Category: Društvo

U sljedećem razdoblju u otoke se ulaže 7,8 milijardi kuna

Bolja pristupačnost vrtića i škola, zadržavanje mladih kroz jačanje gospodarstva i povoljnije stambeno zbrinjavanje, neke su od mjera koja su predviđena u sljedećem razdoblju u Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine.

Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Točnije, na otocima Primorsko-goranske županije živi najviše stanovnika, njih 39.706, odnosno 30% ukupnog broja otočnog stanovništva, na sveukupno 9 otoka.

Upravo je i Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po projektima usmjerenih ka pametnim i energetski neovisnim otocima, radi to i Splitsko-dalmatinska županija, koja je najjače krenula s demografskim mjerama namijenjenima mladim obiteljima na otocima.

Migracijski saldo je velik u većini JLS-a na otocima, rastao je i broj stanovnika, ali, kako stoji u Nacionalnom planu, bitno je povećati broj vrtića, škola, zdravstvenih usluga i onih socijalne skrbi. U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove, odnosno otoci će imati svoju zasebnu omotnicu.

Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

Po pitanju energetskih rješenja Primorsko-goranska županija se ubrzano razvija. Otoci Cres i Lošinj bili su izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu  se u  suradnji s HEP-om u pogon stavljena najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.

Kroz EU fondove, Županija je uložila znatna sredstva u luke na otocima, od rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju.

Značajna su i ulaganja u kapitalne projekte Lječilište Veli Lošinj s ciljem revitalizacije lječilišnog centra, zatim infrastrukturu Psihijatrijske bolnice Rab kao i financiranje unapređenja primarne zdravstvene zaštite na otocima Primorsko-goranske županije, a  odnosi se na poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini, također značajna sredstva ulažu se i u domove za starije i nemoćne.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija među vodećima po ulaganju u obrazovanje

Prema analizi portala zupan.hr, Primorsko-goranska županija je izdvojila 38,44% proračuna za obrazovanje u prošloj godini, što ju je svrstalo u vodećih pet županija po visini izdvojenih sredstava.

Županija intenzivno ulaže u gradnju novih školskih objekata kao i njihovu obnovu i rekonstrukciju, a  kako bi ujednačili uvjete i standarde obrazovanja u svim dijelovima županije. U ovoj godini završena je kompletna rekonstrukcija osnovne škole Jelenje-Dražice (41.300.000 kuna),  započet je i projekt dogradnje osnovne škole „Ivana Rabljanina“ u Rabu, te izgradnja sportske dvorane Medicinske škole.

Županija godišnje za realizaciju kapitalnih projekata i investicijskog održavanja izdvaja između 25 i 30 milijuna kuna  za 150 zgrada koje ima u nadležnosti. U konsolidiranom proračunu za 2021. godinu za resor obrazovanja  predviđen je iznos od  580.275.000 kn, a u prijedlog proračuna za 2022. nešto više,  602.969.000 kuna.

Ove je godine dodijeljeno i  sedam novih stipendija studentima deficitarnih zanimanja, a 30 ih je obnovljeno. Stipendije iznose tisuću kuna na mjesečnoj razini, a Primorsko-goranska županija ih dodjeljuje tijekom posljednjih 20 godina u što je uloženo gotovo 8 milijuna kuna.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Od 1. siječnja veće potpore za zapošljavanje

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je odluku o većem iznosu potpora za samozapošljavanje, zapošljavanje i pripravništvo u 2022. godini, produljilo trajanje potpore za pripravništvo i zapošljavanje do 24 mjeseca te formalno donijelo odluku o podmjeri Biram Hrvatsku.

Program mjera aktivne politike zapošljavanja u 2022. godini uključuje potpore za zapošljavanje, pripravništvo, za pripravništvo u javnim službama, za samozapošljavanje, usavršavanje, obrazovanje i osposobljavanje, javni rad i stalni sezonac.

Najvažnije promjene u odnosu na 2021. godinu su veći iznosi potpora za samozapošljavanje, zapošljavanje i pripravništvo, širi je spektar prihvatljivih ciljanih skupina korisnika s naglaskom na ranjive skupine, produženo je trajanje potpore za pripravništvo i zapošljavanje do 24 mjeseca, planirano je i administrativno rasterećenje korisnika prilikom apliciranja za mjere aktivne politike zapošljavanja, uvodi se i nova podmjera potpore za samozapošljavanje “Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku” te mjere financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ciljane skupine su korisnici potpore za samozapošljavanje u 2022. godini, registrirani na području indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a koji su promijenili prebivalište tako da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV. Korisnici su i hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz zemalja Europskog gospodarskog područja i to neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u tim zemljama ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih u roku 30 dana od dana reguliranog prebivališta i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje unutar šest mjeseci od povratka/reguliranog prebivališta.

Visina subvencije za korisnike iz ciljane skupine 1. uključuje ukupni iznos za troškove preseljenja u iznosu od 25.000 kuna, a za korisnike iz ciljane skupine 2. ukupni iznos za troškove preseljenja u iznosu od 50.000 kuna.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoreni CERV natječaji Europske unije vrijednosti 143,4 milijuna EUR

U okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (Citizens, Equality, Rights and Values programme – CERV) objavljen je niz poziva na dostavu projektnih prijedloga. Pozivi su objavljeni u sve četiri tematske cjeline: Vrijednosti Unije, Jednakost, prava i rodna ravnopravnost, Uključenost i sudjelovanje građana te borba protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja prema djeci.  Ukupna vrijednost svih poziva iznosi 143,4 milijuna eura. Detaljne informacije o pojedinom pozivu dostupne su putem poveznica u nastavku:

Vrijednosti Unije (Union Values strand)

Jednakost, prava i rodna ravnopravnost (Equality, Rights and Gender Equality strand)

Uključenost i sudjelovanje građana (Citizens engagement and participation strand)

Daphne strand

U okviru navedenih poziva financirat će se širok krug aktivnosti koje uključuju edukacije, razmjene iskustava i dobrih praksi, jačanje kapaciteta, osvješćivanje i medijske kampanje te istraživanja, a projektne prijedloge mogu prijaviti javne institucije te organizacije. Više informacija o programu dostupno je na službenoj stranci Funding and tender opportunities portal i internetskoj stranici Ureda za udruge, a za sva pitanja o programu možete se obratiti na cerv@udruge.vlada.hr.

Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (Citizens, Equality, Rights and Values Programme – CERV) pokriva područja dosadašnjih programa Unije Europa za građane, Prava, ravnopravnost i građanstvo i DAPHNE i najveći program Unije do sada namijenjen zaštiti i promicanju prava i vrijednosti ugrađenih u temeljne Ugovore i Povelje EU-a: vladavini prava, demokraciji, građanskoj participaciji, temeljnim pravima, transparentnosti, dobrom upravljanju te borbi protiv svih oblika nasilja, kroz pružanje financijske podrške neprofitnom i javnom sektoru.

Ured za udruge Vlade RH djeluje kao nacionalna kontakt točka CERV programa, zadužena za informiranje i educiranje o Programu, jačanje njegove vidljivosti u Republici Hrvatskoj te pružanje tehničke podrške prijaviteljima i provoditeljima projekata.

 

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga. Predmet Poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru, primjenom digitalnih tehnologija u svrhu boljeg korištenja resursa i smanjenja emisija stakleničkih plinova, a za dobrobit građana i gospodarskih subjekata.

Projekt može imati primjenu u isključivo jednom od sljedećih područja:

  1.  Digitalna javna uprava što podrazumijeva optimizaciju i digitalizaciju usluga i procesa javne uprave te povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima.
  2.  Pametna i održiva rješenja u prometnom sustavu što podrazumijeva održivi razvoj prometnih sustava provođenjem aktivnosti poput uvođenja: inteligentnog upravljanja prometom i javnim parkirnim površinama, nisko-emisijskih prometnih zona, sustava javnih bicikala (sa i bez električnog pogona), te drugih integriranih i inteligentnih prometnih rješenja.
  3. Klimatske promjene i zelena tranzicija što podrazumijeva smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i učinkovitije korištenja resursa i prelazak na kružno gospodarstvo, uz osiguravanje informacija o kvaliteti okoliša (zrak, tlo, voda, buka, svjetlosno onečišćenje i dr.).

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 26.000.000,00 kuna.

