetovanosti i prakse koje su se do sada financirale u okviru ZPP-a u razdoblju od 2015. godine.) te okolišno klimatske intervencije (npr. ekološki uzgoj).  U sklopu ovakvih konzultacija raspravit će se položaj ekološke poljoprivrede u nacrtu SP ZPP-a Republike Hrvatske.

Pozivamo vas da se uključite u konzultacije u procesu programiranja ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. pod nazivom ”Zelena arhitektura SP ZPP”. Iste se održavaju u četvrtak, 16. prosinca 2021. godine, od 13 sati. U konzultacije se možete uključiti putem YouTube kanala PRR-a.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na portalu e-Savjetovanja objavljen je Nacrt natječaja za provedbu TOP 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na portalu e-Savjetovanja Nacrt natječaja za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Predmet natječaja je dodjela potpore temeljem Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“, br. 91/19, 37/20, 31/21 i 134/21) za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“.

Svrha Natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen je Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“

Zakon o otocima („Narodne novine“, br. 116/18, 73/20 i 70/21) člankom 36.a propisuje dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za sufinanciranje provedbe aktivnosti promocije Programa „Hrvatski otočni proizvod“ na temelju Pravilnika o načinu vrednovanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, načinu rada te sastavu i broju članova povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, broj 127/21) i Javnog poziva kojeg raspisuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje putem dodjele bespovratnih financijskih sredstava su skupna događanja koja pridonose ostvarenju ciljeva Programa „Hrvatski otočni proizvod“  (sajam, manifestacija, konferencija, radionica, edukacija/seminari i dr.) te projekti i programi promotivno-informativnog karaktera o Programu „Hrvatski otočni proizvod“.

Za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava mogu se prijaviti: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost.

Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“ otvoren je do 30. prosinca 2021.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta u 2021. godini

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju Programa dodjele potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta nastavlja s provođenjem mjere dodjele potpora male vrijednosti otočnim gospodarskim subjektima i to za pokretanje gospodarskih aktivnosti kao i za očuvanje radnih mjesta, a u svrhu poticanja konkurentnosti gospodarstva na otocima i poluotoku Pelješcu.

Na temelju Programa po prvi puta se dodjela potpore proširuje i u svrhu pokretanja gospodarskih aktivnosti.

Provedbom ove mjere doprinosi se održivom i demografskom razvoju otoka, stvaranju uvjeta za očuvanje postojećih radnih mjesta, omogućavanju lakšeg zapošljavanja novih djelatnika i unaprjeđenju poslovanja te razvoja otočnih tvrtki kao temelja razvoja otočnog gospodarstva.

Korisnici potpore su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnosti na otoku. Djelatnici koje zapošljavaju moraju imati prebivalište na otoku i kontinuitet rada najmanje dvanaest mjeseci bez prekida kod istog poslodavca, odnosno šest mjeseci bez prekida u razdoblju za koje se potpora dodjeljuje za pokretanje gospodarske djelatnosti.

Ukupan iznos potpora male vrijednosti koje se dodjeljuju jednom poduzetniku ne smije prelaziti 200.000 eura unutar razdoblja od tri fiskalne godine, odnosno ukupan iznos potpore male vrijednosti koja se dodjeljuje jednom poduzetniku koji obavlja cestovni prijevoz tereta za najam ili naknadu ne smije prelaziti 100.000 eura unutar razdoblja od tri fiskalne godine.

Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta u 2021. godini otvoren je do 27. prosinca 2021.

Više informacija na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Europska komisija predstavila je prijedloge preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama da bi pomogla državama članicama u ostvarivanju tog cilja, kako je najavljeno u Programu vještina i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Pojedinci s dobrim vještinama mogu bolje iskoristiti nove prilike i imaju sigurnosnu mrežu u nesigurnim vremenima. Zahvaljujući vještinama promiču se uključivost i društveni napredak, a gospodarstvo dobiva kvalificiranu radnu snagu potrebnu za rast i inovacije. Uspjeh digitalne i zelene tranzicije ovisi o radnicima s odgovarajućim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage radi prilagodbe promjenjivom tržištu rada i odgovora na potražnju u različitim sektorima.

