Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). Skup izvješća uključuje profile država i tematska poglavlja. U izvješćima o DESI-ju po državama članicama kvantitativni dokazi pokazatelja u okviru pet kategorija indeksa kombiniraju se s uvidima u politiku i najboljom praksom pojedinačnih država. Poglavlje u kojem se detaljno obrađuju telekomunikacije priloženo je izvješćima za svaku državu članicu. U tematskim poglavljima iznosi se analiza sljedećih područja na europskoj razini: širokopojasna povezivost, digitalne vještine, upotreba interneta, digitalizacija poduzeća, digitalne javne usluge, sektor IKT-a i troškovi tog sektora za istraživanje i razvoj te upotreba sredstava iz programa Obzor u državama članicama.

Europska komisija je dana 28.srpnja 2022. godine objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu prema kojem se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od 27 država članica. Između 2017. i 2022. DESI rezultat Hrvatske u blagom je padu u odnosu na 19. mjesto u 2021. godini. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Rezultat na DESI-ju za Hrvatsku, od 2017. do 2022., povećavao se neznatno više od istog za cijelu Uniju. Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

–uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. godine. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine.

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća Europe do 2030. godine u kojem će Hrvatska imati svoju ulogu.

Više o DESI indeksu: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/digital-economy-and-society-index-desi-2022