Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Home / Articles Posted by Srđan Kerčević ( - Page 54)

Archives

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. (DESI) – Hrvatska 21. mjesto

Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). Skup izvješća uključuje profile država i tematska poglavlja. U izvješćima o DESI-ju po državama članicama kvantitativni dokazi pokazatelja u okviru pet kategorija indeksa kombiniraju se s uvidima u politiku i najboljom praksom pojedinačnih država. Poglavlje u kojem se detaljno obrađuju telekomunikacije priloženo je izvješćima za svaku državu članicu. U tematskim poglavljima iznosi se analiza sljedećih područja na europskoj razini: širokopojasna povezivost, digitalne vještine, upotreba interneta, digitalizacija poduzeća, digitalne javne usluge, sektor IKT-a i troškovi tog sektora za istraživanje i razvoj te upotreba sredstava iz programa Obzor u državama članicama.

Europska komisija je dana 28.srpnja 2022. godine objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu prema kojem se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od 27 država članica. Između 2017. i 2022. DESI rezultat Hrvatske u blagom je padu u odnosu na 19. mjesto u 2021. godini. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Rezultat na DESI-ju za Hrvatsku, od 2017. do 2022., povećavao se neznatno više od istog za cijelu Uniju. Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

  Hrvatska EU
  Rang mjesto postotak postotak
  21 47,5 52,3

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

–uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. godine. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine.

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća Europe do 2030. godine u kojem će Hrvatska imati svoju ulogu.

Više o DESI indeksu: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/digital-economy-and-society-index-desi-2022

 

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.


Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više
Poziv na sudjelovanje u izradi nacrta NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KULTURE I MEDIJA OD 2022. DO 2027.

Donošenjem hijerarhijski najvišeg akta strateškog planiranja, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u veljači 2021. godine, uspostavljen je strateški okvir i vizija razvoja Hrvatske do 2030. godine te je započeta implementacija zakonodavnog okvira Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba navedenog strateškog okvira, a predstavlja krovni srednjoročni akt strateškog planiranja za područje kulture i medija koji će objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente.

Službena odluka Vlade Republike Hrvatske o pokretanju izrade Nacionalnog plana donesena je 27. siječnja 2022. godine, a odlukom Ministarstva kulture i medija osnovana je Stručna radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine. U koordinaciji sa stručnim službama Ministarstva izrađen je okvir nacrta Nacionalnog plana koji je donesen na drugom sastanku Stručne radne skupine 28. lipnja 2022. godine.

Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja u trajanju od 5 do 10 godina kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i ostalih primjenjivih akata strateškog planiranja, a sadrži posebne ciljeve te predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti. Kako bismo omogućili svim zainteresiranim dionicima da pod istim uvjetima komentiraju izrađeni okvir nacrta Nacionalnog plana umjesto organizacije fokus skupina i panel rasprava odlučili smo se za izradu online obrasca putem kojeg se mogu komentirati predloženi posebni ciljevi i mjere te predlagati aktivnosti i pokazatelji za praćenje posebnih ciljeva i mjera.

Obrazac za komentiranje i sva popratna dokumentacija dostupni su putem poveznice.

Obrasci će se zaprimati sve do službenog e-Savjetovanja, predviđenog u listopadu, na kojem će se predstaviti dorađeni prijedlog Nacionalnog plana sa svim potrebnim elementima.

Svi komentari i prijedlozi na Nacrt Nacionalnoga plana zaprimaju se do 12. rujna 2022. godine.  

 


Izvor: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/poziv-na-sudjelovanje-u-izradi-nacrta-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-od-2022-do-2027-godine/22525 

Pročitaj više
Poziv za iskaz interesa za financiranje projekata prema Programu za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina

Vlada Republike Hrvatske donijela je 8.travnja 2022. godine Odluku o provedbi programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina,  KLASA: 022-03/21-04/92; URBROJ: 50301-04/12-21-2 na temelju koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.

Cilj Programa je pružanje pomoći razvoju lokalnih zajednica na kojima povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Program pruža pomoć u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te se njime zagovara pristup promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije i održivog razvoja te participativnog pristupa dionika šire lokalne zajednice.

