Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj predstavili su dokument BIJELA KNJIGA 2020. “Konkurentnost nema alternativu” (kako brzo i predvidivo poslovati u Hrvatskoj).
Knjiga sadrži pet glavnih preporuka za konkurentnost, a autor je Velimir Šonje.
Izvor: https://www.ficc.hr/
Fotografije: Google slike
GP Krk, Grad Rijeka i tvrtka KD Vodovod i kanalizacija sklopili su ugovor o izgradnji komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovo, vrijedan 10,2 milijuna kuna.
Projekt “Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona” prijavljen je na natječaj Ministarstva gospodarstva još 2017. godine, te je ostvareno 55% sufinanciranja u okviru sredstava iz Europskih fondova. Preostala sredstva osigurali su Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija.
U poduzetničkoj zoni neće biti smješteni veliki pogodni, već manje tvrtke ili tvrtke kojima ne trebaju prostori velikih kvadratura. Ovim projektom Grad će dobiti potpuno opremljenu poduzetničku zonu veličine nešto manje od 5 ha, a poduzetnicima će biti na raspolaganju 11 parcela veličine od 1.000 do 8.500 kvadratnih metara, s mogućom površinom objekata od 712 do 4.000 metara kvadratnih.
Više na poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Jadran galenski laboratorij premašio je milijardu kuna ukupnih prihoda, ostvarivši time rekord u dosadašnjem poslovanju, i to u najtežoj, za gospodarstvo, godini poslovanja.
JGL provodi i novi projekt Integra 2020, koji predviđa daljnje ulaganje u sterilnu farmaceutsku proizvodnju, istraživanje i razvoj, novi pilot-pogon i robotizirani logističko-distribucijski centar. Investicijom se planira povećati kapacitet sterilne proizvodnje za 60%, kao i integracija procesa istraživanja i kvalitete na jednoj lokaciji, a većina proizvedenih proizvoda bit će namijenjena izvozu. Riječ je o ulaganju u razvoj hrvatske hi-tech industrije te modernih, digitalnih tehnologija u farmaceutskoj industriji općenito.
Više na poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Realizacija projekta “Radna zona Marišćina K-2” sufinancirana je sredstvima Europske unije, putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja Urbane aglomeracije Rijeka, u iznosu od gotovo 12 milijuna kuna. Vrijednost cjelokupnog projekta iznosi nešto više od 20 milijuna kuna.
Projekt se odnosi na gradnju osnovne i dodatne zajedničke infrastrukture na području Radne zone Marišćina K-2, s ciljem razvoja i poboljšanja kvalitete i dostupnosti fizičke poduzetničke infrastrukture na području Općine Viškovo, koja je dio Urbane aglomeracije Rijeka.
Uređenje rane zone potaknut će brži razvoj postojećeg i novonastalog gospodarstva, poboljšat će poduzetničku klimu te omogućiti rasterećenje poduzetničkih aktivnosti kojima možda nije mjesto u naselju.
Više na poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Ugovore za projekte obnove i dogradnje luka od županijskog i lokalnog značaja i objekata na pomorskom dobru, ukupne vrijednosti 17,5 milijuna kuna, potpisali su Ministar mora, prometa i infrastrukture, ravnatelji županijskih lučkih uprava i gradonačelnici i načelnici s područja Primorsko-goranske županije.
Od 17,5 milijuna kuna koje je Ministarstvo mora osiguralo za projekte u Primorsko-goranskoj županiji, najveći dio, nešto više od 14 milijuna namijenjeno je županijskim lučkim upravama, za ukupno pet projekata; ŽLU Krk za izvođenje radova na rekonstrukciji i dogradnji luke Porat, 3,9 milijuna, ŽLU Rab za rekonstrukciju i dogradnju dviju luka – San Marino i Melak, ukupno pet milijuna, zatim ŽLU Bakar-Kraljevica-Kostrena za uređenje priobalnog područja uz podmorski tunel, u iznosu od pet milijuna kuna te ŽLU Opatija-Lovran-Mošćenička Draga za sanaciju kamenog platoa u Mošćeničkoj Dragi, u iznosu od 331 tisuću kuna. Ostatak sredstava predviđen je za sanacije pomorskog dobra u osam gradova i općina na području županije.
Više na poveznici.
Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike
Sveučilište u Yaleu razvilo je Indeks zaštite okoliša (Environmental Performance Index- EPI), indikator koji služi za praćenje provedbe nacionalnih mjera za postizanje održivosti i zaštite okoliša praćenjem 32 ključna pokazatelja koji se odnosne na zdravlje i okoliš. Indeks je obuhvatio 180 svjetskih gospodarstava, a pokazalo se da su nacionalne politike zaštite okoliša i njihovi pozitivni rezultati u visokoj korelaciji s nacionalnim bogatstvom i blagostanjem.
Skandinavske zemlje, ujedno i zemlje s visokim BDP-om po stanovniku, pokazuju visoke rezultate u odnosu na EPI parametre. Danska, na prvom mjestu u ukupnom poretku, predvodi svijet u usporavanju rasta emisija CO2. Švedska prednjači u obradi odlagališta i recikliranju, dok u području pročišćavanja otpadnih voda prednjače Danska, Finska, Nizozemska, Singapur i Švedska.
Hrvatska se nalazi na 34. mjestu na globalnoj ljestvici najzelenijih zemalja, s ostvarenim rezultatom od 63,1 bodova EPI-a.
Više informacija možete pronaći na poveznici: https://www.visualcapitalist.com/greenest-countries-in-the-world/
Izvor fotografije: Visual Capitalist, https://www.visualcapitalist.com/greenest-countries-in-the-world/, 2021.
Pročitaj više