Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Društvo

Home / Archive by Category "Društvo" ( - Page 64)

Category: Društvo

Gorski kotar uskoro dobiva mobilne ambulante

Gorski kotar bi trebao biti jedno od područja Primorsko-goranske županije na kojem će u bliskoj budućnosti zaživjeti sustav tzv. mobilnih ambulanti, idealan za područja na kojima su problemi disperziranosti stanovništva sve uočljiviji, a baš Gorski kotar i jest jedno takvo područje.

Mobilne ambulante podrazumijevaju vozila koja su opremljena poput klasične ambulante, imaju adekvatan liječnički tim te svoj posao odrađuju na terenu, na tzv. baznim stanicama, odnosno lokacijama na kojima će za ta vozila biti pripremljen prostor u okviru kojeg će biti grijana čekaonica, sanitarni čvor i sve ostalo što je potrebno za kvalitetnu medicinsku uslugu koja će biti pružana iz te pokretne ambulante koja će na tu lokaciju dolaziti u terminima koji će biti poznati stanovništvu kojem će biti namijenjena.

Cijena vozila mobilne ambulante je 1,6 milijuna kuna, a uređenje bazne stanice procijenjeno je na oko 180.000 kuna.

Određivanje lokacija baznih stanica, kao i uređenje tih lokacija, bit će ostvareno kroz dogovore s lokalnim samoupravama na kojima će djelovati mobilne ambulante, a to će ponajprije biti neke goranske općine, dok će gradske sredine i dalje zadržati postojeće ambulante.

Više na poveznici.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Cres je postao otok na koji se više ljudi useljava nego što s njega odlazi. Posebno su atraktivna manja mjesta

Cresani mogu biti donekle zadovoljni objavljenim privremenim podacima popisa stanovništva jer, za razliku od nacionalne i regionalne razine, gdje je u proteklih deset godina broj stanovnika pao za desetak posto, podaci za Grad Cres i nisu tako loši – broj stanovnika smanjen je za svega 4%.

Smanjenje broja stanovnika prvenstveno je rezultat negativnog prirodnog prirasta, a ne toliko iseljavanja kao u drugim dijelovima Hrvatske. To pokazuje podatak o migracijskom saldu za 2020. godinu kada je Grad Cres zauzeo 5. mjesto među hrvatskim gradovima, s ukupnim rastom od 56 osoba, budući da se, prema službenim podacima, te godine doselilo 129 osoba, a odselile 73. Iste je godine na Cresu za 8 posto porastao i broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. I po vitalnom indeksu, broju živorođene djece na 100 umrlih, Cres je daleko iznad hrvatskog prosjeka – dok je 2020. godine indeks za Hrvatsku bio 62,9, a za Primorsko-goransku županiju čak 51,8, za Grad Cres taj je indeks 74,2.

Prema prvim objavljenim rezultatima Grad Cres ima 2.738 stanovnika, a prije deset godina bilo ih je 2.853. Zanimljivo je da je porast stanovništva zabilježen u gotovo svim naseljima na Tramuntani, sjevernom dijelu otoka Cresa koji se često u medijima ističe kao najslabije razvijen, bez vodovoda i loše prometno povezan. Ako se tome pridoda podatak da je najviše porastao broj stanovnika u Mergu i Valunu, može se zaključiti da su upravo manja mjesta na otoku prepoznata kao posebno atraktivna za život.

Važno je spomenuti kako Cres već treću godinu zaredom osvaja nagradu za najbolji mali grad u Hrvatskoj kada su u pitanju obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi. Cres je poznat po tome što od rođenja do završetka obrazovanja prati svoju djecu, učenike i studente i pruža im sve što im je potrebno, ne zanemarujući pritom dobrobit ostalih građana svih životnih dobi. Prioriteti gradskog proračuna već godinama su izdvajanje sredstava za vrtić i škole, za aktivnosti mladih, poticajne nagrade za novorođenčad i stipendije, pa se te stavke u proračunu nikada nisu smanjivale, a to pokazuje i podatak da je Cres na osmom mjestu među hrvatskim gradovima po izdvajanju za predškolsko obrazovanje po glavi stanovnika.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na Rabu u projektu “Zaželi” pomoć dobilo 99 starijih i nemoćnih osoba

U Maloj gradskoj vijećnici u Gradu Rabu održana je konferencija u povodu završetka projekta »Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II«, za koji su Gradskom društvu Crvenog križa Rab, prijavom na Poziv Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 740.166,00 kuna, osigurana iz Državnog proračuna RH (15%) i Europskog socijalnog fonda (85%).