Prihvatljivi prijavitelji: jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja (u skladu s Odlukom o razvrstavanju I.-IV. skupina prema indeksu razvijenosti) i s udjelom višim od 5 % u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina.

Prihvatljive aktivnosti: sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina iz:

  • socijalne/društvene infrastrukture,
  • javne infrastrukture,
  • komunalne infrastrukture,
  • zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
  • gospodarske infrastrukture.

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno – tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga nadzora gradnje,
  • trošak opremanja fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo).

Iznos potpore:

Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 27.000.000,00 kuna. Jednom korisniku može se odobriti iznos financiranja najviše do 500.000,00 kuna. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 100.000,00 kuna. Jedan podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan zahtjev za financiranje Projekta.

Rok za prijavu: 12. kolovoza 2022. godine.

Detalje o samome Pozivu za iskaz interesa možete pronaći na: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/nacionalni-programi-417/program-za-poboljsanje-infrastrukture-na-podrucjima-naseljenim-pripadnicima-nacionalnih-manjina/5009

Pročitaj više
Objavljen Poziv za Izradu baze podataka plitke geotermalne energije

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv za Izradu baze podataka plitke geotermalne energije. U okviru ovog Poziva, plitka geotermalna energije definirana je kao energija pohranjena u tlu, a za njeno korištenje potreban je sustav izmjenjivača topline (horizontalni ili vertikalni) i dizalice topline. Ovim pozivom obuhvaćeni su sustavi za iskorištavanje topline tla i podzemnih voda.

Izvor financiranja: Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021.

Program: Energija i klimatske promjene

Status: Otvoren od 15. srpnja do 27. rujna 2022. (do 12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu)

Tip natječaja: Otvoreni postupak dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog poziva

Nadležno tijelo: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ukupna vrijednost Poziva: 200.000,00 EUR

Iznos potpore po projektu: 5.000,00 – 200.000,00 EUR

Stopa sufinanciranja projekata: do 100%

Trajanje projekata: 12 – 15 mjeseci

 

Prihvatljivi prijavitelji: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija, osnovan kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivi partneri: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija, osnovan kao pravna osoba u državama donatorima (Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu) ili u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivo područje: odabrani projekti provodit će se na području Republike Hrvatske. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu biti implementirane na teritoriju država donatora.

Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financiraju se projekti koji se odnose se na programsko fokusno područje Obnovljivi izvori energije, a koje predlažu subjekti hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalne ili nekomercijalne organizacije, kao i nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Očekivani neposredni rezultati su povećanje instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljivih izvora energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Detaljnije o samome Pozivu: https://eeagrants.hr/izrada-baze-podataka-duboke-geotermalne-energije-2/

Pročitaj više
STEM(AJMO) zajedno! – Na Klobučarićevom trgu postavljen STEM park za djecu

Ispred riječke OŠ Nikola Tesla, na Trgu Ivana Klobučarića otvoren je STEM park te je zajedno sa STEM laboratorijem, park uređen i opremljen u sklopu projekta STEM(AJMO!), koji s partnerima provodi Centar tehničke kulture Rijeka.

STEM je pristup edukaciji odnosno obrazovanju koji se temelji na kombinaciji različitih područja, predmeta i načina razmišljanja. Pojam STEM je akronim početnih slova riječi na engleskom jeziku – science, tehnology, engineering i mathematics, a prvi put se počeo spominjati još 1998. godine. No ono što je još važnije od samih STEM područja je način primjene odnosno učenja tih područja. STEM pristup znači da se dijete potiče na interdisciplinarno učenje odnosno kombinaciju svih područja u rješavanju nekog zadatka.

Otvaranjem STEM parkova i STEM laboratorija, djeci i mladima se nastoji od najranije dobi približiti i učiniti zanimljivim znanstvene discipline te im omogućiti interdisciplinarno učenje kroz kombinaciju raznih STEM područja potrebnih za rješavanje brojnih izazova današnjeg društva. STEM park namijenjen je prvenstveno djeci od dvije do dvanaest godina starosti, a cilj mu je omogućiti istraživanja STEM područja kroz zabavu.

U parku su postavljeni planetarij, tangram, abakus, konveksna i konkavna ogledala, enigma, pano za učenje kretanja, stanica za prirodne znanosti, gibanje po krnjem stošcu, Pitagorin poučak sa sunčanim satom i Sunčev sustav 3D. Pomoću ovih sprava moguće je ostavljanje šifriranih poruka, proučavanje neba sjeverne polutke, istraživanje sunčevog sustava, učenje osnovnih i naprednih matematičkih operacija, povezivanje životinja našeg kraja i njihovih staništa, proučavanje raznih predmeta pod lupom, praćenje klime našeg kraja te brojne druge aktivnosti.

Obilasku novog STEM parka prisustvovali su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, koordinatorica razvojnih programa u Centru tehničke kulture Rijeka Zagorka Prce Veseli, profesori s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci Vedrana Mikulić Crnković i Bojan Crnković te pročelnik Odjela za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke Zdravko Ivanković.

Projekt STEM(AJMO!) usmjeren je na jačanje kapaciteta uključenih organizacija civilnog društva iz sedam hrvatskih županija u svrhu provedbe aktivnosti popularizacije STEM-a među djecom, mladima i građanima. Rezultat je to ideje koja se formirala i oblikovala od 2020. godine. Brojna istraživanja predviđaju da bi potražnja za STEM zanimanjima do 2024. godine mogla porasti za čak 30 posto.

Odlukom Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske projektu je dodijeljeno 2.891.292,10 kuna, od čega je 2.457.598,29 kn osigurano iz europskih sredstava, dok je 433.693,82 kuna osigurano iz proračuna Republike Hrvatske. Za uređenje i opremanje STEM parka i STEM laboratorija iz proračuna Grada Rijeke izdvojeno je 307.750,00 kn.

Projekt STEM(AJMO!) provodi se uz financijsku podršku Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

 

Pročitaj više
Održan drugi međunarodni sastanak u okviru projekta Career Garden
Prošli tjedan održane su trodnevne aktivnosti u okviru Erasmus+ projekta Career Garden, kojime se planira uspostaviti digitalne formate za stručne prakse učenika i studenata stručnog obrazovanja. Od 29. lipnja do 1. srpnja u prostorijama Građevinskog fakulteta, organiziran je drugi međunarodni sastanak projekta u suradnji Regionalne razvoje agencije Primorsko-goranske županije i Građevinskog fakulteta Sveučičišta u Rijeci, a uz partnere iz Hrvatske sudjelovali su i partneri iz Njemačke i Austrije.  Na sastanku je definiran je okvir za prvu online stručnu praksu, a primjena kroz pilot projekt planirana je u Njemačkoj i Austriji u rujnu i listopadu.

Agencija je projektni partner u projektu „Vrt karijera – Gradnja mostova između obrazovnih institucija i poduzeća putem udaljene i hibridne prakse“, kojeg će Europska unija financirati s gotovo 3 milijuna kuna, u okviru programa Erasmus+.

Projektne aktivnosti odnose se na razvoj koncepta hibridnog održavanja praktične nastave u strukovnom obrazovanju, kreiranjem digitalne platforme s naglaskom na područje razvoja inovativnih metoda održavanja praktične nastave, kao i pružanje novih obrazovnih sadržaja kako bi se unaprijedile prakse u području strukovnog osposobljavanja. Platforma će povezivati tvrtke i partnerske organizacije s učenicima koji obavljaju stručnu praksu, a kroz razvoj zajedničkih sadržaja za digitalno učenje i virtualnu suradnju s transnacionalnim tvrtkama, prenosit će se znanje putem novih i inovativnih digitalnih alata.

 



Pročitaj više
Javno savjetovanje za Nacrt uputa za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Mehanizma za oporavak i otpornost

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Ministarstvo kulture i medija nositelj je investicije C1.1.1.R6-I1 Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za koju je osigurano 250.000.000,00 kuna. Dodjela bespovratnih sredstava u okviru investicije provodit će se putem javnog poziva kojim će se poslovnim subjektima u području kulturnih i kreativnih industrija omogućiti jačanje kapaciteta za prilagodbu poslovanja novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta s ciljem održivog razvoja.

U javno savjetovanje upućen je Nacrt Uputa za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ kojima se određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga, kriteriji prihvatljivosti i kriteriji odabira projektnih prijedloga, kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i izdataka te pravila provedbe postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Ministarstvo poziva stručnu javnost i sve zainteresirane dionike da komentarima sudjeluju u otvorenom savjetovanju i na taj način pridonesu učinkovitjoj raspodjeli i iskorištenosti sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem dugoročnog održivog razvoja i jačanja konkurentnosti i otpornosti kulturnih i kreativnih industrija u RH.

Razdoblje savjetovanja: 1. srpnja 2022. – 1. kolovoza 2022.

Poveznica na e-Savjetovanje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21060

 


Izvor: Ministarstvo kulture i medija 

Pročitaj više
Objavljen je 2. poziv programa Interreg Euro-Med

Objavljen je 2. poziv programa Interreg Euro-Med 2021.-2027. Radi se o pozivu namijenjenom financiranju tri vrste tematskih projekata (Study, test and transfer projects), koji su fokusirani na dva tematska prioriteta Programa: Zeleniji i Pametniji Mediteran, a više informacija o tipovima projekata (Study, test and transfer projects) koji će biti financirani u sklopu objavljenog poziva možete pronaći na poveznici.

Svi projekti koji će biti financirani u sklopu ovog poziva odnose se na jednu od 4 programske misije:

  • Inovativna održiva ekonomija (Terms of Reference);
  • Prirodna baština (Terms of Reference);
  • Zelena životna područja (Terms of Reference);
  • Održivi turizam (Terms of Reference).

Projektni konzorcij mora činiti najmanje pet organizacija sa sjedištem u različitim državama Interreg Euro-Med područja.

Prihvatljivi prijavitelji su javna tijela, visokoobrazovne i istraživačke ustanove, međunarodne organizacije, bolnice i zdravstveni centri, poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća),  nevladine organizacije i dr. Vodeći partner u projektu može biti javno tijelo, odnosno tijelo javnog prava.

Ukupna financijska alokacija za poziv je 86 milijuna eura, a stopa sufinanciranja projekata iznosi 80%.

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava po tipu projekta iznosi:

  • 600.000 eura (study projects);
  • 3.000.000 eura (test projects);
  • 1.000.000 eura (transfer projects).

Minimalno trajanje projekata ovisi o tipu projekta koji je financiran u sklopu Poziva, i to:

  • 27 mjeseci (study projects);
  • 33 mjeseca (test projects);
  • 27 mjeseci (transfer projects).

Početak projektnih aktivnosti očekuje se 1. svibnja 2023. godine.

Projektni prijedlozi se podnose putem e-platforme JEMS u razdoblju od 27. lipnja do 27. listopada 2022. godine u 13 sati.

Najavljen je niz tematskih webinara namijenjen pružanju podrške potencijalnim prijaviteljima u podnošenju projektnih prijava:

  • Izgradnja partnerstava i logičkog okvira, 7. srpnja (registracija);
  • Izrada plana rada i projektnih aktivnosti, 8. rujna;
  • Izgradnja budžeta/Prihvatljivost troškova, 22. rujna;
  • Q&A webinar, 6. listopada.

Svu dokumentaciju relevantnu za Poziv možete pronaći na poveznici.

Dana 23. lipnja 2022. godine održan informativni dan za 2. poziv programa Interreg Euro-Med, a svim potencijalnim prijaviteljima su na raspolaganju prezentacija i snimka informativnog dana. Na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU je najavljeno održavanje informativnih dana za potencijalne prijavitelje projektnih prijedloga, a datumi održavanja će biti najavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva.

U slučaju pitanja, na raspolaganju su nacionalne kontakt točke iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije: Marko Opančar (marko.opancar@mrrfeu.hr) i  Ivana Živković (ivana.zivkovic@mrrfeu.hr).

Pročitaj više

Posljednje novosti

AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
21/08/2026
AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
13/08/2026
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja
24/07/2026
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 53 54 55 … 63 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll