Što dobijete ako okrenete kovanicu eura?
Sve države europodručja koriste istu valutu, ali nisu sve kovanice iste.
Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Sve države europodručja koriste istu valutu, ali nisu sve kovanice iste.
Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u 2020. zabilježen je, u odnosu na rekordnu 2019. drastičan pad dolazaka i noćenja gostiju u svim hrvatskim županijama.
Pandemijom virusa COVID-19 u doba socijalnih distanci, karantena, samoizolacija i lockdowna, prorijedila su se putovanja u cijelom svijetu, pa tako i ona kojima su ranija prilično česta odredišta, naročito u najtoplijim mjesecima, bila u Hrvatskoj.
Prema podacima sustava eVisitor, Hrvatskoj je u 2020. ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.).
Kada se radi o lanjskim brojkama, Istarska županija imala je najviše dolazaka i noćenja turista, 1,7 milijuna dolazaka i 11,5 milijuna noćenja, što je 24,8 posto ukupno ostvarenih dolazaka i 28,1 posto ukupno ostvarenih noćenja.
Najviše ostvarenih dolazaka turista nakon Istarske županije ostvarile su Primorsko-goranska županija s 1,3 milijuna dolazaka i Splitsko-dalmatinska županija s 1,2 milijuna dolazaka. Nakon Istarske županije najviše ostvarenih noćenja turista ima Splitsko-dalmatinska županija sa 7,9 milijuna i Primorsko-goranska županija sa 7,8 milijuna noćenja.
Prema broju dolazaka na 1.000 stanovnika, Istarska županija također prednjači s 8.345 dolazaka na 1.000 stanovnika, dok u Primorsko-goranskoj županiji taj broj iznosi 4.468 na 1.000 stanovnika.
Više na poveznici.
Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike
Poziv na prijavu za sudjelovanje na treningu u okviru Aktivnosti suradnje i osposobljavanja (TCA) i Aktivnosti umrežavanja (NET): “Održivi razvoj kroz E+ i ESS”, koji će se održati u Hrvatskoj (točno mjesto održavanja potvrdit će se naknadno), od 12. do 15. listopada 2021. (+ 2 online trening dana za pripremu i follow/up).
Rok za prijavu: 16. rujna 2021.
Održivi razvoj kao koncept se razvio u 20 stoljeću. Danas se nalazimo u apsurdnoj situaciju da se radi o jednom od najspominjanijih pojmova, a da sve veći broj ljudi osjeća kako ne razumije što je to održivi razvoj. Je li nam potrebno ponovno promišljanje održivog razvoja? Kroz životne primjere i stvarne priče pokušavamo razumjeti što bi to bio održivi razvoj u 21. stoljeću kako bismo mogli donijeti rješenja i odgovore na probleme. Zbog toga se ovaj trening fokusira na pitanja što možemo učiniti na razini programa, organizacija i pojedinaca kako bismo programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti učinili održivijima.
Više na poveznici.
Izvor: https://www.europskesnagesolidarnosti.hr/
Fotografije: Google slike
Internetski portal lifeprogramhrvatska.hr donosi u hrvatskom prijevodu najčešća pitanja o korištenju novog portala za prijavu projekata.
Baza pitanja i odgovora proširivat će se s upitima korisnika tijekom procesa prijave i uskoro će biti trajno dostupna u sekciji “Najčešća pitanja za 2021. godinu”, zajedno s generalnim FAQ za ovogodišnji natječaj (u linku na engleskom jeziku).
Više na poveznici.
Izvor: https://lifeprogramhrvatska.hr/
Fotografije: Google slike
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv “Obnova posjetiteljske i planinarske infrastrukture”.
Predmet ovog javnog poziva za neposredno su/financiranje izrade projektne dokumentacije za obnovu postojeće posjetiteljske i planinarske infrastrukture u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže je izrada projektne i druge potrebne dokumentacije za posjetiteljsku i planinarsku infrastrukturu, čime će se ostvariti mogućnost prijave konačne realizacije projekta (izvedbe radova) za su/financiranje iz EU sredstava ili iz drugih izvora su/financiranja.
Javni poziv objavljen je u Narodnim novinama broj 86/2021.
Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike
Komisija je danas objavila Prijedlog preporuke Vijeća o kombiniranom učenju za potporu visokokvalitetnom i uključivom osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Kombinirano učenje u formalnom obrazovanju i osposobljavanju termin je koji označava situaciju kada škola, nastavnik ili učenik primjenjuju više pristupa u procesu učenja. To može obuhvaćati kombinaciju učenja u školi i u drugim okruženjima (u poduzećima, centrima za osposobljavanje, učenje na daljinu, na otvorenom, na kulturnim lokalitetima itd.) ili kombiniranje različitih alata za učenje koji mogu biti digitalni i analogni. Komisija predlaže kratkoročne mjere za uklanjanje najhitnijih nedostataka koje je dodatno pogoršala pandemija bolesti COVID-19 te daljnje korake za kombiniranje okruženja za učenje i alata u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju i osposobljavanju, koji mogu pridonijeti izgradnji prilagodljivijih sustava obrazovanja i osposobljavanja.
U prijedlogu Komisije za ovu Preporuku Vijeća stoji sljedeće:
Više na poveznici.
Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Odobreni su programi zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima, podvodne i kopnene arheološke baštine, zatim programi zaštite i očuvanja orgulja te programi zaštite nematerijalnih kulturnih dobara i pokretnih etnografskih kulturnih dobara kao i programi zaštite na pokretnim kulturnim dobrima za 2021. godinu.
Više na poveznici.
Izvor: https://min-kulture.gov.hr/
Fotografije: Google slike
Europska komisija izradila je moderni portal o zemljopisnim oznakama GIview koji daje pregled svih zemljopisnih oznaka zaštićenih u EU, uključujući oznake u postupku zaštite te zemljopisne oznake zemalja koje nisu članice EU. Informacije o određenom proizvodu prikazane su u obliku GI kartice koja sadrži podatke o kontaktima skupina proizvođača zemljopisnih oznaka i kontrolnih tijela, područja proizvodnje koji je prikazan na karti, fotografije proizvoda, opisa proizvoda, zemljopisnog područja te izjave o održivosti, a na portalu možete pronaći detalje o brojnim hrvatskim zaštićenim nazivima proizvoda, uključujući vina te jaka alkoholna pića.
Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Naime, Hrvatska danas broji čak 31 proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a nalazi se među prvih deset država EU po broju registriranih oznaka.
Uz to, portal GIview obuhvaća i hrvatskih 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, kao i proizvode koji su u procesu zaštite.
Također, značajan broj proizvoda za koje je postupak zaštite naziva u tijeku, ukazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete.
Izvor: https://poljoprivreda.gov.hr/
Fotografije: Google slike
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije obavijestilo je jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o produljenju roka za donošenje Provedbenih programa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U skladu s odredbama zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su izraditi i donijeti provedbeni program JLP(R)S za mandatno razdoblje.
Provedbeni programi zamijenit će dosadašnje planove razvojnih programa, a samoupravne jedinice izrađuju ih za potrebe provedbe ciljeva iz hijerarhijski nadređenih (srednjoročnih) akata strateškog planiranja te za osiguravanje poveznice s financijskim planom, odnosno proračunom JLP(R)S.
Rok za donošenje provedbenih programa JLP(R)S je druga polovica prosinca 2021. godine.
Pročitaj višeHrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (RRA PGŽ) potpisali su sporazum o suradnji sa ciljem razvoja i promocije regionalnog inovacijskog ekosustava kroz RIMaP platformu. Sporazum je ispred HUP-a potpisao direktor Regionalni ureda Rijeka Nenad Seifert dok je potpis Sporazum sa strane RRA PGŽ stavio ravnatelj Vedran Kružić.
Potpisnici sporazuma Nenad Seifert (HUP) i Vedran Kružić (RRA PGŽ)
HUP će aktivno vršiti kontinuiranu motivaciju i informiranje svojih članova radi registriranja na RIMaP platformu te sudjelovanja u radu iste. Zajednički, u suradnji s RRA PGŽ i Sveučilištem u Rijeci, HUP će sudjelovati u brojnim aktivnostima informiranja vlastitog članstva te uorganizaciji različitih vrsta događanja koji pridonose cilju umrežavanja gospodarstva s znanstveno-istraživačkim sektorom sa ciljem jačanja regionalnog inovacijskog sustava.
HUP i RRA PGŽ provoditi će zajednička medijska i ostala predstavljanja RIMaP platforme, poglavito kroz predstavljanje i promociju uspješnih razvojnih projekata pokrenutih temeljem iste.
Što je RiMap?
RIMaP je regionalna digitalna inovacijska platforma za prijenos znanja između akademske zajednice i gospodarstva u Primorsko-goranskoj županiji sa ciljem razvoja inovacijskog ekosustava u regiji.
Projekt RiMaP platforme pokrenut je od strane Regionalne razvoje agencije PGŽ u sklopu projekta „PGŽ – Pametna regija“ uz podršku Primorsko-gornakse županije. U listopadu 2020. godine javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ pokrenula je postupak jednostavne nabave izrade digitalne platforme za projekt „Regionalna inovacijska platforma“.
Sveučilište u Rijeci, ključni partner na projektu, putem Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost izradilo je i stavila su rad platformu. U procesu razvoja i održavanja platforme aktivno sudjeluje i Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.
Platforma omogućuje umrežavanje gospodarskih subjekata, poduzetnika, istraživača, znanstvenika, javnog i nevladinog sektora te ostalih zainteresiranih sudionika sa ciljem transfera znanja temeljenog na rezultatima istraživanja i razvojnih djelatnosti.
Platforma potiče višesmjernu interakciju i proaktivno umrežavanje za povezivanje razvojnih projekata i potreba gospodarskog i javnog sektora s istraživačkim i inovacijskim rješenjima, dostignućima, kompetencijama i potencijalima znanstvenog sektora.
Platforma omogućuje mapiranje potreba gospodarstva i javnog sektora na polju razvoja i implementacije naprednih tehnologija s potencijalom stvaranja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti kroz multidisciplinaran pristup objedinjujući resurse, opremu, infrastrukturu, znanja, kompentencije, te dostupnost ljudskog kapitala u regiji.
Platforma je centralno mjesto objavljivanja i razmjene informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima, dostupnim izvorima financiranja, EU natječajima namijenjenim istraživanju i razvoju. Platforma omogućuje povezivanje tvrtki i istraživača u zajedničke projekte ili prijavne konzorcije.
Uključivanje i prijava gospodarskih subjekata, istraživača i znanstvenika te institucija i subjekata iz javnog sektora omogućena je na linku https://rimap.uniri.hr
Pročitaj više