Na projektu je zaposleno 11 osoba, od kojih su dvije osobe izašle iz radnog odnosa, jedna osoba zaposlena je u administraciji projekta, dok je za njih osmero obavljena edukacija i u radnu knjižicu upisano novostečeno zvanje.

Tijekom jednogodišnjeg rada, obavljeno je 5.944 obilazaka ukupno 99 starijih i/ili nemoćnih osoba s područja čitavog otoka.

Gerontodomaćice se nadaju ponovnoj uspostavi projekta nakon nove prijave projektnog prijedloga na natječaj, a korisnici o kojima su se skrbile izuzetno su bili zadovoljni uslugom koju su dobivali (pomoć u kućanstvu, opskrba namirnicama, lijekovima, nužan prijevoz korisnika), a posebno cijene svaki trenutak zajedničkog druženja i lijepu riječ koja im se uputi.

Više na poveznici.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija ide po EU sredstva za sportske projekte, kandidirat će Gorski kotar za domaćina zimske univerzijade

Župan Zlatko Komadina razgovarao je s ministricom turizma Nikolinom Brnjac o razvoju sportske infrastrukture u Gorskom kotaru kako bi se osigurali preduvjeti za stvaranje centra bazičnih priprema za sportaše.

Tema razgovora bile su i mogućnosti kandidiranja na natječaje za sufinanciranje, primjerice, zatvaranje bočnih zidova ledene dvorane u Delnicama kako bi bila pogodna za korištenje u svim vremenskim uvjetima, ali i ulaganje u postojeći Nordijski centar u Mrkoplju te mrežu sanjkališta koju je Primorsko-goranska županija inicirala u suradnji s goranskim gradovima i općinama.

Ministrica Brnjac izrazila je zadovoljstvo planovima PGŽ-a posebno u kontekstu najave župana Komadine da je u planu i kandidatura Gorskog kotara za domaćina zimske univerzijade.

Bilo je riječi i o pomoći Ministarstva u pripremi kulturnih programa u kontekstu turističke valorizacije županijskog projekta “KTR Putovima Frankopana” kao i mogućnost sufinanciranja rekonstrukcije Guvernerove palače. Inače, kao fokus ulaganja Ministarstva turizma i sporta, ministrica Brnjac najavila je zdravstveni turizam koji uključuje ulaganja u lječilišta i specijalne bolnice, za što PGŽ također ima projekte, od Lječilišta Veli Lošinj do opatijske i crikveničke Thalassotherapije.

Župan Zlatko Komadina i pročelnici Sonja Šišić i Ljudevit Krpan sastali su se u srijedu i s državnim tajnikom u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Velimirom Žuncem te razgovarali o mogućnostima kandidiranja projekata na fondove EU i Nacionalni plan oporavka.

“PGŽ ima spremne kvalitetne projekte. Jedan od njih je rekonstrukcija Guvernerove palače koja nije obnavljana preko 100 godina. Imamo građevinsku dozvolu, a kako se radi o projektu vrijednosti 110 milijuna kuna jedini način da se realizira jest uz pomoć fondova EU ili države”, rekao je župan Komadina te istaknuo da očekuje pomoć Ministarstva te predložio da se u novoj financijskoj perspektivi od 2021.-2027. svakako otvori mogućnost financiranja turističkih i sportskih žičara.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sudjelujte u ispitivanju mišljenja javnosti o Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka

U okviru izrade novog Plana razvoja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka za razdoblje od 2022. do 2027. godine, kojeg Regionala razvojna agencija Primorsko-goranske županije izrađuje za Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka,  objavljen je Upitnik za ispitivanje javnog mnijenja o Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP) središnja je muzejska ustanova Primorsko-goranske županije. Svojim se stalnim postavom i mnogim vrijednim izložbama iz svog ili fundusa ostalih hrvatskih muzeja uključuje u obilježavanje važnih događanja vezanih uz povijest i kulturu Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske, otkrivajući i tako djeliće nedovoljno poznate prošlosti.