Bespovratna sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se putem sredstava pomoći, u iznosu do najviše 500.000,00 kuna po projektu, odnosno do:

  •  80% opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,
  • 60% opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,
  • 40% opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske. Korisnik može ostvariti sredstva Fonda za neposredno sufinanciranje do dva projekta, pod uvjetom da svaki projekt ima primjenu u različitom području definiranom točkom I. Poziva.

Opravdani troškovi su:

  • Troškovi nabave opreme, usluga i radova za implementaciju (uvođenje) sustava i rješenja predviđenih projektom,
  • Troškovi informiranja i vidljivosti projekta,
  • Ostali troškovi za koje prijavitelj obrazloži u prijavi da su neophodni za ostvarenje ciljeva projekta.

Podnošenje prijava započinje danom objave Poziva, odnosno od 15. prosinca 2021. godine.

Poziv traje do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi. Informacija o iznosu iskorištenih sredstava bit će dostupna prijaviteljima putem mrežne stranice Fonda.

Više informacija te detalje Poziva (uključujući i pozivnu dokumentaciju) možete saznati na poveznici:  https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=172 

Pročitaj više
Predstavljena virtualna šetnja po Gorskom Kotaru

U Gorskom je kotaru od početka godine ostvareno 103.000 noćenja što je oko 30 posto veći fizički turistički promet nego lani, ali i tek tri posto manji nego rekordne 2019. Istaknuto je to na press konferenciji Turističke zajednice Gorskog kotara u Fužinama gdje je održana 4. sjednica Skupštine goranske TZ. Selo Bake Mraz u Delnicama, tradicionalni odlično posjećeni Doček Nove godine u podne u Fužinama, ali i niz adventskih događanja u brojnim drugim gradovima i mjestima diljem Gorskog kotara, daju za vjerovati kako bi Gorani mogli čak i dostići 2019.

Komentirajući ostvarenje u turističkoj 2022. i ciljeve u narednoj turističkoj godini, Petar Hrg, direktor TZ Gorskog kotara, istaknuo je kako je motiv i ambicija nagodinu još snažnije marketinški istupiti prvenstveno na domaćem tržištu, ali i jače krenuti u promociju na stranim tržištima. Obzirom da u strukturi gostiju najviše ima stranih gostiju iz Njemačke, Italije, Nizozemske i Francuske, Gorski će kotar targetirati upravo ta tržišta. Jučer je predstavljena i nova virtualna i kartografska podrška posjetiteljima u destinaciji. Riječ je o interaktivnoj 360 stupnjeva šetnji koju možete vidjeti na: https://www.zoom.hr/upload/360/virtualna-setnja-proljece-ljeto/Gorski-kotar.html.

Ova virtualna šetnja kroz Gorski kotar sadrži 168 scena, od toga njih 28 zračnih te 140 podnih od kojih je 57 interijera. Naime, tu se može vidjeti Gorski kotar iz zraka, NP Risnjak, prirodne znamenitosti, kulturne znamenitosti, centri za posjetitelje te izletišta.

pojasnio je njen autor Rajko Mrvoš.

Gorski kotar kontinuirano razvija svoju turističku ponudu pružajući priliku svim posjetiteljima da otkriju nove atrakcije i mjesta koje do sada nisu posjetili Gorskom kotaru.

Više informacija: 

https://pametnaregija.hr/2021/12/10/predstavljena-virtualna-setnja-kroz-gorski-kotar-prilika-da-posjetitelji-otkriju-nove-i-nepoznate-atrakcije/

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/predstavljena-virtualna-setnja-kroz-gorski-kotar/?meta_refresh=true

 

Pročitaj više
Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Europska komisija predstavila je prijedloge preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama da bi pomogla državama članicama u ostvarivanju tog cilja, kako je najavljeno u Programu vještina i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Pojedinci s dobrim vještinama mogu bolje iskoristiti nove prilike i imaju sigurnosnu mrežu u nesigurnim vremenima. Zahvaljujući vještinama promiču se uključivost i društveni napredak, a gospodarstvo dobiva kvalificiranu radnu snagu potrebnu za rast i inovacije. Uspjeh digitalne i zelene tranzicije ovisi o radnicima s odgovarajućim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage radi prilagodbe promjenjivom tržištu rada i odgovora na potražnju u različitim sektorima.

Unatoč tome, premalo ljudi sudjeluje u redovitim aktivnostima učenja nakon početnog obrazovanja i osposobljavanja jer često nemaju novca ili vremena za usavršavanje i učenje novih vještina ili nisu svjesni mogućnosti za učenje i njihovih koristi. Na primjer, određena razina digitalnih vještina potrebna je na više od 90 % sadašnjih radnih mjesta i u gotovo svim sektorima, ali je 2019. samo 56 % odraslih imalo osnovne digitalne vještine.

Predložena preporuka Vijeća stoga se odnosi se na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

  • uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe
  • definiraju popis kvalitetnih osposobljavanja koja su relevantna za tržište rada i prihvatljiva za financiranje s individualnih računa za učenje i da taj popis učine dostupnim putem digitalnog registra, na primjer s mobilnog uređaja
  • ponude mogućnosti za profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust radi osposobljavanja.

Ovaj je prijedlog inovativan jer su u njemu pojedinci glavni element razvoja vještina. Osim toga, države članice pozvane su da prilagode financiranje u skladu s potrebama pojedinaca za osposobljavanjem.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj predstavila kurikulum građanskog odgoja za srednjoškolce

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održano je predstavljanje Prijedloga kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za srednje škole “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Ravnateljima primorsko-goranskih srednjih škola prvima u Hrvatskoj prezentiran je novi kurikulum, a koji se ujedno kao pilot projekt i po prvi put provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji.

Program je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda te se realizira kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati godišnje. Učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice. Samostalno predlažu problem koji zamijete u svojoj lokalnoj sredini, istražuju ga te potom i djeluju na način da steknu iskustvo i pronađu rješenja. Često ga predaje više nastavnika u suradnji s raznim dionicima u društvu, npr. nevladinim sektorom i novinarima.

Nakon ove pred-faze, iduća će školska godina godina biti pilot-faza, a nakon toga šaljemo projekt na akreditaciju u Agenciju za odgoj i obrazovanje i onda će, ako bude odobren, moći biti ponuđen svim srednjim školama da ga uvrste kao izborni predmet, najavila je rektorica.

Na predstavljanju je najavljena i izrada priručnika, kao i mrežnih stranica koje će povezati nastavnike, ali i širenje programa u drugim dijelovima Hrvatske.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske vrijednosti oko 140 milijuna eura

Uz aktivno sudjelovanje Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, na čelu s ravnateljem Vedranom Kružićem, koja koordinira Plan u ime Primorsko-goranske županije, 30. studenog 2021. godine u Zadru, održana je Druga sjednica Koordinacijskog vijeća za Jadransku Hrvatsku na kojoj je usvojen Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske.

Plan je rezultat zajedničke inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sedam županija Jadranske Hrvatske kroz koji će biti alocirano oko 140 milijuna eura, odnosno milijarda i 50 milijuna kuna putem poziva za poduzetnike sa područja Jadranske Hrvatske i to za sektore plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

Ministrica Tramišak: „Jadranska Hrvatska ima veliku ulogu u kontekstu cjelokupnog napretka naše zemlje i zato je bitno da i dalje jača svoju konkurentnost, a ovih 140 milijuna eura zasigurno će tome doprinijeti“.

Sastanku su osim ministrice Tramišak prisustvovali i državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, župan Zadarske županije Božidar Longin, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te predstavnici preostalih 5 županija Jadranske Hrvatske.

Izvor fotografije: https://razvoj.gov.hr/vijesti/usvojen-plan-za-industrijsku-tranziciju-jadranske-hrvatske/4770

Pročitaj više
Online radionica: Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na online radionicu “Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva” koju će 16. prosinca 2021. održati udruga SMART iz Rijeke.

Prijava:
ZOOM RADIONICA UDRUGE SMART, 16.12.2021. – Modeli uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva

Ciljevi ove online radionice su upoznati sudionike sa svrhom te različitim načinima i modelima uključivanja građana u rad organizacija civilnoga društva i utvrditi praktične korake koje organizacije mogu ili trebaju poduzeti kako bi snažnije uključili građana u svoj rad. Mole se zainteresirani da se na radionicu prijave samo ako na istoj mogu sudjelovati za cijelo vrijeme njezina trajanja te samo ako mogu osigurati opremu potrebnu za aktivno i nesmetano sudjelovanje na radionici. MAX SUDIONIKA: 30

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, MI, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

Izvor: http://www.esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više