Category: Gorski kotar

30 milijardi eura za infrastrukturne projekte koji povezuju regije EU-a

Parlament je u srijedu usvojio poboljšani Instrument za povezivanje Europe i osigurao dodatna sredstva za prometne, digitalne i energetske projekte u razdoblju 2021. – 2027.

Poboljšani Instrument za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027., koji su Parlament i Vijeće dogovorili u ožujku, vrijedan je 30 milijardi eura i financirat će prometne, energetske i digitalne projekte koji imaju dodatnu vrijednost za EU. Tako će se osigurati da ključni transeuropski projekti poput baltičke željeznice, infrastrukture za opskrbu alternativnim gorivima i uvođenja mreže 5G na važnim prometnim rutama budu završeni po planu do 2030.

Zastupnici su se izborili da 60 % sredstava CEF-a bude namijenjeno projektima koji pomažu ostvarenju klimatskih ciljeva Unije, dok će 15 % sredstava za energetiku biti uloženo u prekogranične projekte u području obnovljive energije.

CEF je strukturiran u tri stupa: otprilike 23 milijarde eura izdvojeno je za projekte u području prometa, 5 milijardi eura za projekte u području energetike te 2 milijarde eura za digitalne projekte. Oko 10 milijardi eura namijenjenih prekograničnim prometnim projektima doći će iz Kohezijskog fonda, a pomoći će državama članicama da dovrše prometne koridore koji nedostaju. Za ubrzanje izgradnje potrebnih prekograničnih željezničkih pruga odvojit će se 1,4 milijarde eura, a Komisija će odabirati projekte na temelju konkurentnosti.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Kreće Izbor najboljeg županijskog EU projekta 2021. – prijavite se!

Krenuo je novi, drugi po redu veliki Izbor za najbolji EU projekt kojega portal zupan.hr provodi u suradnji sa Jutarnjim listom, Hrvatskom  zajednicom županija i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Izbor je pokrenut kako bi kroz prezentaciju uspješnih EU projekata i isticanje njihovog doprinosa i značaja u poboljšanju životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih korisnika i hrvatskih građana u cjelini, dodatno potaknulo efikasnije korištenje EU fondova.

Izbor se provodi u razdoblju od četiri mjeseca tijekom 2021. godine, a bit će obuhvaćeni svi projekti provedeni i/ili završeni u prethodne dvije godine, odnosno u 2019. ili 2020. godini te do 31. 1. 2021.

Svaka županija, odnosno županijska razvojna agencija, može nominirati više projekata koji su provedeni na području županije ili projekte koje je provela tvrtka i/ili institucija sa sjedištem na području županije, ali isključivo projekte u kojima je županija ili županijska razvojna agencija nositelj ili partner na projektu.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija među vodećima po ulaganju u socijalnu zaštitu – grade se i uređuju domovi za starije

Primorsko-goranska županija planira izdvojiti ove godine 70,6 milijuna kuna za socijalnu zaštitu, što ju svrstava u top pet županija u zemlji, prema podacima aplikacije Otvorenog proračuna Hrvatske zajednice županija.

Iznos od 2,4 milijuna odnosi se na kapitalna ulaganja u ustanove socijalne skrbi, gotovo 3  milijuna na ostale programe socijalne skrbi, 1,5 milijuna kuna za unapređenje položaja mladih, a najveći dio na zakonske standarde ustanova socijalne skrbi.

Domovi za starije čiji je osnivač Županija, prvi u RH su u implementaciji E-Qalin sustava gdje se rad bazira na modelu kućanskih zajednica s ciljem prilagodbe potrebama korisnika. Županijski domovi za starije osobe „Kantrida“ Rijeka i „Volosko“ Opatija prestižan status Dom kvalitete E-Qualin stekli su 2014. godine, a Dom za starije osobe „Mali Kartec“ Krk im se pridružio 2015. godine. Dom za starije osobe „Kantrida“ Rijeka je 2017. godine dobio i drugi certifikat, a u 2020. godini uspješno je završen 3. ciklus E-Qalina. Naime, suvremeni modeli skrbi o starijim osobama naglasak stavljaju na povezivanje nekoliko ključnih područja poput socijalnog rada, psihologije, sociologije, radne terapije, bihevioralne ekonomije i zdravstva. Praksa je pokazala da socijalne usluge koje se baziraju na inovativnim konceptima i modelima ostvaruju veće zadovoljstvo korisnika te postižu dugoročnu održivost.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Županije ove godine ulažu oko 220 milijuna kuna u zaštitu okoliša

Županije ove godine ulažu oko 220 milijuna kuna u zaštitu okoliša. Najveći dio sredstava odnosi se na sanaciju odlagališta otpada, izgradnji reciklažnih dvorišta, niz EU projekata, rad javnih ustanova.

Prema podacima Otvorenog proračuna Hrvatske zajednice županija u ovoj godini najveći iznos u proračunu za zaštitu okoliša planira izdvojiti Šibensko-kninska županija, pa Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Zadarska županija.

Primorsko-goranska županija planira izdvojiti 8,6 milijuna za zaštitu okoliša, od toga 3,2 milijuna za rad JU Priroda i 1,6 za njene programe, 2,5 milijuna za pomorsko dobro i pomorski promet.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Smanjenje nezaposlenosti i uloga Europske unije

Iako su se posljednjih godina tržišni uvjeti i radnička prava značajno popravili, borba protiv nezaposlenosti i posljedica koronakrize ostaju ključni izazovi za Europsku uniju na putu prema osiguravanju kvalitetnih poslova i socijalne uključenosti u Europi.  Uvedene su mjere za pomoć mladima koji ulaze na tržište rada, borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti, poboljšanje vještina i pomoć kod mobilnosti zaposlenika.

U travnju 2021. stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 8 posto, što je pad sa 8,1 posto u ožujku 2021. i porast sa 7,3 posto u travnju 2020.

Europski socijalni fond (ESF) glavni je instrument usmjeren na pružanje poslovnih prilika svim građanima EU-a: zaposlenima, mladima i onima koji traže posao.

Program EU-a za zpošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) želi modernizirati zapošljavanje i socijalne politike, olakšati pristup financiranju socijalnog poduzetništva, osigurati mikrokredite i mikrozajmove za ranjive skupine i mikropoduzeća i promicati mobilnost kroz mrežu europskih službi za zapošljavanje (EURES). Europska mreža poslova pruža informacije zaposlenicima i osobama koje traže posao i ima bazu podataka tražitelja posla i radnih mjesta za cijelu Europu.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) pomaže u pronalasku novog ili pokretanju vlastitog posla zaposlenicima koji su izgubili posao zbog globalizacije ili ekonomske i financijske krize.

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) podržava inicijative država članica kojima za najpotrebitije žele osigurati hranu, osnovnu materijalnu pomoć i aktivnosti za socijalno uključivanje.

Ažurirana verzija ESF+ spaja ESF, EaSI, FEAD i Inicijativa za zapošljavanje mladih, objedinjava resurse i pruža bolju podršku građanima.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Mjere Europske unije za zapošljavanje mladih

Zaposlenost i politike za mlade u nadležnosti su zemalja članica. No unatoč tome, Europska unija je pokrenula mnoge inicijative koje nadopunjavaju nacionalne mjere kako bi socijalni uvjeti u Europi bili što bolji.

Podrška je usmjerena na financiranje programa za zapošljavanje mladih, poboljšanje kvalitete pripravništva i naukovanja, međunarodno školovanje i poslovne prilike te osnaživanje mladih kroz volonterske projekte.

Mladi su bili najteže pogođeni ekonomskom i financijskom krizom 2008. godine, a stopa nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina u EU-u dosegla je početkom 2013. gotovo 25 posto, a u Grčkoj i Španjolskoj više od 50 posto. Brojke su pale na rekordno nisku razinu od oko 14 posto u 2019., no pandemija koronavirusa povećala ih je na 18,2 posto u 2021. Nedavno je opet zabilježeno poboljšanje, nezaposlenost mladih pala je na 17,3 posto u svibnju 2021. u usporedbi s 18,2 posto u travnju.

Dio šireg paketa potpore za zapošljavanje mladih, poboljšano Jamstvo za mlade, inicijativa je EU-a kojom se želi mlađima od 30 godina osigurati ponuda dobrih poslova, stalnog obrazovanja, naukovanja ili pripravništva u roku od četiri mjeseca otkad su postali nezaposleni ili napustili formalno obrazovanje.

Inicijativa za zapošljavanje mladih glavni je alat kojim Europska unija financira programe država članica za zapošljavanje mladih. Namijenjena je najgore pogođenim regijama u Europskoj uniji, sa stopom nezaposlenosti iznad 25 posto. Inicijativa je integrirana u Europski socijalni fond plus (ESF+), za razdoblje 2021.-2027. Države članice sa stopom mladih ljudi koji nisu u radnom odnosu, na obrazovanju ili osposobljavanju iznad prosjeka EU-a trebaju najmanje 12,5 posto svojih sredstava iz fonda ESF+ uložiti u mlade.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Početak primjene digitalne potvrde EU-a o COVID-u u Uniji

Od 01. srpnja 2021. godine počinje se primjenjivati Uredba o digitalnoj potvrdi EU-a o COVID-u. To znači da će se za građane i rezidente EU-a od sada moći izdavati i ovjeravati digitalne potvrde EU-a o COVID-u. Dvadeset jedna država članica te Norveška, Island i Lihtenštajn počeli su izdavati potvrde i prije isteka današnjeg roka, a pet država članica EU-a počinje ih izdavati 01. srpnja.

Europska unija vodi brigu o svojim građanima. Digitalna potvrda EU-a o COVID-u simbol je otvorene i sigurne Europe koja se otvara s oprezom i na prvo mjesto stavlja zaštitu zdravlja svojih građana.

Velika većina država članica EU-a već je povezana s tim sustavom i spremna je izdavati i ovjeravati potvrde. Već je izdano više od 200 milijuna potvrda.

Digitalna potvrda EU-a o COVID-u bit će dostupna svima. Njezine su prednosti:

  • obuhvaća cijepljenje, testiranje i preboljenje
  • besplatna je i dostupna na svim službenim jezicima EU-a
  • dostupna je u digitalnom i papirnatom obliku i
  • sadržava digitalno potpisani QR kod.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Klimatske promjene najveći su globalni problem prema mišljenju Europljana

U posljednjem istraživanju Eurobarometra, Europska komisija provela je ispitivanje mišljenja o klimatskim promjenama na uzorku od 26 669 europskih građana iz različitih socijalnih i demografskih skupina i svih 27 država članica.

Prema tom istraživanju, europski građani smatraju da su klimatske promjene najveći globalni problem. Štoviše, 93 % ispitanika smatra da su one ozbiljan problem, a 78 % da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu. Najozbiljnijim problemom s kojim se svijet suočava više od četvrtine ispitanika (29 %) smatra okolišna pitanja, odnosno klimatske promjene (18 %), degradaciju prirode (7 %) i zdravstvene probleme zbog onečišćenja (4 %).

Čak 72% ispitanika iz Hrvatske smatra klimatske promjene vrlo ozbiljnim problemom, a udio ispitanika koji prepoznaju klimatske promjene kao najozbiljniji pojedinačni problem s kojim se suočava svijet iznosi 11% (EU prosjek 23%). Velika većina ispitanika iz Hrvatske (87%) smatra da je potrebno osigurati veću financijsku potporu iz javnih sredstava za prelazak na čiste energije. Osim toga, čak 93% ispitanika iz Hrvatske podržava cilj da gospodarstvo EU-a postane klimatski neutralno do 2050. godine.

Više o istraživanju Eurobarometra: https://ec.europa.eu/croatia/news/eurobarometer_survey_europeans_consider_climate_change_to_be_the_most_serious_problem_facing_the_world_hr

Izvor fotografije: Europska unija, 2020, EC – Audiovisual Service

Pročitaj više
Primorsko–goranska županija preko Zračne luke Rijeka ponovno dobro povezana sa Njemačkom i Poljskom

Odnedavno su ponovno uspostavljene zračne veze sa njemačkim zračnim lukama u Frankfurtu, Münchenu, Düsseldorfu, Berlinu, Hamburgu i Kölnu. Sa Poljskim destinacijama zračne veze uspostavljene su sa Varšavom, Szczecinom, Olsztynom i Zielonom Gorom. Te pozitivne vijesti također stvaraju temelj za dobru turističku sezonu i ekonomski rast.

Odnedavno su ponovno uspostavljene zračne veze sa njemačkim zračnim lukama u Frankfurtu, Münchenu, Düsseldorfu, Berlinu, Hamburgu i Kölnu. Sa Poljskim destinacijama zračne veze uspostavljene su sa Varšavom, Szczecinom, Olsztynom i Zielonom Gorom. Te pozitivne vijesti također stvaraju temelj za dobru turističku sezonu i ekonomski rast.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europskoj komisiji poslani prvi nacrti Sporazuma o partnerstvu, OPKK 2021.-2027. i ITP 2021.-2027.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Koordinacijsko tijelo zaduženo za organizaciju i koordinaciju procesa pripreme programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. dostavilo je dana 30. lipnja 2021. godine, u Europsku komisiju prve nacrte Sporazuma o partnerstvu, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. ukupnog iznosa 6,7 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju. ​

Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. utvrđeni su Odlukom Vlade o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 2020. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više