Category: EU fondovi

Najava Poziva za Izradu strategija zelene urbane obnove objavljena u sustavu eNPOO

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada strategija zelene urbane obnove“, koji se planira objaviti do kraja rujna 2022. godine, financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) odnosno C6. Inicijativu NPOO-a: Obnova zgrada, investiciju C6.1. R5 „Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“

Cilj ovog Poziva je pružiti potporu u pripremi Strategija zelene urbane obnove u svrhu poticanja razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te kao podrška općem održivom razvoju.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava u Državnom proračunu RH, osiguran iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u okviru ovog Poziva iznosi 2.500.000,00 kuna i koristit će se za sufinanciranje izrada strategija zelene urbane obnove.

Najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je kako slijedi:

a) najniži iznos 100.000,00 kuna
b) najviši iznos 250.000,00 kuna

Prihvatljive aktivnosti su: izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost projekta. Stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iznosi 100%.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Projektni prijedlozi koji se odnose na područja u kojemu je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa (Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija) imat će prednost prilikom odabira.

Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku, a podnošenje projektnih prijedloga prijaviteljima dozvoljeno je od 31. listopada 2022. u 9:00h. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 30. studenoga 2022. godine do 16:00 h.

Tijekom trajanja Poziva planirano je održavanje online informativnih/edukativnih radionica. Datum i vrijeme održavanja istih bit će objavljeni najmanje 5 radnih dana prije njihova održavanja na mrežnim stranicama Ministarstva.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Izmjena trajnog ograničenog Poziva za „Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.“

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavljuje prvu Izmjenu trajnog ograničenog Poziva za „Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.“ inicijalno objavljenog 14.4.2022. godine na mrežnim stranicama Ministarstva:

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske – Otvoreni javni pozivi i natječaji (gov.hr)

Poziv_Male intervencije II..pdf (gov.hr)

Izmjene Poziva koje se odnose na sljedeće:

  • Produljenje krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga

Inicijalni Poziv je otvoren do iscrpljenja raspoloživih financijskih sredstava u okviru ovog Poziva (1.000.000.000,00 HRK)  ili maksimalno do 30. 09. 2022. godine.
S obzirom da financijska omotnica još uvijek nije iscrpljena, Poziv je produljen do 31. 12. 2022.

  • Dokumentacija za prijavu projekta

U odnosu na dokumentaciju za prijavu projekta koja je propisana u inicijalnom Pozivu, nije potrebna sljedeća dokumentacija:

– Obrazac skupne Izjave prijavitelja

–  Izvadak iz Registra stvarnih vlasnika prijavitelja i partnera

U okviru ovih izmjena, izmijenjene su i Upute za prijavitelje.

Izmjena Poziva

Izmijenjene Upute za prijavitelje (sa vidljivim izmjenama)

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Predstavljena 24 projekta Urbane aglomeracije Rijeka ugovorena kroz ITU mehanizam 2014.-2020.

Kroz ITU mehanizam 2014.-2020. ugovorena su 24 projekta na području Urbane aglomeracije Rijeka ukupne vrijednosti veće od 573 milijuna kuna, čija je realizacija u tijeku, uz odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 350 milijuna kuna. Predstavnici općina i gradova članica Urbane aglomeracije Rijeka na konferenciji „Projekti ITU mehanizama za poduzetnike, djecu i mlade u Urbanoj aglomeraciji Rijeka“ predstavili su projekte financirane sredstvima europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar i suradnik za marketing i projekte Gradske knjižnice Rijeka Kristian Benić predstavili su kompleks Rikard Benčić i Dječju kuću u kojoj je konferencija i održana, a pročelnica Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke Jana Sertić predstavila je projekt Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana. U nastavku konferencije Poduzetnički inkubator Grada Opatije – HUBBAZIA predstavio je voditelj inkubatora Tomislav Lesinger, a Kastav Smart Start – Poduzetnički inkubator KASPI predstaviti su pročelnik Upravnog odjela za financije i razvoj Grada Kastva Krešimir Vidović i voditeljica inkubatora Matea Cavrić. Voditeljica odsjeka ureda načelnice Općine Viškovo Irena Gauš i voditeljica projekta Jasminka Štimac predstavile su projekt „Za sretnije djetinjstvo“, dok je ravnateljica Centra kulture Kostrena Borka Reljac predstavila projekt „Stori po svoju“.Tu su još projekti kao „Nabavka novih autobusa”, mnogobrojni projekti iz sektora kulture kao i oni koji kulturu valoriziraju iz aspekta turizma i povećavanja vidljivosti regije na području Hrvatske i Europe, a svi oni doprinose boljem životu građana.