Svrha ovoga upitnika je prikupiti mišljenje javnosti, građana/ki i posjetitelja/ica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka o njegovim prednostima i potrebama te njegovoj važnoj ulozi u kulturnom životu Primorsko-goranske županije, kako bi se na što kvalitetniji način unaprijedio rad muzeja te predvidjeli njegovi razvojni smjerovi koji će odgovarati potrebama stanovništva, ali i biti u skladu s nacionalnim, europskim i globalnim trendovima u kulturi.

U cilju što kvalitetnije obrade podataka, u nastavku Vam dostavljamo upitnik, koji se odnosi na rad PPMHP-a u njegovom sjedištu u Rijeci kao i njegovim dislociranim zbirkama, za koji ovom prilikom molimo da popunite s potrebnim odgovorima.

Procijenjeno vrijeme potrebno za popunjavanje upitnika je 10 minuta. Upitniku možete pristupiti na sljedeće načine:

  1. putem poveznice: https://forms.gle/tPdAeP8ULuSLVfgD7 
  2. klikom na sliku ispod
  3. skeniranjem QR koda za pristup putem pametnih telefona.

Upitnik će biti otvoren do 10. veljače 2022. godine te Vas pozivamo da ovu informaciju podijelite i s Vašom obitelji, kolegama, prijateljima i ostlaima koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitivanju javnoga mnijenja o potrebama Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.


Ovaj upitnik izradila je Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka, u okviru projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” koji je financiran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija“. Sadržaj dokumenta je isključiva odgovornost Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i ne odražava stajališta Europske unije.

 

Pročitaj više
Otvoreni natječaji u Klasteru 2 – Kultura, kreativnost i uključivo društvo

Na temelju radnog programa za razdoblje 2021. – 2022. za područje Klastera 2 – Kultura, kreativnost i uključivo društvo, u okviru Programa Obzor Europa, otvoreni su pozivi za prijavu projektnih prijedloga iz tri područja za ukupno 29 tema. Ovaj klaster ima za cilj jačanje europskih demokratskih vrijednosti, uključujući vladavinu prava i temeljna prava, očuvanje naše kulturne baštine i promicanje društveno-ekonomskih transformacija koje doprinose socijalnome uključivanju i gospodarskome rastu.

Ukupna vrijednost svih poziva iznosi 93 milijuna eura.

Rok za dostavu svih projektnih prijedloga je 20. travnja 2022. godine u 17:00 sati putem EU funding and Tenders portala.

Natječaji i uvjeti prijave objavljeni su na Funding and Tenders portalu, a informacije za svaki poziv zasebno mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Reshaping democracies (HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01)

  1.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-09: Global governance for a world in transition: Norms, institutions, actors
  2.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-05: Evolution of political extremism and its influence on contemporary social and political dialogue
  3.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-04: Education for democracy
  4.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-06: Media for democracy – democratic media
  5.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-01: Artificial intelligence, big data and democracy
  6.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-03: The impact of inequalities on democracy
  7.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-07: Politics and the impact of online social networks and new media
  8.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-02: The future of democracy and civic participation
  9.  HORIZON-CL2-2022-DEMOCRACY-01-08: Representative democracy in flux

A sustainable future for Europe (HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01)

  1.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-05: Gender and social, economic and cultural empowerment
  2.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-06: Overcoming discrimination for an inclusive labour market
  3.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-07: Conditions for the successful development of skills matched to needs
  4.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-04: Decision-making processes of (aspiring) migrants
  5.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-08: Strengthening racial, ethnic and religious equality
  6.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-10: Socio-economic effects of ageing societies
  7.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-01: Public policies and indicators for well-being and sustainable development
  8.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-02: The impact of spatial mobility on European demographics, society, welfare  system and labour market
  9.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-03: Conditions of irregular migrants in Europe
  10.  HORIZON-CL2-2022-TRANSFORMATIONS-01-09: Return and readmission of irregular migrants in the EU

Research and innovation on cultural heritage and CCIs – 2022 (HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01)

  1.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-04: Traditional crafts for the future: a new approach
  2.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-01: Safeguarding endangered languages in Europe
  3.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-05: Towards a competitive, fair and sustainable European music ecosystem
  4.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-07: Protection of artefacts and cultural goods from anthropogenic threats
  5.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-08: Effects of climate change and natural hazards on cultural heritage and remediation
  6.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-09: Games and culture shaping our society
  7.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-02: Europe’s cultural heritage and arts – promoting our values at home and abroad
  8.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-03: The role of perceptions, formed by traditions, values and beliefs, in shaping European societies and politics in the 21st century
  9.   HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-06: Increase the potential of the international competitiveness of the European filmmaking industry
  10.  HORIZON-CL2-2022-HERITAGE-01-10: The New European Bauhaus – shaping a greener and fairer way of life in creative and inclusive societies through Architecture, Design and Arts

Također, u svrhu što kvalitetnijeg informiranja zainteresirane javnosti vezano za predmetne pozive, održan je i nacionalni informativni dana o Klasteru 2, a prezentacije s nacionalnog informativnog dana za područje Klastera 2 održanog 25. studenoga 2021. godine mogu se preuzeti ovdje.


Izvor: AMPEU, https://www.obzoreuropa.hr/natjecaji-pregled/otvoreni-natjecaji-klaster-2-kultura-kreativnost-ukljucivo-drustvo-2022 

Pročitaj više
Visoko obrazovanje: priprema sveučilišta EU-a za budućnost putem dublje transnacionalne suradnje

Danas je europskom društvu potreban doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta više nego ikad prije. Europa se suočava s velikim izazovima kao što su klimatske promjene, digitalna transformacija i starenje stanovništva, a sve u vrijeme najveće globalne zdravstvene krize u zadnjih 100 godina i njezinih gospodarskih posljedica. Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Donesenim dvjema novim inicijativama, europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja, poduprijet će se sveučilišta u tom radu.

U Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju četiri cilja:

  • jačanju europske dimenzije visokog obrazovanja i istraživanja
  • konsolidiranju sveučilišta kao centara europskog načina života, što će se postići mjerama usmjerenima na akademske i istraživačke karijere, kvalitetu i relevantnost vještina svrsishodnih i u slučaju budućih promjena, raznolikost, uključenost, demokratske prakse, temeljna prava i akademske vrijednosti
  • jačanju položaja sveučilišta kao ključnih pokretača promjena u usporedno zelenoj i digitalnoj tranziciji
  • jačanju sveučilišta kao ključnih aktera u ostvarivanju uloge i vodstva EU-a na svjetskoj razini.

Više na poveznici.


Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Opatijska škola dobila dvije pametne učionice

Opatijska Osnovna škola »Rikard Katalinić Jeretov« raspolaže prvom pametnom učionicom u Hrvatskoj. Točnije, dvije učionice opremljene su pametnim utičnicama, koje mjere potrošnju i kvalitetu energije i kojima se može daljinski upravljati te senzorima i zajedničkom centralnom jedinicom.

Takva je oprema omogućila opatijskim osnovnoškolcima niz mogućnosti, a jedna od njih je i očitanje kvalitete zraka u realnom vremenu. Ako, primjerice, sustav signalizira količinu čestica u zraku koja zahtijeva određenu ventilaciju, otvaraju se prozori. Istina, za sada ne automatski, ali ručno.

Ta nova tehnologija naučit će učenike podosta o održivom razvoju, kvalitetnom upravljanju resursima, energetskoj učinkovitosti, ali i omogućiti im da budu kompetentniji na budućem tržištu rada.

Riječ je o EU projektu Insulae koji zajedno provodi nekoliko partnera, a čije je središte na otoku Unije.

Više na poveznici.


Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Godina 2022. je Europska godina mladih

EU je odlučio ovu godinu posvetiti mladima. 

EU prepoznaje važnost dobrobiti mladih, njihovog razvoja, angažmana i sudjelovanja u društvu. Zato je pokrenuo brojne programe i inicijative za mlade, od poznatog i popularnog programa razmjene Erasmus, koji je započeo 1987., do sudjelovanja u Konferenciji o budućnosti Europe, gdje je trećina sudionika panela građana mlađa od 25 godina.


 Mjere EU-a za zapošljavanje mladih


Ove godine EU stavlja poseban fokus na mlade. Cilj je uključiti njih i njihove prioritete u oblikovanje politika te organizirati aktivnosti usmjerene na mlade diljem EU-a.

