Category: Gorski kotar

Usvojen Nacionalni plana oporavka i otpornosti

Na 55. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 29.04.2021. godine, usvojen je Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. vrijedan 49 milijardi kuna, a koji je dostavljen Europskoj komisiji za završno usuglašavanje.

Gospodarski oporavak odnosi se prije svega na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta.

Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijim, racionalnijim i prilagođenijim potrebama gospodarstva i društva u cjelini.

Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Za oporavak je namijenjeno 66% ulaganja, odnosno 32,15 milijarde kuna, a za otpornost 34% ulaganja, tj. 16,5 milijardi kuna.

Riječ je o dokumentu kojim će se omogućiti da u sljedećih pet godina Republika Hrvatska iskoristi više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti gospodarskom oporavku i učiniti državu otpornijom na buduće krize.

Izvor: https://planoporavka.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvorene prijave za nacionalni Cross over 2021

Cross Over trening dugoročni je projekt nacionalnih agencija za provedbu programa Erasmus+ koji je usmjeren na unaprjeđenje kvalitete projektnih prijava za Ključnu aktivnost 2 – Partnerstva za suradnju u području mladih i razvijanje potencijala prijavitelja za suradnju na projektima na međunarodnoj razini te se sastoji od nekoliko koraka:

  • nacionalni trening
  • razrada projektnih ideja uz podršku djelatnika Agencije
  • međunarodni trening (nekoliko sudionika s najvećom motivacijom i jasnom projektnom idejom)

Trening će se provoditi virtualno od 25. do 27. svibnja 2021. godine, a uz mogućnosti prijave (link na prijavu: prijavni obrazac) do 9. svibnja 2021. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.mobilnost.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije podnijelo izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije podnijelo je izvješće o korištenju ESI fondova. Izvješće se odnosi na period od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. godine, a obuhvaća ključne podatke o provedbi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP), Programa ruralnog razvoja (PRR) i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo (PR), u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Prema kriteriju geografske rasprostranjenosti, Primorsko-goranska županija je u okviru OPKK zauzela treće mjesto s udjelom od 10,09%, nakon Grada Zagreba i Dubrovačko-neretvanske županije, u okviru OPULJP 1,24%, PRR 2,47%, a u okviru OP za pomorstvo i ribarstvo 12,7%.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen natječaj za Europsku destinaciju izvrsnosti – EDEN 2022.

Europska komisija pokrenula je natječaj za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN 2022) za manje turističke destinacije s najboljim postignućima u održivom turizmu i zelenoj tranziciji. Cilj EDEN inicijative je promovirati razvoj održivog turizma koji doprinosi gospodarstvu i dobrobiti lokalnog stanovništva te uspostaviti mrežu odredišta radi razmjene primjera dobrih praksi.

Prijaviti se mogu manje turističke destinacije s populacijom između 25.000 i 100.000 stanovnika, koje mogu pokazati svoja postignuća u održivosti te biti primjer ostalim turističkim destinacijama u njihovoj zelenoj tranziciji.

Rok za prijavu na natječaj je 16. lipnja 2021.

Više na poveznici.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija objavila je natječaj za Europsku prijestolnice pametnog turizma 2022.

Europska komisija pokrenula je natječaj za Europsku prijestolnicu pametnog turizma 2022. Ovom inicijativom nagrađuju se europski gradove za izvanredne, inovativne i održive turističke prakse. Dodjela naslova Europske prijestolnice pametnog turizma inicijativa je financirana iz COSME programa, a osnovana je na prijedlog Europskog parlamenta.

Inicijativom se želi ojačati inovativni razvoj turizma u europskim gradovima i njihovoj okolici te povećati njihovu atraktivnost radi boljeg gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Cilj inicijative je promovirati pametni turizam u EU, umrežiti gradove i olakšati razmjenu primjera dobrih praksi.

Od gradova se traži da demonstriraju svoje inovativne turističke prakse u četiri područja: pristupačnost, održivost, digitalizacija, kulturna baština i kreativnost.

Natječaj je otvoren za gradove diljem EU, kao i zemlje izvan EU-a koje sudjeluju u programu COSME (Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Island, Kosovo, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva).

Prijaviti se mogu gradovi s više od 100 000 stanovnika, a u zemljama u kojima nema grada s više od 100 000 stanovnika može se prijaviti grad s najvećim brojem stanovnika.

Natječaj je otvoren u travnju 2021. godine, a rok za prijavu je 16. lipnja 2021. godine.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europski gospodarski i socijalni odbor pokrenuo Nagradu za civilno društvo 2021. posvećenu klimatskom djelovanju

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) otvorio je prijave za Nagradu za civilno društvo 2021. Tema nagrade je klimatsko djelovanje, a EGSO će pobjednike birati među kreativnim i inovativnim inicijativama čiji je cilj promicanje pravednog prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Nagrada je otvorena i pojedincima koji borave u EU-u. Birat će se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u.

Rok za prijavu je 30. lipnja 2021. u 10 sati (po briselskom vremenu).

Projekti mogu biti dovršeni ili još u tijeku. Planirani projekti koji do 30. lipnja 2021. nisu počeli s provedbom neće se uzimati u obzir.

Izabrat će se najviše pet dobitnika nagrade čija je ukupna vrijednost 50 000 eura. Svečanost dodjele nagrada vjerojatno će se održati tijekom plenarnog zasjedanja EGSO-a 8. i 9. prosinca 2021. u Bruxellesu, ovisno o zdravstvenoj situaciji.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sveučilište u Rijeci među 8% najboljih svjetskih sveučilišta

Prema podacima Centra za rangiranje svjetskih sveučilišta, od ukupno 19.788 svjetskih sveučilišta, Sveučilište u Rijeci nalazi se na 1526. mjestu te ulazi među 8% najboljih svjetskih sveučilišta. 

Kriteriji rangiranja predstavljaju objektivne indikatore kvalitete obrazovanja, zapošljivosti bivših studenata, kvalitete fakulteta i rezultata istraživanja.

Među europskim sveučilištima nalazi se na 527. mjestu, a u Hrvatskoj je na 3. mjestu, nakon Sveučilišta u Zagrebu i Splitu.

Izvor: https://torpedo.media/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Središnje banke planiraju uvođenje digitalnih valuta

Pretpostavka je da bi upotreba digitalnih valuta smanjila sivu ekonomiju, jer bi prisilila sve one koji rade na crno da legaliziraju svoju djelatnost i počnu državi plaćati poreze, što bi povećalo i sigurnost radnika.

Centralni bankari uz potporu vlasti u Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Europskoj uniji najavili su uvođenje digitalne krune, funte i eura, koji bi istisnuli iz upotrebe papirnate novčanice i kovanice. Prema zamisli, sve bi se moglo plaćati putem aplikacija na kompjutoru, mobitelu ili kreditnim karticama.

U pripremama je najdalje otišla Kina, koja digitalnu nacionalnu valutu već eksperimentalno primjenjuje u Shenzenu i još nekoliko velegradova. Simboličnu međunarodnu probu Peking planira za Zimske olimpijske igre u veljači iduće godine, kada vlasti kane sportašima iz cijelog svijeta dodijeliti stanovitu svotu digitalnih juana za podmirenje njihovih troškova. Virtualnu nacionalnu valutu među prvima su lansirali Bahami, a nazivaju je »pješčani dolar«.

Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde izjavila je da bi Europska unija mogla digitalni euro dobiti do 2025. godine, pod uvjetom da ta zamisao najprije dobije potporu članica eurozone koje imaju svoje predstavnike u upravnom tijelu ESB-a.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Razlika u plaćama muškaraca i žena: definicija i uzroci

Zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 14 posto manje nego muškarac. Iako princip „jednake plaće za jednaki rad” ima dugu povijest i može se pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957., razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci postignuti zadnjih godina su minimalni.

Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u kompanijama koje imaju barem 10 zaposlenika. Prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u EU-u bila je 14,1 posto 2019. godine. Neki razlozi zbog koje razlike postoje su strukturalni i vezani uz vrstu posla, obrazovanje, iskustvo na tržištu rada.

U prosjeku žene provedu više vremena obavljajući poslove za koje nisu plaćene, poput brige o djeci i kućanskih poslova. Takva razlika u neplaćenom radnom vremenu postoji u svim državama EU-a, no varira od 6 do 8 sati tjedno u nordijskim zemljama do više od 15 sati u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Malti, Grčkoj i Cipru, prema brojkama iz 2015. godine. Zbog toga žene imaju manje vremena za plaćeni rad. Prema podacima iz 2018., gotovo trećina žena (30 posto) radi skraćeno, u odnosu na samo 8 posto muškaraca. Kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca.

Razlika u plaćama povećava se s godinama, kako se gradi karijera i rastu obiteljske obaveze. Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obveze.

Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti. U 2019. razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 29 posto. Jednake plaće nisu samo pitanje pravednosti, veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava.

Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za postotni bod povećalo BDP za 0,1 posto.

Izvješće o jednakosti žena i muškaraca u EU za 2019.

izvješće2.1 MB

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više