Urbana Aglomeracija Rijeka osnovana je 2015. godine, a u njen sastav ušlo je deset  gradova i općina: Rijeka, Kastav, Kraljevica, Opatija, Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo.
Glavni cilj osnivanja Urbane aglomeracije bilo je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) koji je Europska unija uvela s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Nakon proširenja u prosincu 2021. godine, Urbanoj aglomeraciji Rijeka pridružili su se Bakar, Matulji, Jelenje i Omišalj te tako u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine Urbanu aglomeraciju Rijeka čini ukupno 14 jedinica lokalne samouprave.

Do sada je ITU mehanizam koristilo osam gradova, dok će u novom programskom razdoblju ITU mehanizmom biti obuhvaćene urbane aglomeracije koje su bile uključene i u prethodnoj perspektivi te čak 14 novih gradova koji su ujedno i sjedišta županija.
Očekuje se skoro odobravanje Integriranog teritorijalnog programa od strane Europske komisije, a program u sebi sadržava četiri ključna prioriteta. To su:

  1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, za koji je namijenjeno 30 milijuna eura,
  2. Jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima, za koji je namijenjeno 141,6 milijuna eura,
  3. Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, kojem je namijenjeno 509,6 milijuna eura, i
  4. Pravedna tranzicija.

Izvor: https://www.safu.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Europska izvršna agencija za klimatsku infrastrukturu i okoliš (CINEA) objavila je CEF Energija poziv za 2022.

Europska izvršna agencija za klimatsku infrastrukturu i okoliš (CINEA) objavila je CEF Energija  poziv za podnošenje projektnih prijedloga za 2022. godinu. Poziv se odnosi na pripremne studije za prekogranične projekte obnovljive energije i stavit će na raspolaganje 1 milijun eura za potporu državama članicama EU-a i privatnim subjektima u odabiru najboljeg koncepta projekta i uspostavljanju sporazuma o suradnji.

Na taj način poziv omogućuje potporu projektima prije nego što budu uvršteni na popis prekograničnih projekata za obnovljive izvore energije Unije.

Rok za podnošenje prijava je 10. siječnja 2023. 

Cijela pozivna dokumentacija dostupna je na portalu Europske komisije ovdje.

Također, CINEA organizira virtualni info dan 10. listopada kako bi  se predstavio CEF Energy poziv za dostavu prijedloga koji se bavi pripremnim studijama za prekogranične energetske projekte. Događaj će objasniti politički kontekst poziva, postupak prijave i evaluacije te će sudionicima dati vrijedne savjete o pisanju uspješnog prijedloga.

Za sudjelovanje na info danu potrebna je prethodna registracija do 6. listopada 2022., a prijaviti se možete na poveznici: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/events/cef-energy-info-days-2022-call-preparatory-studies-cross-border-renewable-energy-projects-2022-10-10_en .

 

 

Pročitaj više
Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća objavila poziv za održivi rast i izgradnja otpornosti u turizmu 

Glavna Uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Europske komisije zajedno s Izvršnom agencijom za mala i srednja poduzeća (EISMEA) objavila je Poziv za dostavu prijedloga bespovratnih sredstava EU-a za djelovanje u području turizma s temom: Održivi rast i izgradnja otpornosti u turizmu – osnaživanje podrške malim i srednjim poduzećima za provođenje dvostruke tranzicije (SMP-COSME-2022-TOURSME).

Opći cilj poziva za dostavu prijedloga je poboljšati konkurentnost malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru, i to kroz izgradnju kapaciteta malih i srednjih poduzeća za uspješnu provedbu dvostruke zelene i digitalne tranzicije te poticanje inovativnosti, otpornosti, održivosti i kvalitete duž lanaca vrijednosti u turizmu.

