Category: Gospodarstvo

Otvoren privremeni NPOO poziv “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“

Otvoren privremeni poziv za podnošenje projektnih prijedloga u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske 2021. – 2026. “Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ (referentni broj: NPOO.C1.6.R1-I1.01)

Ministarstvo turizma i sporta kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026. objavljuje Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma“ (referentni broj Poziva: NPOO.C1.6.R1-I2.01). Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu privremenog Poziva.

Cilj poziva je je razvoj i/ili prilagodba javne turističke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mogu potaknuti:

  • oporavak i otpornost turističkog sektora kroz javna ulaganja u povećanje atraktivnosti  slabije razvijenih turističkih destinacija, čime će se doprinijeti i smanjenju prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima te podizanje kvalitete destinacije i omogućavanje produžetka sezone, kao i „raspršivanja“ prevelike koncentracije turista,
  • poticanje održivih oblika turizma,
  • razvoj i/ili prilagodba javne turističke infrastrukture u skladu s EU standardima zaštite okoliša koja doprinosi i zelenoj tranziciji turističkih proizvoda.

Podrškom ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju te unaprjeđenje javne turističke infrastrukture planira se potaknuti održivi razvoj turizma tijekom cijele godine, povećati raznovrsnost turističke ponude na manje razvijenim turističkim odredištima, smanjiti prekomjerni turizam u najrazvijenijim turističkim područjima te potaknuti gospodarski oporavak i zapošljavanje lokalnog stanovništva, što će pozitivno utjecati na smanjenje regionalnih neujednačenosti te demografsku revitalizaciju.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 930.000.000,00 HRK (123.432.211,82 EUR), od čega je iznos sredstava u Državnom proračunu RH osiguran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako slijedi:

  • Grupa 1: Posjetiteljska infrastruktura – 185.000.000,00 HRK (24.553.719,55 EUR), od čega se za projekte u općinama i gradovima na području kategorije 1  ITR-a ne može dodijeliti više od 44.640.000,00 HRK (5.924.746,17 EUR);
  • Grupa 2: Infrastruktura aktivnog turizma  – 280.000.000,00 HRK (37.162.386,36 EUR), od čega se za projekte u općinama i gradovima na području kategorije 1 ITR-a ne može dodijeliti više od 66.960.000,00 HRK (8.887.119,25 EUR);
  • Grupa 3: Infrastruktura u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma   – 465.000.000,00 HRK (61.716.105,91 EUR), od čega se za projekte u općinama i gradovima na području kategorije 1 ITR-a ne može dodijeliti više od 111.600.000,00 HRK (14.811.865,42 EUR).

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su:

Grupa 1. Posjetiteljska infrastruktura

  • Jedinica područne (regionalne) samouprave
  • Jedinica lokalne samouprave
  • Javna ustanova
  • Trgovačko društvo u javnom vlasništvu

Grupa 2 Infrastruktura aktivnog turizma

  • Jedinica područne (regionalne) samouprave
  • Jedinica lokalne samouprave
  • Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
  • Javna ustanova registrirane za obavljanje sportske djelatnosti upravljanje i održavanje  sportskom građevinom
  • Trgovačko društvo u javnom vlasništvu

Grupa 3 Infrastruktura u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma

  • Jedinica područne (regionalne) samouprave
  • Jedinica lokalne samouprave
  • Zdravstvena ustanova: specijalna bolnica i lječilište koje je registrirano za zdravstveni turizam i/ili pružanje zdravstvenih usluga u turizmu i/ili usluga zdravstvenog turizma
  • Trgovačko društvo u javnom vlasništvu

Rokovi i način podnošenja projektnih prijedloga: Projektni prijedlozi podnose se isključivo putem sustava eNPOO od 7. studenog 2022. godine  u 12:00 sati do 3. veljače 2023. godine  u 12:00 sati.

Potencijalni prijavitelji mogu za vrijeme trajanja Poziva postavljati pitanja u svrhu dobivanja dodatnih pojašnjenja i obrazloženja odredbi Poziva. Pitanja se mogu podnijeti isključivo putem sustava eNPOO do 14 kalendarskih dana prije isteka krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga.