Mladi u Europi
  • Svaka šesta osoba u Europi ima između 15 i 29 godina
  • Svaka treća osoba u 2019. provela je najmanje dva tjedna u inozemstvu zbog posla, osposobljavanja ili obrazovanja
  • 75 posto ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji i demokraciji

Na zahtjev Parlamenta, posebna pozornost posvetit će se mladima s manje mogućnosti i rješavanju problema mentalnog zdravlja. Tijekom godine pokrenut će se novi projekt „ALMA” za promicanje prekogranične mobilnosti mladih u nepovoljnom položaju.


Koronakriza je znatno utjecala na mlade koji su ostali bez poslova i osjetili posljedice na svoje mentalno i emocionalno zdravlje. EU je zato odlučio dati prioritet pitanjima koja se tiču mladih kako bi poboljšao njihove izglede za budućnost.

Mladi i COVID-19
  • Svakoj trećoj osobi bilo je teško nositi se s korona mjerama
  • Nezaposlenost je porasla s 11,9 posto u 2019. na 13,3 posto u 2020.
  • 40 posto se boji za svoje zdravlje, a 66 posto za zdravlje obitelji i prijatelja

Inicijative EU-a za mlade:

  • Europski skup mladih događanje je Europskog parlamenta koje mladima pruža priliku za međusobno upoznavanje, raspravu sa stvarateljima politika EU-a i iznošenje ideja o budućnosti Europe
  • Posjet Europskom parlamentu i sudjelovanje u raznim aktivnostima kroz koje se može saznati više o EU-u
  • Zahvaljujući programu Škola ambasador Europskog parlamenta učenici u srednjim i strukovnim školama kroz razne aktivnosti uče o europskoj demokraciji i vrijednostima te ulozi koju mogu imati u EU-u
  • Europska nagrada za mlade Karlo Veliki svake se godine dodjeljuje projektima kojima se promiče europsko i međunarodno razumijevanje i potiče osjećaj europskog identiteta i integracije
  • Europski portal za mlade pruža informacije o mogućnostima i inicijativama na europskoj i nacionalnoj razini vezanim uz obrazovanje, volontiranje, rad, putovanja, demokratsko sudjelovanje, održivi razvoj i slično

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija predlaže da okolišna održivost bude u središtu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Europska komisija objavila je Prijedlog preporuke Vijeća o učenju za okolišnu održivost. Cilj je prijedloga poduprijeti države članice, škole, visoka učilišta, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u prenošenju znanja i vještina u području održivosti, klimatskih promjena i okoliša. Novi europski okvir kompetencija za održivost, koji je objavio Zajednički istraživački centar, definira kompetencije potrebne za zelenu tranziciju koje uključuju kritičko razmišljanje, pokretanje inicijativa, poštovanje prirode i razumijevanje posljedica svakodnevnih aktivnosti i odluka za okoliš i globalnu klimu.

U prijedlogu Komisije države članice pozivaju se da:

  • učenicima svih dobnih skupina omoguće pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i održivosti;
  • odrede okolišnu održivost kao prioritetno područje u okviru politika i programa obrazovanja i osposobljavanja kako bi se pružila potpora tom sektoru i omogućilo da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potaknu i pruže potporu pristupima održivosti na razini cijele institucije koji obuhvaćaju poučavanje i učenje; razvoj vizija, planiranje i upravljanje; aktivno sudjelovanje studenata i osoblja; upravljanje zgradama i resursima te partnerstva s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganja u održivu i zelenu infrastrukturu, osposobljavanje, alate i resurse za povećanje otpornosti i pripravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. velik naglasak stavlja i na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U godišnjem programu rada za 2022. prioritet će biti projekti pružatelja obrazovanja kojima se razvijaju zelene kompetencije i vještine, kurikulumi usmjereni na budućnost i planirani pristupi održivosti. Posebnim pozivom na podnošenje prijedloga za velike projekte osigurat će se financijska sredstva za utvrđivanje, razvoj i ispitivanje inovativnih pristupa obrazovanju o okolišnoj održivosti. Komisija će nastavnicima pružiti i mogućnosti osposobljavanja i pristup zajednicama prakse putem portala School Education Gateway i eTwinning. Novi Komisijin portal europskog prostora obrazovanja omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU-u, uključujući posebne informacije o zelenom obrazovanju.


Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
21/08/2026
AdriACTIVE: prema održivom i pametno upravljanom turizmu
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
13/08/2026
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja
24/07/2026
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 63 64 65 … 83 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll