Archives

“Dani regionalnoga razvoja i EU fondova- Ključni izazovi novog razdoblja” ovoga puta u Novom Vinodolskom

Nakon konferencije u Opatiji na kojoj su predstavljene nove mogućnosti regionalnoga razvoja i  nove prilike u razdoblju 2021.-2027. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s informiranjem zainteresirane javnosti o svim aktualnostima u području EU fondova i regionalnoga razvoja te organizira slijedeću konferenciju na kojoj će biti predstavljeni ključni izazovi novog razdoblja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizira konferenciju „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ koja će se održati od 21. do 22. listopada 2021. godine u Novom Vinodolskom.

U okviru ove konferencije razgovarat će se o novim izazovima financiranja projekata, digitalnoj tranziciji kao prilici, industrijskoj tranziciji, zelenoj tranziciji, izazovima korisnika EU projekata u javnoj nabavi, zatvaranju financijske konstrukcije projekata i drugim aktualnim temama. Uz konferenciju u Novom Vinodolskom održat će se i dodjela nagrada za najbolje EU projekte u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju, a prema izboru koji Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije partnerski organizira u suradnji s Jutarnjim listom i drugim dionicima.

Konferencija „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ u Novom Vinodolskom namijenjena je prije svega korisnicima i potencijalnim korisnicima sredstava iz EU fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. Cilj konferencije je pripremiti sve sudionike za uspješno korištenje bespovratnih sredstava iz novog financijskog razdoblja 2021.-2027. i drugih izvora financiranja te na taj način osigurati maksimalnu iskoristivost raspoloživih sredstava i daljnji razvoj Republike Hrvatske.

Nacrt programa konferencije DRREUF 2021. - Novi Vinodolski

DRREUF 2021. - Nacrt programa konferencije314.3 KB
Pročitaj više
Poznat datum objave 1. poziva u okviru Interreg Central Europe 2021.-2027.

U sklopu Programa transnacionalne suradnje Central Europe 2021.-2027. objavljen je točan datum najave 1. Poziva za dostavu projektnih prijedloga za 15. studenoga 2021. godine. Programom će se poticati suradnja u rješavanju zajedničkih izazova regija i gradova središnje Europe.

Konkretne tehničke informacije i zahtjevi za prijavu projekta, uključujući projektne zadatke, programski priručnik i prijavni obrazac, biti će objavljeni 15. studenoga 2021. godine. – https://www.interreg-central.eu/Content.Node/apply/newfunding.html

Prihvatljivi korisnici:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela (uključujući EGTC);
  • Privatne institucije, uključujući privatne tvrtke, koje imaju pravnu osobnost;
  • Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu bilo koje države članice programa ili uz ograničenja, prema međunarodnom pravu.

Stopa sufinanciranja iznosi 80%.

Natječaj će biti fokusiran na 4 prioritetna područja:

  1. Suradnja za pametniju središnju Europu – 22 milijuna eura (indikativni budžet)
    • Jačanje kapaciteta za inovacije
    • Jačanje vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
  2. Suradnja za zeleniju središnju Europu – 36 milijuna (indikativni budžet)
    • Potpora projektima energetske tranzicije prema klimatski neutralnoj središnjoj Europi
    • Povećanje otpornosti prema rizicima klimatskih promjena
    • Unaprjeđenje kružne ekonomije
    • Očuvanje okoliša u središnjoj Europi
    • Poticanje zelene urbane mobilnosti
  3. Suradnja za povezaniju središnju Europu – 7 milijuna (indikativni budžet)
    • Unaprjeđenje transportnih veza u ruralnim i perifernim regijama u središnjoj Europi
  4. Poboljšanje upravljanja za suradnju u središnjoj Europi – 7 milijuna (indikativni budžet)
    • Jačanje upravljanja za integrirani teritorijalni razvoj u središnjoj Europi

Više informacija možete saznati na poveznici:  https://www.interreg-central.eu/Content.Node/apply/newfunding.html

Pročitaj više
Objavljen natječaj za tip operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima”

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Natječaj za tip operacije 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Svrha Natječaja je dodjela potpore mladim poljoprivrednicima koji postaju nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva za početak poslovanja.

Visina javne potpore po korisniku iznosi 50.000,00 EUR, a intenzitet javne potpore 100% iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI).

Prihvatljivi korisnici su mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina (dan prije navršavanja 41 godine starosti) na dan podnošenja zahtjeva za potporu koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva za potporu ili još nisu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba, ali će to postati najkasnije kod podnošenja zahtjeva za isplatu prve rate i ne kasnije od tri mjeseca od dana sklapanja Ugovora o financiranju.

Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 15. studenoga 2021. godine od 12:00 sati do 28. prosinca 2021. godine do 12:00 sati.

Više informacija: https://ruralnirazvoj.hr/natjecaj-za-tip-operacije-6-1-1-potpora-mladim-poljoprivrednicima-2/ 

Pročitaj više
Prvi Surf’n’Fries dućan otvoren u Americi – u planu još preko 300

Hrvatski franšizni lanac Surf’n’Fries otvorio je svoj prvi dućan u Americi. Hvalevrijedan je to pothvat riječkih poduzetnika, ujedno i osnovača Surf’n’Friesa, Andrije Čolaka i Denisa Polića koji u planu imaju pohod po Americi kroz otvaranje dućana na više od 300 lokacija kroz 5 godina. Zbog specifičnosti tržišta, morali su promijeniti ime u „surfajuća kokoš“ odnosno SURFIN’ CHICKEN jer „Surf“ u Americi podrazumijeva riblje proizvode dok je njihovo poslovanje orijentirano na proizvode s piletinom.

Potpisom Ugovora s Walmartom, najvećim retail lancem na svijetu u kojem otvaraju svoje dućane, započeli su svoje putovanje prema američkim kupcima te ostvarili nevjerovatan uspjeh budući da nijednom europskom brendu nije pošlo za rukom dobiti ugovor s Walmartom. 

Unatoč nedaćama koje su bile prouzrokovane zatvaranjem dućana u 2020. godini zbog pandemije covid-19, riječki su poduzetnici uspjeli izaći na kraj s padom prihoda te su uz pomoć franšizera nastavili vjerovati ali i ojačati te proširiti svoj brend na američko tržište.

 

Izvor: Jutarnji list

Pročitaj više
Otvoren je poziv gradovima za uključivanje u projekt “Europe goes local”

Agencija za mobilnost i programe unije poziva gradove da se uključe u sudjelovanje u najvećem europskom projektu u području mladih pod nazivom Europe Goes Local – Supporting Youth Work at the Municipal Level koji za cilj ima poboljšati kvalitetu rada s mladima. U okviru novog Erasmus+ programskog razdoblja (2021. – 2027.) te nastavka projekta Europe Goes Local, Agencija planira organizirati aktivnosti podrške za novu skupinu jedinica lokalne samouprave – gradove. Planirani početak aktivnosti predviđen je za prvi kvartal 2022. godine, a završetak u lipnju 2023. godine.

Projekt Europe Goes Local najveći je europski projekt u području rada s mladima te se provodi uz financijsku potporu programa Erasmus+ i za cilj ima poboljšati kvalitetu rada s mladima posebice kroz jačanje suradnje između različitih dionika na lokalnoj razini – predstavnika jedinica regionalne i lokalne samouprave te osoba aktivnih u radu s mladima.

U partnerstvu sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade, Agencija za mobilnost i programe EU zadužena je za koordiniranje aktivnosti na nacionalnoj razini te koordiniranje nacionalne skupine stručnjaka koju u ovom trenutku čini osam članova iz civilnog i akademskog sektora.

Iznos potpore: Okvirna vrijednost Projekta u Republici Hrvatskoj je 30.000,00 EUR. Troškovi sudjelovanja u svim aktivnostima pokriveni su sredstvima projekta, a sudionici se trebaju obvezati na kontinuirano i aktivno sudjelovanje u aktivnostima za vrijeme trajanja Projekta,  odnosno do lipnja 2023. godine.

Rok za prijavu: 4. studenoga 2021. godine.

Poveznica za prijavu: https://forms.office.com/r/ukQuGpH7YR.

Sastavni dio prijave je preslika Suglasnosti gradonačelnika/gradonačelnice za sudjelovanje u projektu i imenovanje predstavnika/predstavnice sukladno kriterijima istaknutima u ovom pozivu. Prilikom prijave imenovani predstavnik/predstavnica grada za sudjelovanje u Projektu ispunjava Izjavu o istinitosti i vjerodostojnosti podataka u prijavi. Suglasnost gradonačelnika/gradonačelnice za sudjelovanje u Projektu i imenovanje predstavnika/predstavnice grada u projektu te Izjavu o istinitosti i vjerodostojnosti podataka u prijavi potrebno je dostaviti na adresu elektroničke pošte: aleksandra.svast@mobilnost.hr.

Cijeli tekst poziva i više informacija dostupni su na poveznici.

 

Izvor: Agencija za mobilnost i programe EU

Pročitaj više
Otvoren drugi poziv za digitalne inovacijske hubove (DIH)

Konzorcij DIH4CPS poziva digitalne inovacijske hubove (DIH) na prijavu za dobivanje financijske potpore za aktivnosti povezane s područjem cyber fizičkih i ugrađenih sustava (CPES). DIH podnositelj zahtjeva mora biti trenutno upisan u EC DIH katalog (ili planirati upis).

Poziv na dostavu projektnih prijedloga traje do 13.12.2021.

Svaki DIH dobit će paušalni iznos od 20 000 eura, a od posebnog su interesa DIH-ovi u sektorima i na lokacijama gdje su cyber fizički i ugrađeni sustavi nerazvijeni.

Otvoreni pozivi DIH4CPS vodit će se putem EMS platforme .

Za više informacija o ovom pozivu, registrirajte se za webinar koji će se održati u srijedu, 30.10.2021.

Pročitaj više
Nastavlja se trend porasta povlačenja EU sredstava u hrvatskim gradovima- Rijeka među vodećim gradovima

Na temelju provedene analize od strane FINE-e, ukupno je 1,3 milijarde kuna sredstava iz fondova Europske unije alocirano gradovima diljem Hrvatske u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Naime, najviše novaca povukao je Grad Beli Manastir, dok je najveći udio (4,75%) povučenog novca imao upravo Grad Rijeka što pokazuje činjenicu da je prepoznata važnost i značaj financijskih sredstava koja su na raspolaganju putem raznih programa. Prateći trend rasta povućenog novca kroz protekle četiri godine, grad s najvećim porastom je Zadar, potom Rijeka te Slavonski Brod dok sagledavajući trend rasta u postocima, najveći  rast imali su gradovi Solin, Vukovar, Ivanec.

U budućem programskom razdoblju EU-a od 2021. do 2027. godine, Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti kojim će se ciljati ravnomjerni regionalni razvoj svih jedinica lokalne samouprave na području Republike Hrvatske. Za očekivati je da će se trend rasta povlačenja sredstava gradova i općina iz fondova Europske unije nastaviti i u novoj perspektivi.

 

Detaljnije na: https://gradonacelnik.hr/eu-svijet/eu-fondovi/gradovi-su-lani-povukli-iz-eu-13-milijarde-kuna-evo-koji-najvise/

Izvor fotografije: https://gradonacelnik.hr/  

Pročitaj više
Općina Fužine je 2. najuspješnija hrvatska općina prema povučenim EU sredstvima u 2020. godini

U 2020. godini, prema podacima FINA-e, Općina Fužine povukla je iz EU fondova 4.165,85 kn po stanovniku te je prema tom kriteriju bila druga najuspješnija općina u Republici Hrvatskoj.

Na listi 10 najuspješnijih hrvatskih općina u 2020. godini prema navedenom kriteriju iz Primorsko-goranske županije osim već spomenute Općine Fužine našla se i Općina Vrbnik sa povučenih 3.673,09 kn po stanovniku.

 

Više informacija : https://nacelnik.hr/home-glavna-vijest/opcine-u-2020-godini-povukle-iz-eu-7136-milijuna-kuna-evo-koje-predvode/

Pročitaj više
Održan online sastanak predstavnika poljske županije Olsztyn i Primorsko-goranske županije

U sklopu brojnih aktivnosti  poticanja intenzivne međunarodne suradnje s europskim regijama,  13. listopada 2021. godine održan je online sastanak predstavnika Primorsko-goranske županije i poljske županije Olsztyn, u cilju upoznavanja zajedničkih izazova s kojima se obje županije suočavaju te identifikacije zajedničkih potencijala za uspostavu dobre suradnje i partnerstva.

Zamjenik Župana Primorsko-goranske županije, Vojko Braut, predstavio je Primorsko-goransku županiju i područja njezine nadležnosti, naglasivši spremnost uspostave suradnje između dviju prijateljskih regija, kao temelja za budući razvoj i gospodarski rast.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić, predstavio je ulogu Agencije u poticanju regionalnoga razvoja te predstavio glavne komparativne prednosti županije kao regije poželjne za život i rad, ali i strana ulaganja budući da je Primorsko-goranska županija predvodnik u privlačenju izravnih stranih ulaganja.  Ravnatelj Kružić je istaknuo pozitivne primjere djelovanja poput Klastera zdravstvenoga turizma Kvarnera, Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci kao najveći razvojni projekt u Hrvatskoj u području informacijsko komunikacijskih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života građana, Sveučilišta u Rijeci  kao aktivnog člana europskih mreža YUFE i YERUN te potencijal za gospodarsku suradnju u područjima kulture, turizma, energetike te pametnih tehnologija.