Od predloženih projekta očekuje se da budu inovativni, a mogu npr. uključivati usluge potrebne malim i srednjim poduzećima za implementaciju poslovnih ideja, razvoj proizvoda, marketinške studije, razvoj i analizu poslovnog plana, promotivne aktivnosti, trening osoblja, licence za softver, tranzicijski proces za registraciju u sustavu EMAS, uvođenje Znaka zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel, ili neke druge certifikacijske sheme koja vodi prema održivosti.

Ukupan proračun Poziva iznosi 20.500.000 EUR.

Rok za prijavu prijedloga je 30. studeni 2022. godine.

U nastavku je poveznica na poziv: Call for proposals document published on 6 September 2022

Više informacija na poveznici.

Izvor: Ministarstvo turizma i sporta 

 

Pročitaj više
Najava drugog poziva programa INTERREG Središnja Europa- 22. ožujka 2023.!

U sklopu INTERREG programa Središnja Europa, objavljen je datum otvaranja Drugog poziva za dostavu prijedloga, koji je predviđen za 22. ožujka 2023. Drugi poziv stavit će na raspolaganje značajan dio programskog proračuna za klasične projekte transnacionalne suradnje.

Od prijavljenih projekata očekuje se razvoj, testiranje i implementacija inovativnih rješenja koja zadovoljavaju potrebe regija i gradova na terenu. Kao posljedica toga, prvotno planirani i financijski ograničeni poziv za manje pionirske projekte bit će odgođen.

O detaljima drugog poziva za dostavu prijedloga dodatno će se raspravljati i dogovoriti odbor za praćenje na svom sljedećem sastanku u Bratislavi 15. i 16. prosinca 2022.

Više informacija o samom INTERREG programu Središnja Europa možete saznati na internetskim stranicama: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/home.html .

Izvor: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/apply/Second-call.html

Pročitaj više
Predstavljanje Poziva za izradu strategija zelene urbane obnove (NPOO)

U suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Udruga gradova organizira hibridnu radionicu za gradove potencijalne prijavitelje na najavljeni Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove koji se provodi u okviru reformskih inicijativa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Svrha ovoga Poziva je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju.

Pozivom će se sufinancirati izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom, administracija i vidljivost projekta u iznosu do 250.000 kn po prijavitelju. Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele te će informacija o istome biti objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ i https://planoporavka.gov.hr. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku.

Predstavljanje će se održati u srijedu 28. rujna 2022. u 11 sati te se putem obrasca prijavite za fizičko sudjelovanje ili praćenje putem interneta.

 

Izvor: Udruga gradova 

Pročitaj više
Objavljen je JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE JAVNIH POTREBA U KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu. Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

  • muzejske djelatnosti
  • knjižnične djelatnosti
  • potpore izdavanju knjiga
  • potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora
  • izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija
  • monografija iz područja kulture i umjetnosti
  • književnih manifestacija
  • književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti
  • dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti
  • glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti
  • vizualnih umjetnosti
  • interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi
  • kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog)
  • međunarodne kulturne suradnje
  • redovne djelatnosti udruga u kulturi
  • gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture
  • zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Prijave se podnose u razdoblju: 12. rujna. – 12. listopada. 2022. godine do 17 sati. Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 26. 9. do 26. 10. 2022. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju prijavljuju se u 2 roka: od 12. 9. do 12. 10. 2022. godine te od 17. 4. do 17. 5. 2023. godine.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:

  • ️jačanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst
  • ️poticanju mobilnosti i međukulturnog dijaloga
  • ️razvijanju dugoročnih partnerskih suradnji
  • ️stručnoj utemeljenost i visokoj razini kvalitete
  • ️uključenosti lokalne zajednice, osiguranju temeljne kulturne infrastrukture
  • ️zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju kulturnom baštinom, ekonomičnosti te kontinuitetu u djelovanju predlagatelja programa i projekata

Javni poziv dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2023-godinu/22771 , a prijavna dokumentacija dostupna je ovdje.

 

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

Pročitaj više
Održan „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“

Konferencija pod nazivom „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Primorsko-goranske županije održana je u četvrtak, 8. rujna u Radničkome domu, u Delnicama. Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavljene su relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027 te uspješni primjeri iz europskih zemalja, primjenjivi u Gorskome kotaru.