Unatoč tome, premalo ljudi sudjeluje u redovitim aktivnostima učenja nakon početnog obrazovanja i osposobljavanja jer često nemaju novca ili vremena za usavršavanje i učenje novih vještina ili nisu svjesni mogućnosti za učenje i njihovih koristi. Na primjer, određena razina digitalnih vještina potrebna je na više od 90 % sadašnjih radnih mjesta i u gotovo svim sektorima, ali je 2019. samo 56 % odraslih imalo osnovne digitalne vještine.

Predložena preporuka Vijeća stoga se odnosi se na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

  • uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe
  • definiraju popis kvalitetnih osposobljavanja koja su relevantna za tržište rada i prihvatljiva za financiranje s individualnih računa za učenje i da taj popis učine dostupnim putem digitalnog registra, na primjer s mobilnog uređaja
  • ponude mogućnosti za profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust radi osposobljavanja.

Ovaj je prijedlog inovativan jer su u njemu pojedinci glavni element razvoja vještina. Osim toga, države članice pozvane su da prilagode financiranje u skladu s potrebama pojedinaca za osposobljavanjem.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
5,16 milijardi kuna za održivi urbani razvoj

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održala je sastanak s predstavnicima 22 grada, koji će u idućem programskom razdoblju od 2021. do 2027. koristiti Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru novog Integriranog teritorijalnog programa.

Ministrica je najavila ukupnu alokaciju za provedbu spomenutog mehanizma i to u iznosu od 5,16 milijardi kuna od čega će 4,94 milijarde kuna biti bespovratna sredstva, a 220,4 milijuna kuna u okviru financijskih instrumenata, odnosno zajmova, jamstava i kredita sa subvencioniranom kamatom.

Do trećeg kvartala 2022.  godine očekuje se uspostava urbanih područja i donošenje Strategija razvoja urbanog područja, kako bi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije moglo raspisati Poziv za odabir gradova te konačno uspostaviti sustav upravljanja ITU mehanizmom.

Gradovi koji su potencijalni korisnici mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u razdoblju 2021.- 2027. su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci, Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Područja financiranja u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja bit će brownfield (revitalizacija bivših industrijskih, vojnih napuštenih lokacija), kulturna baština, čisti i pametni gradski promet, energetska učinkovitost, turizam, višenamjenska infrastruktura, poslovna infrastruktura, digitalizacija javne uprave, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, socijalna infrastruktura, infrastruktura za predškolski odgoj, zelena infrastruktura, prirodna baština te izrada teritorijalnih strategija.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sjevernojadranske luke, među kojima je i Rijeka, potpisale povijesnu deklaraciju o suradnji

Predstavnici luka članica Udruge luka sjevernog Jadrana (NAPA) koju čine luke Venecija, Chioggia, Trst, Monfalcone, Ravenna, Kopar i Rijeka, potpisali su u Veneciji Deklaraciju o zajedničkim politikama i akcijama za promicanje održivosti okoliša, digitalizacije i povezanosti za sve prisutnije pametne i zelene luke.

Sporazum je rezultat razgovora između luka NAPA-e koji su se odvijali tijekom predsjedničkog mandata North Adriatic Sea Port Authorityja, koji je produljen do 2022. godine. Usmjeren je na provedbu obveza koje su preuzeli ministri vanjskih poslova triju zemalja u područjima od interesa sjevernojadranskih luka, a to su zelene i pametne lučke politike i povezivanje s TEN-T europskom prometnom mrežom.

