Category: EU fondovi

Objavljen novi Natječaj za provedbu tipa operacije 4.3.1 Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 18. siječnja 2022. godine Natječaj za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 150.000.000,00 HRK, a svrha natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Prihvatljivi korisnici u ovom natječaju su jedinice područne (regionalne) samouprave. Prihvatljivi projekti su projekti izgradnje cjelovitog sustava navodnjavanja u skladu s tehničkim rješenjima i građevinskom dozvolom (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav i slično).

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 1. veljače 2022. godine od 12:00 sati do 28. veljače 2022. godine do 12:00 sati.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zanimanje potencijalnih ulagača na području Gorskoga kotara sve uočljivije

Gorski kotar proteklu je godinu završio na 99 posto od broja noćenja i dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ukupno je u 2021. godini ostvareno 109.386 noćenja, dok ih je u rekordnoj 2019. godini bilo 111.152, dakle nepune dvije tisuće više.

To je skoro punih 99 posto, a slično je i s dolascima kojih je 2019. godine bilo 41.752 (18.822 stranih i 22.930 domaćih), a prošle 2021. godine 41.089 (31.553 domaćih te 9.536 stranih). Iz ovih je brojki uočljivo kako je došlo do bitne promjene strukture dolazaka. Konkretno, vidljiv je rast broja domaćih gostiju kojih je više za 33 posto, dok je stranih manje za 40 posto. Dakle, manjak stranih gostiju kompenzirali smo pojačanim dolaskom domaćih koji su nam, u stvari, osigurali izuzetno uspješnu turističku godinu. To je dobro i stoga što je, nakon što je početkom prošle godine formirana zajednička Turistička zajednica Gorskog kotara.

Ove će se godine dodatno intenzivirati promidžbene aktivnosti, ponajprije prema domaćem tržištu, ali svakako i prema stranom. Najviše stranih gostiju dolazi iz Njemačke, Nizozemske, Italije i Francuske pa će se prema tim tržištima ići s pojačanim promidžbenim aktivnostima, pri čemu će se koristiti ponajprije online alati, ali i nastupi na sajmovima u društvu s TZ-om Kvarnera. Promidžba će ići kroz nekoliko kanala – radio, TV, društvene mreže te bilboard kampanje i to prema regionalnim središtima, a naglasak će biti, kao i do sada, na prirodnim i kulturnim znamenitostima te gastronomiji Gorskog kotara«.

Nacionalni plan oporavka predvidio je značajna sredstva za ulaganja u javni i privatni turistički sektor. Također, Master plan razvoja turizma Gorskog kotara govori kako su, želi li se razvoj, nužna upravo takva velika ulaganja u smještaj i druge različite sadržaje.

Očekuje se i nastavak privatnih ulaganja koja su sve uočljivija, od kupnje imovine i kuća – što je svakako dokaz atraktivnosti ovog područja – pa do direktnih turističkih ulaganja poput obnove sanjkališta »Gorski sjaj« u Kupjaku, u tijeku je obnova hotela Snježnik u Gerovu, priprema se gradnja hotela u Vrbovskom, očit je interes za ulaganja u hotelski smještaj u Delnicama i Fužinama.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Godina 2022. je Europska godina mladih

EU je odlučio ovu godinu posvetiti mladima. 

EU prepoznaje važnost dobrobiti mladih, njihovog razvoja, angažmana i sudjelovanja u društvu. Zato je pokrenuo brojne programe i inicijative za mlade, od poznatog i popularnog programa razmjene Erasmus, koji je započeo 1987., do sudjelovanja u Konferenciji o budućnosti Europe, gdje je trećina sudionika panela građana mlađa od 25 godina.

 Mjere EU-a za zapošljavanje mladih

Ove godine EU stavlja poseban fokus na mlade. Cilj je uključiti njih i njihove prioritete u oblikovanje politika te organizirati aktivnosti usmjerene na mlade diljem EU-a.

Mladi u Europi
  • Svaka šesta osoba u Europi ima između 15 i 29 godina
  • Svaka treća osoba u 2019. provela je najmanje dva tjedna u inozemstvu zbog posla, osposobljavanja ili obrazovanja
  • 75 posto ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji i demokraciji

Na zahtjev Parlamenta, posebna pozornost posvetit će se mladima s manje mogućnosti i rješavanju problema mentalnog zdravlja. Tijekom godine pokrenut će se novi projekt „ALMA” za promicanje prekogranične mobilnosti mladih u nepovoljnom položaju.