Više informacija, kao i cjelokupna projektna dokumentacija dostupna je na poveznici: https://mint.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-22753/regionalna-diversifikacija-i-specijalizacija-hrvatskog-turizma-kroz-ulaganja-u-razvoj-turistickih-proizvoda-visoke-dodane-vrijednosti/23233

Upute za prijavitelje:

Upute za prijavitelje- NPOO „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“

UzP1.5 MB
Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na konstituirajućoj sjednici Otočnoga vijeća

Konstituirajuća sjednica novog saziva Otočnog vijeća, u kojemu je 46 članova – predstavnika jedinica lokalne samouprave, područne uprave, gospodarstvenika i znanstvene zajednice – koji bi trebali predlagati nove zakonske akte i politike otočnog razvoja i biti savjetodavno tijelo ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, održana je u utorak u Velikoj vijećnici Grada Krka.

Prema Zakonu o otocima, Otočno vijeće osniva ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, kao svoje savjetodavno tijelo pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka, s ciljem unaprjeđenja politike razvoja otoka. Na konstituirajućoj sjednici usvojen je Pravilnik o radu Otočnog vijeća, predstavljeni su rad Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Registar otoka i mogućnosti ulaganja u otoke. Članovi Vijeća u idućim bi godinama trebali biti predlagatelji smjera novih zakonodavnih akata, izmjena pravnih propisa, pravilnika i politike otočnog razvoja. Ministarstvo regionalnoga razvoja koordinator je svih razvojnih politika vezanih uz otoke, no da su i na drugim ministarstvima – mora, prometa i infrastrukture, zdravstva, znanosti i obrazovanja – veliki izazovi i ulaganja za područje otoka i sve što čini kvalitetu javnih usluga na otocima.

Na sjednici Otočnoga vijeća sudjelovao je i Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, a ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije na sjednici Otočnoga vijeća sudjelovala je Nevenka Kos, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata i otočna koordinatorica.

Pročitaj više
Najava Predstavljanja Nacrta strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.

Ususret pripremi provedbe budućeg Strateškog plana ZPP-a Ministarstvo poljoprivrede, kao Upravljačko tijelo , održat će sutra 5. listopada 2022. godine s početkom u 15 sati „Predstavljanje Nacrta strateškog plana ZPP-a“. U cilju pravovremenog, točnog i sveobuhvatnog informiranja javnosti, potencijalnih prijavitelja i drugih zainteresiranih skupina događanje će biti moguće pratiti uživo na Facebook stranici i YouTube kanalu Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. temeljni je dokument za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (Europski fond za jamstva u poljoprivredi iz kojeg se financiraju izravna plaćanja i sektorske intervencije i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za financiranje intervencija ruralnog razvoja).

Nakon niza provedenih konzultacija s dionicima te završnog savjetovanja s javnošću putem e-Savjetovanja, a sve kako bi se u novom programskom razdoblju poljoprivrednicima omogućili rast i napredak, uz izuzetno važno očuvanje okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama Strateškim planom obuhvaćena su ključna rješenja za napredak hrvatske poljoprivrede te je poslan na odobrenje u Europsku komisiju.

 

Izvor: ruralnirazvoj.hr

Pročitaj više
Objavljen 1. poziv na dostavu projektnih prijedloga iz Programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.

U okviru Programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. objavljen 1. poziv na dostavu projektnih prijedloga.

U novom programskom razdoblju program će financirati projekte koji se između ostaloga bave povećanjem istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, usvajanjem naprednih tehnologija, promicanjem obnovljive energije, prilagodbom klimatskim promjenama i jačanjem zaštite okoliša te biološke raznolikosti. Financirat će se i projekti povećanja učinkovitosti tržišta rada i pristupa visokokvalitetnom zapošljavanju, poboljšanja pristupa obrazovanju, kao i jačanju uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, društvenoj uključenosti i društvenim inovacijama.