Obzirom na održivost okoliša i energetsku učinkovitost, u skladu s ciljevima uspostavljenim od strane Europskog zelenog dogovora (European Green Deal) i zakonodavnim paketom FIT za 55 koji je nedavno odobrila Europska komisija, luke udruženja NAPA zajednički su izjavile svoju predanost trajnoj prekograničnoj suradnji u svrhu smanjenja utjecaja lučkih operacija na okoliš u regiji sjevernog Jadrana, nadograđujući se na najbolje prakse identificirane aktualnim projektima suradnje koje sufinancira Europska unija, kao i prethodnim zajedničkim pilot-akcijama koje su pokrenule luke članice. To uključuje provedbu mjera i zahvata za povećanje učinkovitosti lučkog poslovanja, ugradnju sustava za korištenje alternativnih izvora energije i za praćenje razine buke, kvalitete zraka i vode u lukama, kao i predinvesticijske studije za elektrifikaciju pristaništa.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Program suzbijanja energetskog siromaštva do 2025. godine na javnom savjetovanju

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja do 15. prosinca 2021.

Nacrt Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine

Program suzbijanja energetskog siromaštva analizira zgrade kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u kojima stanovnici nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranju nužnih popravaka, a pogotovo u energetskoj obnovi. Riječ je o zgradama izgrađenim krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koje, osim što nisu prikladne za stanovanje, u nekim slučajevima predstavljaju i sigurnosni rizik.

Prioriteti obnove određeni su prema uočenim nedostacima zgrada te je procijenjena moguća ušteda energije za grijanje i primarne energije koja će se ostvariti njihovom obnovom. Ukupna moguća ušteda primarne energije na svim zgrada iznosi 27 GWh godišnje, a trošak energetske obnove procjenjuje se na 355 milijuna kuna.

Prioritetne zgrade za obnovu su zgrade kod kojih su najizraženija oštećenja krovišta ili zgrade koje imaju pokrov od azbest cementnih ploča, odnosno zgrade s krovnim konstrukcijama koje se urušavaju sa svim vrstama pokrova, te zgrade s nesaniranim oštećenjima od oborinskih voda i pokrovom od azbest cementnih ploča, te ih je zbog hitnosti potrebno obuhvatiti u prvoj godini provedbe.

Više na poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj predstavila kurikulum građanskog odgoja za srednjoškolce

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održano je predstavljanje Prijedloga kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za srednje škole “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Ravnateljima primorsko-goranskih srednjih škola prvima u Hrvatskoj prezentiran je novi kurikulum, a koji se ujedno kao pilot projekt i po prvi put provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji.

Program je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda te se realizira kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati godišnje. Učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice. Samostalno predlažu problem koji zamijete u svojoj lokalnoj sredini, istražuju ga te potom i djeluju na način da steknu iskustvo i pronađu rješenja. Često ga predaje više nastavnika u suradnji s raznim dionicima u društvu, npr. nevladinim sektorom i novinarima.

Nakon ove pred-faze, iduća će školska godina godina biti pilot-faza, a nakon toga šaljemo projekt na akreditaciju u Agenciju za odgoj i obrazovanje i onda će, ako bude odobren, moći biti ponuđen svim srednjim školama da ga uvrste kao izborni predmet, najavila je rektorica.

Na predstavljanju je najavljena i izrada priručnika, kao i mrežnih stranica koje će povezati nastavnike, ali i širenje programa u drugim dijelovima Hrvatske.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Online radionica: Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na online radionicu “Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva” koju će 16. prosinca 2021. održati udruga SMART iz Rijeke.

Prijava:
ZOOM RADIONICA UDRUGE SMART, 16.12.2021. – Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Ciljevi ove online radionice su upoznati sudionike sa svrhom te različitim načinima i modelima uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva i utvrditi praktične korake koje organizacije mogu ili trebaju poduzeti kako bi snažnije uključili građana u svoj rad. Mole se zainteresirani da se na radionicu prijave samo ako na istoj mogu sudjelovati za cijelo vrijeme njezina trajanja te samo ako mogu osigurati opremu potrebnu za aktivno i nesmetano sudjelovanje na radionici. MAX SUDIONIKA: 30

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, MI, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više