Koronakriza je znatno utjecala na mlade koji su ostali bez poslova i osjetili posljedice na svoje mentalno i emocionalno zdravlje. EU je zato odlučio dati prioritet pitanjima koja se tiču mladih kako bi poboljšao njihove izglede za budućnost.

Mladi i COVID-19
  • Svakoj trećoj osobi bilo je teško nositi se s korona mjerama
  • Nezaposlenost je porasla s 11,9 posto u 2019. na 13,3 posto u 2020.
  • 40 posto se boji za svoje zdravlje, a 66 posto za zdravlje obitelji i prijatelja

Inicijative EU-a za mlade:

  • Europski skup mladih događanje je Europskog parlamenta koje mladima pruža priliku za međusobno upoznavanje, raspravu sa stvarateljima politika EU-a i iznošenje ideja o budućnosti Europe
  • Posjet Europskom parlamentu i sudjelovanje u raznim aktivnostima kroz koje se može saznati više o EU-u
  • Zahvaljujući programu Škola ambasador Europskog parlamenta učenici u srednjim i strukovnim školama kroz razne aktivnosti uče o europskoj demokraciji i vrijednostima te ulozi koju mogu imati u EU-u
  • Europska nagrada za mlade Karlo Veliki svake se godine dodjeljuje projektima kojima se promiče europsko i međunarodno razumijevanje i potiče osjećaj europskog identiteta i integracije
  • Europski portal za mlade pruža informacije o mogućnostima i inicijativama na europskoj i nacionalnoj razini vezanim uz obrazovanje, volontiranje, rad, putovanja, demokratsko sudjelovanje, održivi razvoj i slično

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija predlaže da okolišna održivost bude u središtu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Europska komisija objavila je Prijedlog preporuke Vijeća o učenju za okolišnu održivost. Cilj je prijedloga poduprijeti države članice, škole, visoka učilišta, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u prenošenju znanja i vještina u području održivosti, klimatskih promjena i okoliša. Novi europski okvir kompetencija za održivost, koji je objavio Zajednički istraživački centar, definira kompetencije potrebne za zelenu tranziciju koje uključuju kritičko razmišljanje, pokretanje inicijativa, poštovanje prirode i razumijevanje posljedica svakodnevnih aktivnosti i odluka za okoliš i globalnu klimu.

U prijedlogu Komisije države članice pozivaju se da:

  • učenicima svih dobnih skupina omoguće pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i održivosti;
  • odrede okolišnu održivost kao prioritetno područje u okviru politika i programa obrazovanja i osposobljavanja kako bi se pružila potpora tom sektoru i omogućilo da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potaknu i pruže potporu pristupima održivosti na razini cijele institucije koji obuhvaćaju poučavanje i učenje; razvoj vizija, planiranje i upravljanje; aktivno sudjelovanje studenata i osoblja; upravljanje zgradama i resursima te partnerstva s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganja u održivu i zelenu infrastrukturu, osposobljavanje, alate i resurse za povećanje otpornosti i pripravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. velik naglasak stavlja i na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U godišnjem programu rada za 2022. prioritet će biti projekti pružatelja obrazovanja kojima se razvijaju zelene kompetencije i vještine, kurikulumi usmjereni na budućnost i planirani pristupi održivosti. Posebnim pozivom na podnošenje prijedloga za velike projekte osigurat će se financijska sredstva za utvrđivanje, razvoj i ispitivanje inovativnih pristupa obrazovanju o okolišnoj održivosti. Komisija će nastavnicima pružiti i mogućnosti osposobljavanja i pristup zajednicama prakse putem portala School Education Gateway i eTwinning. Novi Komisijin portal europskog prostora obrazovanja omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU-u, uključujući posebne informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Kreativna Europa: Veći proračun za potporu kulturnim i kreativnim sektorima 2022.

Europska komisija donijela je program rada za 2022. za provedbu aktivnosti programa Kreativna Europa, uz koji su predviđeni odgovarajući pozivi na podnošenje prijedloga. S proračunom od oko 385 milijuna EUR, što je gotovo 100 milijuna EUR više u odnosu na 2021. U okviru programa Kreativna Europa pojačat će se potpora partnerima iz kreativnih i kulturnih sektora uzimajući u obzir izazove koji proizlaze iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te sve veću globalnu konkurenciju.

Potprogram Kultura obuhvaćat će nove pozive i inicijative za sektore glazbe, kulturne baštine, izvedbenih umjetnosti i književnosti. Osim toga, pokrenut će se program mobilnosti kojim će se umjetnicima, autorima ili kulturnim djelatnicima omogućiti odlazak u inozemstvo radi profesionalnog razvoja ili međunarodne suradnje, kao i pronalaženja nove publike, koprodukcija, sukreiranja ili predstavljanja njihova rada.

Potprogram MEDIA usmjeren je na audiovizualni sektor, a za 2022. predviđeno je nekoliko noviteta. Financijskim sredstvima potaknut će se razvoj inovativnih videoigara i virtualne stvarnosti. Novo djelovanje „MEDIA 360 stupnjeva” bit će usmjereno na vodeće industrijske forume koji surađuju s poduzećima u cijelom audiovizualnom lancu vrijednosti. Kako bi se dodatno potaknule inovacije, za pomoć perspektivnim novoosnovanim poduzećima pokrenut će se „tržišni pristupnik potprograma MEDIA”. Suradnja filmskih festivala ojačat će se s pomoću mreža.

Međusektorski potprogram predviđa povećanje sredstava za Laboratorij kreativnih inovacija za zajedničke inovacijske projekte koji uključuju više kreativnih sektora te doprinose novom europskom Bauhausu. Povećat će se i potpora informativnim medijima dodatnim mjerama za jačanje slobode medija.

Program Kreativna Europa usmjeren je i na ključna pitanja koja utječu na kulturne i kreativne sektore. U okviru projekata financiranih sredstvima iz potprograma MEDIA morat će se provoditi strategije za ekološka rješenja i raznolikost, uključujući rodnu ravnopravnost. Kreativna Europa će znatno doprinijeti političkim prioritetima Komisije u pogledu održivosti i uključivosti. Program obuhvaća inicijative usmjerene na druge prioritete EU-a, kao što je doprinos strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovske kulture te Europskoj godini mladih .

Kulturni i kreativni sektori potiču se i na upotrebu nedavno pokrenutog internetskog vodiča CulturEU s informacijama o dostupnim financijskim sredstvima EU-a. Na interaktivnoj internetskoj stranici navedeno je ukupno 75 mogućnosti financiranja iz 21 programa EU-a, od Kreativne Europe i Obzora Europa do strukturnih fondova i InvestEU-a.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
OBJAVLJENI POZIVI ZA POTPORU INFRASTRUKTURAMA ZA DIGITALNO POVEZIVANJE U OKVIRU INSTRUMENTA ZA POVEZIVANJE EUROPE

Europska komisija je objavila prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru digitalne komponente Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Digital). S planiranim proračunom od 258 milijuna eura u okviru 11 objavljenih poziva nastoji se poboljšati infrastruktura za digitalno povezivanje, posebno gigabitnih i 5G mreža diljem Unije te pridonijeti digitalnoj transformaciji Europe.

Komisija će sufinancirati mjere čiji je cilj opremiti glavne europske prometne pravce i pružatelje ključnih usluga u lokalnim zajednicama s 5G povezivošću, kao i mjere za uvođenje ili nadogradnju ključnih mreža koje se temelje na naprednim tehnologijama.

Pozivi će biti usmjereni i na infrastrukturu za povezivanje usluga u oblaku, infrastrukturu za digitalne globalne pristupnike kao što su podmorski kabeli, te na pripremne mjere za uspostavu operativnih digitalnih platformi za prometnu i energetsku infrastrukturu diljem EU-a.

Prihvatljivi prijavitelji su sva javni ili privatni pravni subjetki osnovani u jednoj od država članica Europske unije.

Rok za prijavu projektnih prijedloga na sve pozive je 11. ožujka 2022. do 17:00 sati putem EU portala za financiranje i natječaje.

Više informacija o objavljenim pozivima, projektnoj dokumentaciji te načinu  prijave možete saznati na EU portalu za financiranje i natječaje.

S tim u vezi, zainteresirani dionici moći će u sudjelovati na online Informativnom danu koji će se održati 19. siječnja 2022. s početkom u 9:30 sati, kako bi saznali više o prioritetima i glavnim aspektima poziva, kao i o postupku evaluacije i dodjele. Sudjelovati na ovome događanju možete putem poveznice: https://hadea.ec.europa.eu/events/1st-connecting-europe-facility-digital-calls-info-day_en . Za sudjelovanje na Informativnom danu nije potrebna prethodna registracija.

 

Izvor: Europska komisija, 2022. 

Pročitaj više
Poziv mladima za organizaciju Dana Europe u Hrvatskoj

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj poziva sve mlade osobe između 16 i 27 godina da se prijave na natječaj za organizaciju proslave Dana Europe u Hrvatskoj koji se svake godine obilježava 9. svibnja.

Prijedlozi moraju biti povezani s temama i politikama Europske komisije te biti najučinkovitiji za komunikaciju prema mladima, kao što je istaknuto u Strategiji EU-a za mlade. Osim toga, predložene aktivnosti trebaju obuhvaćati pitanja koja najviše zaokupljaju mlade, u skladu s prioritetima istaknutima u Ciljevima za mlade, kao što su ravnopravnost i uključivost, održivost, mentalno zdravlje i dobrobit te kvalitetno zapošljavanje.

Svoje prijedloge aktivnosti za proslavu Dana Europe svi zainteresirani mogu poslati u obliku prezentacije najkasnije do 12. veljače do 12 sati na adresu e-pošte comm-rep-zag-events@ec.europa.eu.

U svojoj prezentaciji prijavitelji moraju detaljno pojasniti svoju ideju i obrazložiti svaku stavku, a uvjet je da predložene aktivnosti odgovaraju temama i politikama Europske komisije te moraju biti uključive za mlade. Uz sadržaj, ocjenjivat će se i kreativnost te prijavitelji trebaju dostaviti prijedlog vizuala ili fotografija koje će vizualno dočarati predloženu ideju kao i prijedlog naziva predloženih aktivnosti.Uz sadržaj, ocjenjivat će se i kreativnost te prijavitelji trebaju dostaviti prijedlog vizuala ili fotografija koje će vizualno dočarati predloženu ideju kao i prijedlog naziva predloženih aktivnosti.

Pobjednik dobiva priliku realizirati svoju ideju i koncept proslave Dana Europe zajedno s timom organizatora i uz njegovu savjetodavnu i organizacijsku potporu. Pobjednik natječaja bit će proglašen 28. veljače 2022. godine.

Pravilnik natječaja dostupan je na poveznici s detaljnim uputstvima te uvjetima i odredbama koje je potrebno zadovoljiti za pripremanje prezentacije i prijave na natječaj.

Više informacija o natječaju dostupno je na poveznici: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/otvoren-natjecaj-za-organizaciju-proslave-dana-europe-u-hrvatskoj-2022-01-12_hr

Pročitaj više
Državne potpore: Komisija pozvala da joj se dostave primjedbe na predloženu reviziju pravila EU-a o državnim potporama za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo

Europska komisija poziva sve zainteresirane strane da dostave primjedbe u vezi s predloženim revidiranim pravilima o državnim potporama u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Svrha je predložene revizije uskladiti postojeća pravila s aktualnim strateškim prioritetima EU-a, posebno sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP), zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) i europskim zelenim planom. Države članice i druge zainteresirane strane mogu sudjelovati u savjetovanju do 13. ožujka 2022.

Savjetovanje uključuje predložene revizije niza pravila o državnim potporama u sektorima poljoprivrede, šumarstava i ribarstva, tj. Smjernica Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima iz 2014., Uredbe o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede (ABER), Smjernica za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture, Uredbe o skupnom izuzeću u sektoru ribarstva (FIBER) i Uredbe o de minimis potporama u sektoru ribarstva.

U tom kontekstu Komisija predlaže niz izmjena niza pravila, konkretno:

  • Smjernice EU-a o državnim potporama u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima: Komisija predlaže da se mjere država članica na temelju reformiranog ZPP-a koje se provode u okviru njihovih strateških planova smatraju usklađenima s pravilima EU-a o državnim potporama kako bi se na taj način ubrzao potreban postupak odobravanja državnih potpora. Usto se predlaže uvođenje novih kategorija potpora koje će se ocjenjivati i odobravati u skladu sa smjernicama, npr. potpora za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama i novim bolestima radi zaštite zdravlja bilja, životinja i javnog zdravlja. Nadalje, predloženim revidiranim smjernicama osigurava se više poticaja za mjere upravljanja šumama koje su povoljne za okoliš i klimu (takozvane šumarsko-okolišne i klimatske usluge) povećanjem maksimalnog intenziteta potpore na 120 % prihvatljivih troškova za bioraznolikost, klimu, vodu ili usluge povezane s tlom te za programe za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi.
  • Uredba o skupnom izuzeću u sektoru poljoprivrede: Komisija predlaže da se intenziteti potpora za mjere obuhvaćene tom uredbom usklade s onima predviđenima u strateškim planovima u okviru reformirane zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Usto se predlaže uvođenje novih kategorija mjera potpore na koje bi se primjenjivalo skupno izuzeće, npr. potpore za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja i potpore za naknadu dodatnih troškova za poljoprivredna zemljišta na područjima mreže Natura 2000.
  • Smjernice za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture: Komisija predlaže uvođenje novih kategorija potpora koje će se ocjenjivati na temelju smjernica, osobito potpora za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama i novim bolestima te potpora za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja (osim ako su obuhvaćene skupnim izuzećem). Osim toga, u predloženom nacrtu smjernica pojašnjavaju se i racionaliziraju pravila u nizu područja, npr. potpore za obnovu ribarske flote u najudaljenijim regijama. Na taj način nacrt smjernica nastoji se učiniti čitljivijim i time državama članicama olakšati i pojasniti njihova primjena, među ostalim i s obzirom na stečeno iskustvo.
  • Uredba o skupnom izuzeću u sektoru ribarstva: Komisija predlaže da se nove kategorije mjera potpore izuzmu od obveze prijavljivanja Komisiji i dobivanja njezina odobrenja, osobito potpore za naknadu štete koju su prouzročile zaštićene vrste životinja i potpore za naknadu štete zbog određenih nepovoljnih vremenskih uvjeta.
  • Uredba o de minimis potporama u sektoru ribarstva: Komisija među ostalim predlaže ažuriranje maksimalnih kumulativnih iznosa de minimis potpora koje se mogu dodijeliti po državi članici na temelju novijih sektorskih podataka.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv na podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja povezane sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, rok: 25. siječnja 2022.

Europska komisija objavila je Poziv na podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja kojima će se sufinancirati projekti informiranja javnosti o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).

Projekti mogu uključivati televizijske priloge o poljoprivredi i inovacijama, posjete poljoprivrednim gospodarstvima, informativne kampanje, audiovizualne i medijske aktivnosti te aplikacije za pametne telefone i tablete.

U pozivu na podnošenje prijedloga, koji se objavljuje jednom godišnje, može sudjelovati svaka osoba ili pravni subjekt, kao što su udruge ili nacionalna tijela. Europskim pravilima utvrđena su dva cilja za sve mjere informiranja:

  • objasniti i osvijestiti potporu EU-a poljoprivredi i ruralnom razvoju u okviru ZPP-a,
  • surađivati s poljoprivrednicima i drugim akterima u ruralnim područjima koji bi trebali dodatno informirati svoje izborne jedinice i širu javnost o ZPP-u.

Ciljana skupina ovoga Poziva je šira javnost (osobito mladi u urbanim sredinama) i/ili poljoprivrednici i drugi dionici aktivni u ruralnim područjima. Specifične ciljane skupine odnose se na:

  • školsku djecu, nastavnike i studente: nove pristupe treba koristiti za angažiranje mladih i podizanje njihove svijesti o novom ZPP-u i doprinosu koji on daje u mnogim područjima kao što su izazov klimatskih promjena, hrana, zdrava i kvalitetna prehrana kao životni izbor, također u vezi sa Školskom shemom EU-a za mlijeko, voće i povrće i Tartu poveljom.
  • dionike: dionici bi trebali biti svjesniji doprinosa koji ZPP daje za podršku društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti poljoprivrede.

Cijelokupni tekst poziva dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/call-fiche_imcap-infome-2022_en.pdf, a projektni prijedlog može se prijaviti putem EU portala za financiranje i natječaje.

Rok za podnošenje prijedloga za potporu mjerama informiranja povezanima sa ZPP-om za 2022. godinu  je 25. siječnja 2022. godine.

Pročitaj više
Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska.

Za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska, sukladno području obuhvaćenom Interreg programom prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, na Javni poziv za iskaz interesa mogu se prijaviti srednje škole s gimnazijskim, strukovnim i umjetničkim programima iz 8 (osam) županija s područja Republike Hrvatske: Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Zadarske županije, Šibensko-kninske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i Karlovačke županije. Škola će u provedbi projekta sudjelovati sa skupinom od 10 (deset) do 30 (trideset) učenika/ca (razred ili grupa učenika) s nastavnikom/com koji će biti voditelj/ica projekta.

Prijave za sudjelovanje u Projektu podnose se isključivo elektroničkim putem, ispunjavanjem mrežnog obrasca na poveznici: https://forms.gle/6MZFfW7K7WfP3Hvg7[1] .

Krajnji rok za podnošenje prijava za sudjelovanje u Pilot projektu je 15. siječnja 2022. godine do 16.00 sati.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više