Category: Gospodarstvo

Grad Kastav objavio Javni poziv za ulazak u program poduzetničkog inkubatora KASPI

Grad Kastav objavio je Javni poziv za ulazak u program poduzetničkog inkubatora KASPI. Zainteresirani građani i građanke mogu poslati svoje prijave do 12.09.2022. Program poduzetničkog inkubatora KASPI uključuje uslugu korištenja infrastrukture poduzetničkog inkubatora, uslugu edukacije i savjetovanja, uslugu mentorske mreže te uslugu sudjelovanja u zatvorenim i javnim poslovnim i drugim događanjima u sklopu programa.

Prednosti imaju Prijavitelji (fizičke osobe, obrti, tvrtke) koji obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti, odnosno proizvode ili pružaju usluge, ili žele pokrenuti poslovanje u sljedećim područjima:

  • zelene tehnologije, održivi razvoj
  • proizvodnja koja ne generira štetne utjecaje
  • visoka tehnologija, pametna tehnologija, eksperimentalna tehnologija
  • znanstveno istraživanje i razvoj
  • informacijske i komunikacijske tehnologije
  • razvoj softvera, aplikacija i video igara
  • kreativna industrija (arhitektura, dizajn, film i televizija, glazba, fotografija, izdavaštvo, medijska komunikacija, marketing, multimedija i sl.)

Cjelokupni poziv, uključujući i prijavnu dokumentaciju, dostupan je na internetskim stranicama Grada Kastva: https://kastav.hr/otvoren-javni-poziv-za-ulazak-u-program-poduzetnickog-inkubatora-kaspi-2/ .

 

Pročitaj više
Poziv za sudjelovanje na konferenciji “EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja”, 8.RUJNA 2022. u Delnicama

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju vas na sudjelovanje na konferenciji

“EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“ .

 

Konferencija će se održati 08. rujna 2022. godine s početkom u 10:00 sati u Radničkome domu na adresi Školska 24, u Delnicama.

Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika/ca Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavit će se relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. Konferencija je koncipirana kroz dva uvodna izlaganja te dvije panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama brdsko-planinskih područja sukladno njihovim područjima djelovanja.

Konferencija će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku, a prijevod nije osiguran. Napominjemo kako će događanje biti fotografirano i snimano.

Nacrt programa konferencije na hrvatskom i engleskom jeziku nalazi se u nastavku.

Prijave za sudjelovanje na konferenciji zaprimaju se putem adrese e-pošte: natasa.kozlica@prigoda.hr  do 06. rujna 2022. godine.

Konferencija se organizira u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

EU dan u Gorskom kotaru- nacrt programa konferencije (HR)

EU dan u Gorskom kotaru- Program konferencije (2)185.1 KB

EU day in Gorski Kotar- draft conference programme (EN)

EU day in Gorski Kotar, 8.9.2022. (1)185.9 KB

Pročitaj više
Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više
Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. (DESI) – Hrvatska 21. mjesto

Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). Skup izvješća uključuje profile država i tematska poglavlja. U izvješćima o DESI-ju po državama članicama kvantitativni dokazi pokazatelja u okviru pet kategorija indeksa kombiniraju se s uvidima u politiku i najboljom praksom pojedinačnih država. Poglavlje u kojem se detaljno obrađuju telekomunikacije priloženo je izvješćima za svaku državu članicu. U tematskim poglavljima iznosi se analiza sljedećih područja na europskoj razini: širokopojasna povezivost, digitalne vještine, upotreba interneta, digitalizacija poduzeća, digitalne javne usluge, sektor IKT-a i troškovi tog sektora za istraživanje i razvoj te upotreba sredstava iz programa Obzor u državama članicama.

Europska komisija je dana 28.srpnja 2022. godine objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu prema kojem se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od 27 država članica. Između 2017. i 2022. DESI rezultat Hrvatske u blagom je padu u odnosu na 19. mjesto u 2021. godini. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Rezultat na DESI-ju za Hrvatsku, od 2017. do 2022., povećavao se neznatno više od istog za cijelu Uniju. Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

  Hrvatska EU
  Rang mjesto postotak postotak
  21 47,5 52,3

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

–uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. godine. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine.

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća Europe do 2030. godine u kojem će Hrvatska imati svoju ulogu.

Više o DESI indeksu: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/digital-economy-and-society-index-desi-2022

 

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više
Poziv za iskaz interesa za financiranje projekata prema Programu za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina

Vlada Republike Hrvatske donijela je 8.travnja 2022. godine Odluku o provedbi programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina,  KLASA: 022-03/21-04/92; URBROJ: 50301-04/12-21-2 na temelju koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.

Cilj Programa je pružanje pomoći razvoju lokalnih zajednica na kojima povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Program pruža pomoć u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te se njime zagovara pristup promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije i održivog razvoja te participativnog pristupa dionika šire lokalne zajednice.

Prihvatljivi prijavitelji: jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja (u skladu s Odlukom o razvrstavanju I.-IV. skupina prema indeksu razvijenosti) i s udjelom višim od 5 % u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina.

Prihvatljive aktivnosti: sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina iz:

  • socijalne/društvene infrastrukture,
  • javne infrastrukture,
  • komunalne infrastrukture,
  • zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
  • gospodarske infrastrukture.

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno – tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga nadzora gradnje,
  • trošak opremanja fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo).

Iznos potpore:

Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 27.000.000,00 kuna. Jednom korisniku može se odobriti iznos financiranja najviše do 500.000,00 kuna. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 100.000,00 kuna. Jedan podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan zahtjev za financiranje Projekta.

Rok za prijavu: 12. kolovoza 2022. godine.

Detalje o samome Pozivu za iskaz interesa možete pronaći na: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/nacionalni-programi-417/program-za-poboljsanje-infrastrukture-na-podrucjima-naseljenim-pripadnicima-nacionalnih-manjina/5009

Pročitaj više
Objavljen Poziv za Izradu baze podataka plitke geotermalne energije

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv za Izradu baze podataka plitke geotermalne energije. U okviru ovog Poziva, plitka geotermalna energije definirana je kao energija pohranjena u tlu, a za njeno korištenje potreban je sustav izmjenjivača topline (horizontalni ili vertikalni) i dizalice topline. Ovim pozivom obuhvaćeni su sustavi za iskorištavanje topline tla i podzemnih voda.

Izvor financiranja: Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021.

Program: Energija i klimatske promjene

Status: Otvoren od 15. srpnja do 27. rujna 2022. (do 12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu)

Tip natječaja: Otvoreni postupak dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu privremenog poziva

Nadležno tijelo: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ukupna vrijednost Poziva: 200.000,00 EUR

Iznos potpore po projektu: 5.000,00 – 200.000,00 EUR

Stopa sufinanciranja projekata: do 100%

Trajanje projekata: 12 – 15 mjeseci

 

Prihvatljivi prijavitelji: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija, osnovan kao pravna osoba u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivi partneri: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija, osnovan kao pravna osoba u državama donatorima (Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu) ili u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivo područje: odabrani projekti provodit će se na području Republike Hrvatske. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu biti implementirane na teritoriju država donatora.

Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financiraju se projekti koji se odnose se na programsko fokusno područje Obnovljivi izvori energije, a koje predlažu subjekti hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalne ili nekomercijalne organizacije, kao i nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Očekivani neposredni rezultati su povećanje instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljivih izvora energije. Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Detaljnije o samome Pozivu: https://eeagrants.hr/izrada-baze-podataka-duboke-geotermalne-energije-2/

Pročitaj više
Objavljen je 2. poziv programa Interreg Euro-Med

Objavljen je 2. poziv programa Interreg Euro-Med 2021.-2027. Radi se o pozivu namijenjenom financiranju tri vrste tematskih projekata (Study, test and transfer projects), koji su fokusirani na dva tematska prioriteta Programa: Zeleniji i Pametniji Mediteran, a više informacija o tipovima projekata (Study, test and transfer projects) koji će biti financirani u sklopu objavljenog poziva možete pronaći na poveznici.

Svi projekti koji će biti financirani u sklopu ovog poziva odnose se na jednu od 4 programske misije:

Projektni konzorcij mora činiti najmanje pet organizacija sa sjedištem u različitim državama Interreg Euro-Med područja.

Prihvatljivi prijavitelji su javna tijela, visokoobrazovne i istraživačke ustanove, međunarodne organizacije, bolnice i zdravstveni centri, poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća),  nevladine organizacije i dr. Vodeći partner u projektu može biti javno tijelo, odnosno tijelo javnog prava.

Ukupna financijska alokacija za poziv je 86 milijuna eura, a stopa sufinanciranja projekata iznosi 80%.

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava po tipu projekta iznosi:

  • 600.000 eura (study projects);
  • 3.000.000 eura (test projects);
  • 1.000.000 eura (transfer projects).

Minimalno trajanje projekata ovisi o tipu projekta koji je financiran u sklopu Poziva, i to:

  • 27 mjeseci (study projects);
  • 33 mjeseca (test projects);
  • 27 mjeseci (transfer projects).

Početak projektnih aktivnosti očekuje se 1. svibnja 2023. godine.

Projektni prijedlozi se podnose putem e-platforme JEMS u razdoblju od 27. lipnja do 27. listopada 2022. godine u 13 sati.

Najavljen je niz tematskih webinara namijenjen pružanju podrške potencijalnim prijaviteljima u podnošenju projektnih prijava:

  • Izgradnja partnerstava i logičkog okvira, 7. srpnja (registracija);
  • Izrada plana rada i projektnih aktivnosti, 8. rujna;
  • Izgradnja budžeta/Prihvatljivost troškova, 22. rujna;
  • Q&A webinar, 6. listopada.

Svu dokumentaciju relevantnu za Poziv možete pronaći na poveznici.

Dana 23. lipnja 2022. godine održan informativni dan za 2. poziv programa Interreg Euro-Med, a svim potencijalnim prijaviteljima su na raspolaganju prezentacija i snimka informativnog dana. Na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU je najavljeno održavanje informativnih dana za potencijalne prijavitelje projektnih prijedloga, a datumi održavanja će biti najavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva.

U slučaju pitanja, na raspolaganju su nacionalne kontakt točke iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije: Marko Opančar (marko.opancar@mrrfeu.hr) i  Ivana Živković (ivana.zivkovic@mrrfeu.hr).

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje za drugi Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru NPOO u vrijednosti 1.250.000.000 kuna

Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma.

Pozivom se potiču ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika, koja će doprinijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma. Svrha poziva je potaknuti ulaganja prihvatljiva za okoliš i učinkovitost resursa, posebice onih u turistički slabije razvijenim područjima, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i bolje pozicioniranje na tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike. Na taj način, potiče se smanjenje učinaka prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima, održivi i niskougljični rast turizma visoke kvalitete u slabije razvijenim turističkim područjima te jačanje socijalne održivosti kroz povećanje zaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Čak 60 posto ukupnog iznosa predviđenog za turizam u okviru NPOO-a, odnosno 1,25 milijarde kuna, namijenjeno je izravno ulaganjima u privatni sektor. Od toga, 1.020.000.000 namijenjeno je investicijskim projektima visoke dodane vrijednosti poput objekata za smještaj i pratećih sadržaja kao što su tematski i zabavni parkovi te drugi inovativni sadržaji u turizmu, koji će Hrvatsku uistinu transformirati u cjelogodišnju turističku destinaciju.

Javni poziv podijeljen je u 3 grupe:

  • Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture. Vrijednost planirane alokacije: 1,02 milijarde kuna,
  • Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu što podrazumijeva poticanje poduzetništva u turizmu kroz transformaciju postojećih iznajmljivača u poduzetnike. Vrijednost planirane alokacije: 50 milijuna kuna,
  • Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Vrijednost planirane alokacije: 180 milijuna kuna.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru javnog poziva, ovisno o pojedinoj grupi, su mikro, mala, srednja i velika poduzeća, postojeći iznajmljivači ili skupina postojećih iznajmljivača te pravni subjekti (mikro, malo, srednje i veliko poduzeće) koji vode inovacijski klaster u lancu vrijednosti turizma.

Visina intenziteta potpore pojedinačnog projekta bit će određena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganja u sektoru turizma, koji prati ovaj javni poziv.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 27. lipnja 2022. godine.

Detaljnije informacije vezane uz prijedlog Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma možete pronaći ovdje.

Pročitaj više