Sastanak je zaključen s obostranom namjerom za uspostavu daljnje međusobne suradnje te stvaranje poticajnoga okvira za intenzivniju gospodarsku suradnju dvaju županija.

Županija Olsztyn (Powiat Olsztynski) je jedinica teritorijalne uprave i lokalne uprave u Varmijsko-mazurskom vojvodstvu, na sjeveru Poljske, podijeljena na 12 gmina (pet urbano-ruralih i sedam ruralnih cjelina). Županijsko administrativno sjedište je grad Olsztyn, iako grad nije dio županije već čini zasebnu gradsku županiju.

 

 

Pročitaj više
Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova – Rijeka apsolutni pobjednik

Prema novoobjavljenoj studiji konzultantske kuće Apsolon koja je za cilj imala istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine, Rijeka je zauzela uvjerljivo prvo mjesto prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti. Indeks je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa: dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card), dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana. Već treću godinu zaredom Apsolonova studija je omogućila  detaljan uvid u stanje digitalne transformacije jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazala na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prošlu godinu.

Analiza je obuhvatila 20 hrvatskih gradova koji su prema ukupnom indeksu zauzeli sljedeća mjesta: Rijeka na prvom mjestu s najboljim rezultatom između svih gradova, a zatim slijede veliki gradovi Zagreb, Split, Osijek, srednji gradovi Pula, Velika Gorica, Karlovac, Zadar, Slavonski Brod i mali gradovi Dubrovnik, Bjelovar, Šibenik, Varaždin, Koprivnica, Sisak, Đakovo, Samobor, Vukovar, Kaštela i Vinkovci. Pula je zauzela prvo mjesto u skupini srednjih gradova, a Dubrovnik u skupini malih gradova koji je ujedno zauzeo treće mjesto među svim gradovima.

Kompozitni indeks je pokazao da gradovi intenzivno rade na poboljšanju i razvoju novih digitalnih rješenja, a   12 od 20 promatranih gradova „pojačalo” svoj rezultat na ljestvici digitalne spremnosti za više od 10 %, a najveći napredak zabilježen je u Rijeci, Dubrovniku i Splitu.

Uslijed krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 način života i poslovanja se drastično promijenio u privatnom i poslovnom životu. U takvim okolnostima i gradovi se „ sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja omogućavajući obavljanje usluga iz udobnosti vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima“ navodi se u studiji.

Rijeka koja se ističe  kao digitalno najspremniji hrvatski grad te njeguje imidž jednog od najpametnijih gradova u Hrvatskoj, bez obzira na dosad postignute zavidne rezultate u digitalnoj spremnosti grada, te i dalje radi na unapređenju i ulaganju u nove digitalne tehnologije i rješenja. Spomenute aktivnosti odnose se na implementaciju novih tehnologija (npr. internet stvari, 3D ispis, umjetna inteligencija, Blockchain tehnologija), unapređenje gradske IKT  infrastrukture, razvoj novih i unapređenje postojećih digitalnih usluga za građane i poslovni sektor, podizanje svijesti i digitalno sudjelovanje građana i poduzeća u gradskim aktivnostima, edukacije za građane i mala i srednja poduzeća o digitalnim tehnologijama, digitalizaciju turističkih usluga, uspostavljanje i održavanje infrastrukture za otvorene skupove podataka te učestalo praćenje novih tehnoloških trendova.

Primorsko-goranska županija također ulaže u razvoj pametne regije, a od malih gradova u tom segmentu posebno se ističu gradovi Kastav i Krk.

Ključne preporuke za unapređenje digitalne spremnosti gradova započinju strateškim planiranjem kao osnovnim ključem digitalne transformacije, postepenim uvođenjem digitalnih alata kao posljedica specifičnih potreba lokalne zajednice i proračunskih mogućnosti i jačanjem suradnje, komunikacije i participacije između gradske uprave i građana.

Izvor (fotografije): Apsolon

Pročitaj više