Cilj prvog poziva je na početku programske perspektive ponuditi širok tematski raspon za najveći mogući broj zainteresiranih dionika. U tom smislu za prijavitelje su otvorena sva 4 tematska prioriteta dok vrijednost poziva iznosi oko 92 milijuna eura EU sredstava uz stopu sufinanciranja od 80% i maksimalno trajanje projekata od 30 mjeseci.

Otvoreni prioriteti:

  • Prioritetna os 1 – Pametnija dunavska regija – 18,5 milijuna eura EU sredstava
  • Prioritetna os 2 – Zelenija dunavska regija – 35 milijuna eura EU sredstava
  • Prioritetna os 3 – Uključivija dunavska regija – 26 milijuna eura EU sredstava
  • Prioritetna os 4 – Bolje upravljana dunavska regija – 13 milijuna eura EU sredstava

Poziv je organiziran u dva koraka gdje se:

  • U „Prvom koraku“ od prijavitelja traži dostava Iskaza interesa (Expression of Interest ili kraće EoI) u kojem se ocrtava intervencijska logika projektnog prijedloga i njegova strateška važnost dok se
  • U „Drugom koraku“ najbolji projektni prijedlozi iz prve faze pozivaju na podnošelje pune projektne prijave koja sadržava detaljnije informacije o projektu i čini osnovu za konačni odabir projekata za financiranje.

Poziv na dostavu Iskaza interesa je otvoren do 21. studenoga 2022. dok se poziv na podnošenje pune projektne prijave očekuje u proljeće 2023. godine. Samim time očekivani početak provedbe projekata planiran je za početak 2024. godine.

Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijskih partnera iz minimalno 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija RH.

Sve informacije i relevantna dokumentacija dostupne su na web stranicama Zajedničkog tajništva, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama Linkedin i Facebook. Platforma za traženje partnera je dostupna putem programske Linkedin grupe.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku.

Pročitaj više
Europska izvršna agencija za klimatsku infrastrukturu i okoliš (CINEA) objavila je CEF Energija poziv za 2022.

Europska izvršna agencija za klimatsku infrastrukturu i okoliš (CINEA) objavila je CEF Energija  poziv za podnošenje projektnih prijedloga za 2022. godinu. Poziv se odnosi na pripremne studije za prekogranične projekte obnovljive energije i stavit će na raspolaganje 1 milijun eura za potporu državama članicama EU-a i privatnim subjektima u odabiru najboljeg koncepta projekta i uspostavljanju sporazuma o suradnji.

Na taj način poziv omogućuje potporu projektima prije nego što budu uvršteni na popis prekograničnih projekata za obnovljive izvore energije Unije.

Rok za podnošenje prijava je 10. siječnja 2023. 

Cijela pozivna dokumentacija dostupna je na portalu Europske komisije ovdje.

Također, CINEA organizira virtualni info dan 10. listopada kako bi  se predstavio CEF Energy poziv za dostavu prijedloga koji se bavi pripremnim studijama za prekogranične energetske projekte. Događaj će objasniti politički kontekst poziva, postupak prijave i evaluacije te će sudionicima dati vrijedne savjete o pisanju uspješnog prijedloga.

Za sudjelovanje na info danu potrebna je prethodna registracija do 6. listopada 2022., a prijaviti se možete na poveznici: https://cinea.ec.europa.eu/news-events/events/cef-energy-info-days-2022-call-preparatory-studies-cross-border-renewable-energy-projects-2022-10-10_en .

 

 

Pročitaj više
Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća objavila poziv za održivi rast i izgradnja otpornosti u turizmu 

Glavna Uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Europske komisije zajedno s Izvršnom agencijom za mala i srednja poduzeća (EISMEA) objavila je Poziv za dostavu prijedloga bespovratnih sredstava EU-a za djelovanje u području turizma s temom: Održivi rast i izgradnja otpornosti u turizmu – osnaživanje podrške malim i srednjim poduzećima za provođenje dvostruke tranzicije (SMP-COSME-2022-TOURSME).

Opći cilj poziva za dostavu prijedloga je poboljšati konkurentnost malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru, i to kroz izgradnju kapaciteta malih i srednjih poduzeća za uspješnu provedbu dvostruke zelene i digitalne tranzicije te poticanje inovativnosti, otpornosti, održivosti i kvalitete duž lanaca vrijednosti u turizmu.

Od predloženih projekta očekuje se da budu inovativni, a mogu npr. uključivati usluge potrebne malim i srednjim poduzećima za implementaciju poslovnih ideja, razvoj proizvoda, marketinške studije, razvoj i analizu poslovnog plana, promotivne aktivnosti, trening osoblja, licence za softver, tranzicijski proces za registraciju u sustavu EMAS, uvođenje Znaka zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel, ili neke druge certifikacijske sheme koja vodi prema održivosti.

Ukupan proračun Poziva iznosi 20.500.000 EUR.

Rok za prijavu prijedloga je 30. studeni 2022. godine.

U nastavku je poveznica na poziv: Call for proposals document published on 6 September 2022

Više informacija na poveznici.

Izvor: Ministarstvo turizma i sporta 

 

Pročitaj više
Najava drugog poziva programa INTERREG Središnja Europa- 22. ožujka 2023.!

U sklopu INTERREG programa Središnja Europa, objavljen je datum otvaranja Drugog poziva za dostavu prijedloga, koji je predviđen za 22. ožujka 2023. Drugi poziv stavit će na raspolaganje značajan dio programskog proračuna za klasične projekte transnacionalne suradnje.

Od prijavljenih projekata očekuje se razvoj, testiranje i implementacija inovativnih rješenja koja zadovoljavaju potrebe regija i gradova na terenu. Kao posljedica toga, prvotno planirani i financijski ograničeni poziv za manje pionirske projekte bit će odgođen.

O detaljima drugog poziva za dostavu prijedloga dodatno će se raspravljati i dogovoriti odbor za praćenje na svom sljedećem sastanku u Bratislavi 15. i 16. prosinca 2022.

Više informacija o samom INTERREG programu Središnja Europa možete saznati na internetskim stranicama: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/home.html .

Izvor: https://www.interreg-central.eu/Content.Node/apply/Second-call.html

Pročitaj više
Predstavljanje Poziva za izradu strategija zelene urbane obnove (NPOO)

U suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Udruga gradova organizira hibridnu radionicu za gradove potencijalne prijavitelje na najavljeni Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove koji se provodi u okviru reformskih inicijativa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Svrha ovoga Poziva je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju.

Pozivom će se sufinancirati izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom, administracija i vidljivost projekta u iznosu do 250.000 kn po prijavitelju. Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele te će informacija o istome biti objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ i https://planoporavka.gov.hr. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku.

Predstavljanje će se održati u srijedu 28. rujna 2022. u 11 sati te se putem obrasca prijavite za fizičko sudjelovanje ili praćenje putem interneta.

 

Izvor: Udruga gradova 

Pročitaj više
Održan „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“

Konferencija pod nazivom „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Primorsko-goranske županije održana je u četvrtak, 8. rujna u Radničkome domu, u Delnicama. Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavljene su relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027 te uspješni primjeri iz europskih zemalja, primjenjivi u Gorskome kotaru.

U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio kako je

„nova financijska perspektiva EU fondova prigoda da se kroz natječaje koje će raspisivati pojedinačna ministarstva osigura ulaganje u turističku, društvenu te posebno poslovnu i obrazovnu infrastrukturu na području Gorskog kotara sa ciljem poticanja  razvoja ključnih gospodarskih sektora poput drvne industrije, proizvodnje i turizma. Javne politike i projekti koji su u pripremi za svoj cilj moraju imati otvaranje novih kvalitetnijih radnih mjesta te podizanje kvalitete i standarda života za stanovnike Gorskog kotara kao jedine garancije očuvanja života i održivog upravljanja resursima na ovom području. Ovaj događaj stavlja problematiku i potencijale Gorskog kotara u fokus kreatora javnih politika!”.

