Društvo

Zimska škola kemije dovela u Rijeku srednjoškolce iz cijele Hrvatske

Peto izdanje Zimske škole kemije ponovo je tijekom školskih praznika napunilo laboratorije Prirodoslovne i grafičke škole u kojoj se tijekom ovog tjedna svakodnevno stječu nova znanja, a po ta znanja došli su srednjoškolci iz cijele Hrvatske. Njih ukupno 16 svakodnevno od jutra do večeri bavi se raznim kemijskim pokusima koje u okviru redovne nastave ne mogu izvoditi i to je ono zbog čega ponajbolji hrvatski mladi kemičari svake godine školske praznike rado provode u Rijeci.

​Zimska škola kemije jedinstven je projekt koji zajednički provode Prirodoslovna i grafička škola i Institut »Ruđer Bošković«, a riječ je o programu koji ima i svoje ljetno izdanje. Programi su namijenjeni srednjoškolcima koji žele proširiti svoje znanje iz kemije te joj pristupiti na kompleksniji i sveobuhvatniji način negoli se to čini u školskim udžbenicima.

Ministarstvo je Zimsku školu kemije prepoznalo kao projekt od nacionalne važnosti i za njegovu provedbu odobreno nam je 20 tisuća kuna. Kao donator tu je i INA koja je osigurala 10 tisuća kuna, a potporu pruža i Učenički dom Kvarner koji osigurava smještaj za učenike koji dolaze izvan Rijeke.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije najveću prosječnu neto plaću

Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije, najveću prosječnu neto plaću, ali ona je još uvijek niža od prosječne plaće na nacionalnoj razini. Državni zavod za statistiku objavio je da su u prošlom tromjesečju radnici u PGŽ-u u prosjeku zarađivali 7.071 kunu, što je još uvijek 20 kuna niže od državnog prosjeka.

Najveća prosječna plaća u prethodnom tromjesečju, ona zagrebačka iznosila je 8.452 kune i ona je gotovo 20 posto veća od državnog prosjeka u istom razdoblju. Ujedno to znači i da su radnici u PGŽ-u imali 20 posto nižu prosječnu plaću od one zagrebačke, odnosno svaki su mjesec dobivali u prosjeku 1.381 kunu manje.

Kako su se rezultati turističke sezone, bolji od planiranih, prelili na plaće zaposlenih najbolje govori podatak DZS-a o tome da je prosječna plaća u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane u kolovozu bila 5.794 kune, što je oko 400 kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Ta je prosječna plaća za oko 1.300 kuna manja od državnog prosjeka. Niža prosječna plaća zabilježena je, prema podacima koje je objavio DZS, jedino u građevinarstvu, i to doslovno za nekoliko desetaka kuna te u administrativnim djelatnostima i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Podaci državnih statističara otkrivaju i to da su u trećem tromjesečju muškarci imali prosječnu plaću 7.329 kuna, a žene 6.816 kuna. To znači da su muškarci imali plaću koja je 238 kuna veća od državnog prosjeka, a žene su zarađivale 275 kuna manje od prosjeka i 513 kuna manje od muškaraca.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Europska komisija predstavila je prijedloge preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama da bi pomogla državama članicama u ostvarivanju tog cilja, kako je najavljeno u Programu vještina i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Pojedinci s dobrim vještinama mogu bolje iskoristiti nove prilike i imaju sigurnosnu mrežu u nesigurnim vremenima. Zahvaljujući vještinama promiču se uključivost i društveni napredak, a gospodarstvo dobiva kvalificiranu radnu snagu potrebnu za rast i inovacije. Uspjeh digitalne i zelene tranzicije ovisi o radnicima s odgovarajućim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage radi prilagodbe promjenjivom tržištu rada i odgovora na potražnju u različitim sektorima.

Unatoč tome, premalo ljudi sudjeluje u redovitim aktivnostima učenja nakon početnog obrazovanja i osposobljavanja jer često nemaju novca ili vremena za usavršavanje i učenje novih vještina ili nisu svjesni mogućnosti za učenje i njihovih koristi. Na primjer, određena razina digitalnih vještina potrebna je na više od 90 % sadašnjih radnih mjesta i u gotovo svim sektorima, ali je 2019. samo 56 % odraslih imalo osnovne digitalne vještine.

Predložena preporuka Vijeća stoga se odnosi se na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

• uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe
• definiraju popis kvalitetnih osposobljavanja koja su relevantna za tržište rada i prihvatljiva za financiranje s individualnih računa za učenje i da taj popis učine dostupnim putem digitalnog registra, na primjer s mobilnog uređaja
• ponude mogućnosti za profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust radi osposobljavanja.

Ovaj je prijedlog inovativan jer su u njemu pojedinci glavni element razvoja vještina. Osim toga, države članice pozvane su da prilagode financiranje u skladu s potrebama pojedinaca za osposobljavanjem.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike