Category: EU fondovi

U Industrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu ugrađeno 25 milijuna kuna

U sklopu uspješno završenog projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja«, vrijednog više od 25 milijuna kuna, izgrađeno je i infrastrukturno kompletno opremljeno – magistralnim plinovodom, kanalizacijom, telekomunikacijama, javnom rasvjetom, ukupno dva kilometra prometnica. Riječ je o projektu koji se odnosi se na izgradnju i opremanje prometnica u Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu, i to prometnice B5.4-B9.1. i I. dionice prometnice B7.6.-E1.1.

Uspješno završen projekt sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 25.186.115,23 kuna, od čega ukupni prihvatljivi troškovi iznose 24.574.579,37 kuna, a EU sufinanciranje projekta 9.961.949,35 kuna. Razvojni ciklus zone na Kukuljanovu, danas je najveće i infrastrukturno najopremljenije u Hrvatskoj, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mogućnosti za njezin brži razvoj.

U proteklih petnaest godina Grad Bakar i Industrijska zona Bakar u razvoj zone uložili su ukupno više od 400 milijuna kuna, a kandidiranjem projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja« na europske fondove za potencijalne investitore otvoreno je oko 300 tisuća »kvadrata« novog zemljišta. Ovaj projekt u sljedećem će desetljeću otvoriti blizu pet tisuća novih radnih mjesta, pa će Zona s godinama koje slijede dostići zaposlenost od ukupno deset tisuća ljudi.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Gradu Rijeci odobreno 15 projekata vrijednih 30 milijuna kuna

Grad Rijeka i Ministarstvo regionalnog razvoja sklopit će 15 ugovora vrijednih oko 30 milijuna kuna za financiranje EU projekata. Riječ je o bespovratnim sredstvima, a Grad Rijeka će ih dobiti nakon uspješnog javljanja na javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Riječ je o sredstvima za projekte financirane od strane Europske unije, dok bi ostatak trebale financirati jedinice regionalne i lokalne samouprave, odnosno u ovom slučaju taj iznos sufinancira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Gradu Rijeci sufinanciraju se sljedeći projekti:

  • ForHeritage u iznosu od 49.484 kuna,
  • energetska obnova objekta OŠ Pehlin u iznosu od 2,2 milijuna kuna,
  • energetska obnova objekta OŠ »Eugen Kumičić« (2,2 milijuna kuna),
  • energetska obnova objekta Podcentra predškolskog odgoja Vidrice (372.000 kuna),
  • energetska obnova objekta Muzeja Grada Rijeke (626.000 kuna),
  • energetska obnova objekta Podcentra predškolskog odgoja Belveder (250.000 kuna),
  • energetska obnova objekta OŠ Gornja Vežica (2,1 milijun kuna),
  • Povežimo se baštinom (7 milijuna kuna),
  • izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovo (2,3 milijuna kuna),
  • postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) na lokaciji Mihačeva Draga (2,7 milijuna kuna),
  • provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom (217.000 kuna),
  • inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana (2,7 milijuna kuna),
  • rekonstrukcija i prenamjena postojeće Hale 14 u Tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator u Proizvodnom parku Torpedo (276.000 kuna),
  • jačanje sustava javnog prijevoza (5,4 milijuna kuna),
  • TEMPorary Uses as start-up actions to enhance port (in)tangible heritage, TEMPUS (673.000 kuna)

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U sljedećem razdoblju u otoke se ulaže 7,8 milijardi kuna

Bolja pristupačnost vrtića i škola, zadržavanje mladih kroz jačanje gospodarstva i povoljnije stambeno zbrinjavanje, neke su od mjera koja su predviđena u sljedećem razdoblju u Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine.

Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Točnije, na otocima Primorsko-goranske županije živi najviše stanovnika, njih 39.706, odnosno 30% ukupnog broja otočnog stanovništva, na sveukupno 9 otoka.

Upravo je i Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po projektima usmjerenih ka pametnim i energetski neovisnim otocima, radi to i Splitsko-dalmatinska županija, koja je najjače krenula s demografskim mjerama namijenjenima mladim obiteljima na otocima.

Migracijski saldo je velik u većini JLS-a na otocima, rastao je i broj stanovnika, ali, kako stoji u Nacionalnom planu, bitno je povećati broj vrtića, škola, zdravstvenih usluga i onih socijalne skrbi. U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove, odnosno otoci će imati svoju zasebnu omotnicu.

Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

Po pitanju energetskih rješenja Primorsko-goranska županija se ubrzano razvija. Otoci Cres i Lošinj bili su izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu  se u  suradnji s HEP-om u pogon stavljena najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.

Kroz EU fondove, Županija je uložila znatna sredstva u luke na otocima, od rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju.

Značajna su i ulaganja u kapitalne projekte Lječilište Veli Lošinj s ciljem revitalizacije lječilišnog centra, zatim infrastrukturu Psihijatrijske bolnice Rab kao i financiranje unapređenja primarne zdravstvene zaštite na otocima Primorsko-goranske županije, a  odnosi se na poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini, također značajna sredstva ulažu se i u domove za starije i nemoćne.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Potpisan Ugovor za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sudjelovao je na svečanom potpisivanju Ugovora o izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Delta, u sklopu 1,76 milijardi kuna vrijednog projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. Vrijednost Ugovora iznosi 522.600.000,36 kuna.

Novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka imat će kapacitet pročišćavanja za opterećenje od 200.000 ekvivalent stanovnika i maksimalni protok od 1.000 litara u sekundi. Bit će drugog stupnja pročišćavanja za biološku liniju obrade otpadnih voda, sa stanicom za prihvat sadržaja septičkih jama, anaerobnom digestijom, dehidracijom otpadnog mulja i termalnim sušenjem mulja. Otpadne vode biološki će se obraditi prije njihova ispuštanja u more, a mulj će se obraditi i sušiti do sadržaja od minimalno 90% suhe tvari. Predviđeno je da svi dijelovi uređaja budu u zatvorenim objektima, a izgradit će se na Delti, u blizini postojećeg uređaja, na desnoj obali Rječine.

Radovi obuhvaćeni Ugovorom uključuju projektiranje, ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti, nabavu, izgradnju, dovršenje, testove po dovršetku, puštanje u rad, pokusni rad, tehnički pregled, obuku osoblja Naručitelja, ishođenje uporabne dozvole, dokazivanje jamčenih operativnih troškova za UPOV Rijeka tijekom pokusnog rada te sve vezane poslove uključivo pripremne terenske radove i otklanjanje nedostataka tijekom razdoblja odgovornosti za nedostatke.

Cilj ovakvih projekata je poboljšanje javnih vodoopskrbnih sustava, sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti sustava za vodu za piće, kao i za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoreni CERV natječaji Europske unije vrijednosti 143,4 milijuna EUR

U okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (Citizens, Equality, Rights and Values programme – CERV) objavljen je niz poziva na dostavu projektnih prijedloga. Pozivi su objavljeni u sve četiri tematske cjeline: Vrijednosti Unije, Jednakost, prava i rodna ravnopravnost, Uključenost i sudjelovanje građana te borba protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja prema djeci.  Ukupna vrijednost svih poziva iznosi 143,4 milijuna eura. Detaljne informacije o pojedinom pozivu dostupne su putem poveznica u nastavku:

Vrijednosti Unije (Union Values strand)

Jednakost, prava i rodna ravnopravnost (Equality, Rights and Gender Equality strand)

Uključenost i sudjelovanje građana (Citizens engagement and participation strand)

Daphne strand

U okviru navedenih poziva financirat će se širok krug aktivnosti koje uključuju edukacije, razmjene iskustava i dobrih praksi, jačanje kapaciteta, osvješćivanje i medijske kampanje te istraživanja, a projektne prijedloge mogu prijaviti javne institucije te organizacije. Više informacija o programu dostupno je na službenoj stranci Funding and tender opportunities portal i internetskoj stranici Ureda za udruge, a za sva pitanja o programu možete se obratiti na cerv@udruge.vlada.hr.

Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (Citizens, Equality, Rights and Values Programme – CERV) pokriva područja dosadašnjih programa Unije Europa za građane, Prava, ravnopravnost i građanstvo i DAPHNE i najveći program Unije do sada namijenjen zaštiti i promicanju prava i vrijednosti ugrađenih u temeljne Ugovore i Povelje EU-a: vladavini prava, demokraciji, građanskoj participaciji, temeljnim pravima, transparentnosti, dobrom upravljanju te borbi protiv svih oblika nasilja, kroz pružanje financijske podrške neprofitnom i javnom sektoru.

Ured za udruge Vlade RH djeluje kao nacionalna kontakt točka CERV programa, zadužena za informiranje i educiranje o Programu, jačanje njegove vidljivosti u Republici Hrvatskoj te pružanje tehničke podrške prijaviteljima i provoditeljima projekata.

 

Pročitaj više
Predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike do 2027.

U Ministarstvu poljoprivrede predstavljen je Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.

U sklopu Strateškog plana hrvatski poljoprivrednici će imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura, pri čemu se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo. Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija predložila sljedeću generaciju vlastitih sredstava EU-a

Europska komisija predložila je uspostavu sljedeće generacije vlastitih sredstava za proračun EU-a, najavivši tri nova izvora prihoda: prvi se temelji na prihodima od trgovanja emisijama (ETS), drugi na sredstvima iz predloženog mehanizma EU-a za prilagodbu ugljika na granicama, a treći na udjelu rezidualne dobiti multinacionalnih društava koji će se preraspodijeliti državama članicama EU-a na temelju nedavnog sporazuma OECD-a i skupine G20 o preraspodjeli prava oporezivanja („prvi stup”). Očekuje se da će se u uobičajenim okolnostima u razdoblju od 2026. do 2030. iz tih novih izvora prihoda u prosjeku ostvarivati ukupno do 17 milijardi eura godišnje za proračun EU-a.

Danas predložena nova vlastita sredstva pridonijet će otplati sredstava koje je Unija prikupila za financiranje komponente bespovratnih sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU. Iz novih vlastitih sredstava trebao bi se financirati i Socijalni fond za klimatsku politiku. To je ključan element predloženog novog sustava trgovanja emisijama koji obuhvaća zgrade i cestovni promet te će pridonijeti tome da pri prelasku na dekarbonizirano gospodarstvo nitko ne bude zapostavljen.

Prijedlog se temelji se na obvezi koju je Komisija preuzela u okviru političkog dogovora o dugoročnom proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumentu za oporavak NextGenerationEU. Nakon što bude donesen, tim će se paketom ojačati reforma sustava prihoda započeta 2020. uključivanjem vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plastičnom otpadu.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvorena dograđena luka Crikvenica, jedna od najvećih investicija u pomorsko dobro na području PGŽ-a

U crikveničkoj luci svečano je obilježen završetak najznačajnijeg projekta Županijske lučke uprave Crikvenica od njenog osnutka, koji je ujedno i među najvećim ulaganjima u pomorsko dobro na području Primorsko-goranske županije do sad.

Novoizgrađenim sekundarnim lukobranom dužine 130 metara i 50 metara dugim T-gatom u produžetku male palade osigurani su svi uvjeti za prihvat većeg broja linijskih brodova na relaciji Crikvenica-Šilo (otok Krk), liniji kojom se godišnje preveze preko 15 tisuća putnika, što stanovnicima otoka stvara bolje preduvjete za zapošljavanje, obrazovanje i pristup medicinskoj skrbi na kopnu.

Novi gat omogućava i veći broj vezova za plovila s novim sidrenim sustavom, instaliranom vodoopskrbom, hidrantima i električnim instalacijama, a novim lukobranom osigurana je i nužna zaštita lučkog bazena od udara valova i vjetra prilikom nevremena, što značajno pridonosi očuvanju imovine stanovnika grada Crikvenice.

Projekt „Dogradnja luke otvorene za javni promet županijskog značaja – luke Crikvenica“, ukupne vrijednosti gotovo 33 milijuna kuna, u iznosu od gotovo 28 milijuna kuna financiran je sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za razvoj luka otvorenih za javni promet.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Postavljena mobilna ribarska kućica u Malom Lošinju

Nakon Mošćeničke Drage, u ribarskoj luci u Malom Lošinju postavljena je mobilna ribarska kućica namijenjena lokalnim ribarima za spremište alata i granuliranog leda te njegovu proizvodnju s ciljem što boljeg učinka na održivost malog ribarstva.

Kućice su nabavljene u sklopu Interreg projekta “Adri.SmartFish” vrijednog 3 milijuna eura od čega budžet Primorsko-goranske županije iznosi 259 tisuća eura. Ribarske kućice su veličine 15m2 podijeljene u dva dijela, a lokacija je određena u suradnji s Lučkom upravom Mali Lošinj koja je osigurala priključke vode i struje, a upravljanje je preuzela na pet godina od dovršetka projekta.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sklopljen Ugovor o radovima na sanaciji Sovjaka

Nakon provedenog postupka javne nabave i ishođene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potpisan je Ugovor s izvođačem radova za sanaciju opasnog otpada koji se nalazi u Jami Sovjak u Općini Viškovo. Ugovor je to vrijedan 375 milijuna kuna, a 85% sredstava za njegovu provedbu osigurano je kroz Operativni program konkurentnost i kohezija.

Radove će izvoditi zajednica ponuditelja: varaždinska tvrtka GK GRUPA d.o.o., slovenski EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting d.o.o. iz Zagreba. Direktor GK grupe Robert Gotić istaknuo je kako tvrtke koje sudjeluju u konzorciju imaju međunarodno iskustvo na realizaciji ovako zahtjevnih projekata. Po potpisivanju Ugovora od svih članica zajednice ponuditelja, izvođač će krenuti s projektiranjem i ishođenjem svih potrebnih dozvola, kako bi se što prije počelo s radovima.

Radi se o najvećoj investiciji Fonda, a projekt je vrlo kompleksan, s obzirom na položaj jame, sadržaj koji je u nju odbačen, kao i blizinu okolnih kuća.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više