U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio kako je

„nova financijska perspektiva EU fondova prigoda da se kroz natječaje koje će raspisivati pojedinačna ministarstva osigura ulaganje u turističku, društvenu te posebno poslovnu i obrazovnu infrastrukturu na području Gorskog kotara sa ciljem poticanja  razvoja ključnih gospodarskih sektora poput drvne industrije, proizvodnje i turizma. Javne politike i projekti koji su u pripremi za svoj cilj moraju imati otvaranje novih kvalitetnijih radnih mjesta te podizanje kvalitete i standarda života za stanovnike Gorskog kotara kao jedine garancije očuvanja života i održivog upravljanja resursima na ovom području. Ovaj događaj stavlja problematiku i potencijale Gorskog kotara u fokus kreatora javnih politika!”.

U ime domaćina, konferenciju je pozdravnim govorom podržala i Katarina Mihelčić, gradonačelnica Grada Delnica. „Gorski kotar treba krenuti prema održivom smjeru razvoja, smanjiti troškove i nastaviti razvijati važne razvojne projekte. Vjerujem da ćemo danas čuti nove ideje i rješenja koje ćemo moći primijeniti i mi u Gorskome kotaru.“ izjavila je gradonačelnica Mihelčić.

Ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudionicima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica koja je predstavila aktualne javne politike te potencijalne izvore financiranja iz Kohezijske politike EU-a u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. „Iznimno mi je zadovoljstvo biti danas u zelenome srcu Hrvatske te vas sve pozdravljam u ime ministrice Nataše Tramišak i svoje osobno, uz iznimno zadovoljstvo što se ovakva događanja odvijaju upravo u ovom području i tijekom ovoga zahtjevnoga razdoblja! Intenzivno surađujemo s Primorsko-goranskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije, i potrebno je nastaviti raditi i razgovarati o ujednačenom regionalnom razvoju svih hrvatskih regija i kroz tu politiku osigurati nastaviti apsorpciju ne samo europskih, već i drugih izvora financiranja. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima jedan je od segmenata Nacionalne razvojne strategije 2030, a uključuju demografska pitanja, klimatskih promjena i drugih važnih tema!“, istaknula je državna tajnica u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, naglasivši da je 300 projekata brdsko-planinskih područja financirano od strane Ministarstva u čak 85 brdsko-planinskih jedinica lokalne samouprave. „Značajna su sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. u iznosu od 27 milijuna eura, samo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“, za poboljšanje poslovne infrastrukture, prometne povezanosti, klimatskih promjena, zaštite prirodne i kulturne baštine. U novom financijskom razdoblju Europske unije, po prvi put je programiranje napravljeno na način da su posebna sredstva od 3 milijarde kuna, u okviru Integriranog teritorijalnog programa ili Programa Konkurentnost i kohezija, izdvojena za projekte posebno u brdsko-planinskim područjima.“, dodala je Đurić. Državna tajnica predstavila je financijski okvir novog razdoblja EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, naglasivši da je na raspolaganju i 66 milijuna eura za potpore poduzetnicima i potpornim institucijama baš namijenjenim brdsko-planinskim područjima u okviru Plana industrijske tranzicije.

U ime suorganizatora Primorsko-goranske županije, uvodnim pozdravom obratio se i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut koji je sve sudionike pozdravio u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo da

„…drago nam je čuti da ćemo se u budućnosti moći osloniti na europska sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu života građana. Posebno me veseli da će se fondovi moći koristiti i za investicije u zdravstvo, što bi se teško bez pomoći države i europskih sredstava moglo realizirati. Primorsko- goranska županija misli i brine o Gorskom kotaru, a u posljednja dva mandata u području Gorskoga kotara Primorsko-goranska županija uložila je otprilike 400 milijuna kuna, ne uključujući decentralizirana sredstva, za zdravstvo, primarnu zdravstvenu zaštitu, školstvo, ali i ulaganja kroz naše fondove za javnu infrastrukturu, javne projekte i posebno ceste, važne za Gorski kotar. Kao što je državna tajnica rekla, uvijek može bolje i mi želimo bolje!“

, istaknuo je zamjenik Župana Vojko Braut, najavivši da će se iduća sjednica Županijske Skupštine održati upravo na temu Gorskoga kotara.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora koji su u okviru dvije panel rasprave sudjelovali u dijalogu o potencijalima ulaganja u društvenu turističku i poslovnu infrastrukturu u Gorskome kotaru, te razvoju pametnih i održivih sela u cilju podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima. Na konferenciji su izlaganja održali i međunarodni stručnjaci u području ruralnoga razvoja koji su predstavili relevantne i uspješne primjere poticanja razvoja brdsko-planinskih područja. Predsjednik Venetian Cluster-a, Gian Angelo Bellati predstavio je primjere različitog utjecaja poticajne porezne politike na razvoj brdsko-planinskih područja u Italiji te različita talijanska iskustva i izazove u razvoju ruralnih područja na primjerima pokrajina Bolzano i Belluno.

Nakon uvodnoga izlaganja, uslijedila je prva panel rasprava o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu u brdsko-planinskim područjima, koju je moderirao ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, razgovarali su prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje imovinom Primorsko-goranske županije, Gian Angelo Bellati, direktor Venetian Cluster-a te Petar Hrg, direktor Turističke zajednice Gorskoga kotara.

Uvodno izlaganje o iskustvima nordijskih zemalja u stvaranju pametnih i održivih sela održala je gđa Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih zemalja koja je istaknula izazove u budućnosti poslovanja i rada u ruralnim krajevima, trendove koji utječu na razvoj poput mobilnosti, socijalnih usluga, infrastrukture te uspješne politike EU-a koje se primjenjuju na regionalni razini.

Kako razvijati koncept pametnih i održivih sela kao ključa podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima bila je tema druge panel rasprave na kojoj su sudjelovali Saša Kek, stručnjakinja za pametne gradove i zajednice iz Sektora za podatkovne ekonomije, Službe za digitalnu transformaciju Vlade Republike Slovenije, Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih područja, Damir Medved iz Centra kompetencija za pametne gradove i Ericsson Nikola Tesla d.d. te Saša Ukić iz tvrtke Rural Network- RUNE.

Ovu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Agencija ima izdvojeni regionalni ured u Gorskome Kotaru, sa sjedištem u Delnicama na adresi Školska 24, upravo s ciljem izravne potpore goranskim jedinicama lokalne samouprave i njihovim javnopravnim tijelima za što uspješniju apsorpciju europskih sredstava te poticanje njihova što intenzivnijeg razvoja.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter.

 

Iz medija:

Novi list: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/talijani-na-eu-danu-savjetovali-gorane-ako-ucinite-ovo-ljudi-vam-nece-odlaziti-iz-planinskih-krajeva/

Kanal Ri: https://www.kanal-ri.hr/delnice/razvoj-gorskog-kotara-kroz-sredstva-iz-eu-fondova

Hrvatska radiotelevizija: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/sto-gorani-mogu-nauciti-od-skandinavaca-o-poboljsanju-demografske-slike-9457936

Torpedo media: https://torpedo.media/novosti-regija/u-novom-eu-financijskom-razdoblju-brdskoplaninskim-podrucjima-na-raspolaganju-tri-milijarde-kuna

Pročitaj više
Objavljen poziv “Dokazivanje inovativnog koncepta” u okviru Mehanizma za oporavka i otpornost EU-a

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Poziv u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti “Dokazivanje inovativnog koncepta”.  Cilj ovoga Poziva je povećanje spremnosti za razvoj novih proizvoda i procesa zbog poboljšanih istraživačko-razvojnih i inovacijskih kapaciteta poduzeća i znanstvenih organizacija.

Posebni ciljevi Poziva su poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja te unaprjeđenje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

Dodjela bespovratnih sredstava mikro, malim i srednjim poduzećima, te znanstvenim organizacijama, za sufinanciranje pretkomercijalnih aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, kako bi se utvrdio potencijal za komercijalizaciju, usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije.

Ukupna bespovratna sredstva: 36.165.000,00 kn

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 200.000,00 kn

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 500.000,00 kn

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva:

  • Mikro poduzetnici
  • Mali poduzetnici
  • Srednji poduzetnici
  • Znanstvenoistraživačke institucije

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 01. 09. 2022.

Rok za podnošenje projektnih prijava: 30.11.2022, 23:59:00

Cjelokupna pozivna dokumentacija, kao i sustav prijave nalaze se na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/27 .

 

Pročitaj više