U ime domaćina, konferenciju je pozdravnim govorom podržala i Katarina Mihelčić, gradonačelnica Grada Delnica. „Gorski kotar treba krenuti prema održivom smjeru razvoja, smanjiti troškove i nastaviti razvijati važne razvojne projekte. Vjerujem da ćemo danas čuti nove ideje i rješenja koje ćemo moći primijeniti i mi u Gorskome kotaru.“ izjavila je gradonačelnica Mihelčić.

Ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudionicima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica koja je predstavila aktualne javne politike te potencijalne izvore financiranja iz Kohezijske politike EU-a u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. „Iznimno mi je zadovoljstvo biti danas u zelenome srcu Hrvatske te vas sve pozdravljam u ime ministrice Nataše Tramišak i svoje osobno, uz iznimno zadovoljstvo što se ovakva događanja odvijaju upravo u ovom području i tijekom ovoga zahtjevnoga razdoblja! Intenzivno surađujemo s Primorsko-goranskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije, i potrebno je nastaviti raditi i razgovarati o ujednačenom regionalnom razvoju svih hrvatskih regija i kroz tu politiku osigurati nastaviti apsorpciju ne samo europskih, već i drugih izvora financiranja. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima jedan je od segmenata Nacionalne razvojne strategije 2030, a uključuju demografska pitanja, klimatskih promjena i drugih važnih tema!“, istaknula je državna tajnica u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, naglasivši da je 300 projekata brdsko-planinskih područja financirano od strane Ministarstva u čak 85 brdsko-planinskih jedinica lokalne samouprave. „Značajna su sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. u iznosu od 27 milijuna eura, samo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“, za poboljšanje poslovne infrastrukture, prometne povezanosti, klimatskih promjena, zaštite prirodne i kulturne baštine. U novom financijskom razdoblju Europske unije, po prvi put je programiranje napravljeno na način da su posebna sredstva od 3 milijarde kuna, u okviru Integriranog teritorijalnog programa ili Programa Konkurentnost i kohezija, izdvojena za projekte posebno u brdsko-planinskim područjima.“, dodala je Đurić. Državna tajnica predstavila je financijski okvir novog razdoblja EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, naglasivši da je na raspolaganju i 66 milijuna eura za potpore poduzetnicima i potpornim institucijama baš namijenjenim brdsko-planinskim područjima u okviru Plana industrijske tranzicije.

U ime suorganizatora Primorsko-goranske županije, uvodnim pozdravom obratio se i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut koji je sve sudionike pozdravio u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo da

„…drago nam je čuti da ćemo se u budućnosti moći osloniti na europska sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu života građana. Posebno me veseli da će se fondovi moći koristiti i za investicije u zdravstvo, što bi se teško bez pomoći države i europskih sredstava moglo realizirati. Primorsko- goranska županija misli i brine o Gorskom kotaru, a u posljednja dva mandata u području Gorskoga kotara Primorsko-goranska županija uložila je otprilike 400 milijuna kuna, ne uključujući decentralizirana sredstva, za zdravstvo, primarnu zdravstvenu zaštitu, školstvo, ali i ulaganja kroz naše fondove za javnu infrastrukturu, javne projekte i posebno ceste, važne za Gorski kotar. Kao što je državna tajnica rekla, uvijek može bolje i mi želimo bolje!“

, istaknuo je zamjenik Župana Vojko Braut, najavivši da će se iduća sjednica Županijske Skupštine održati upravo na temu Gorskoga kotara.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora koji su u okviru dvije panel rasprave sudjelovali u dijalogu o potencijalima ulaganja u društvenu turističku i poslovnu infrastrukturu u Gorskome kotaru, te razvoju pametnih i održivih sela u cilju podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima. Na konferenciji su izlaganja održali i međunarodni stručnjaci u području ruralnoga razvoja koji su predstavili relevantne i uspješne primjere poticanja razvoja brdsko-planinskih područja. Predsjednik Venetian Cluster-a, Gian Angelo Bellati predstavio je primjere različitog utjecaja poticajne porezne politike na razvoj brdsko-planinskih područja u Italiji te različita talijanska iskustva i izazove u razvoju ruralnih područja na primjerima pokrajina Bolzano i Belluno.

Nakon uvodnoga izlaganja, uslijedila je prva panel rasprava o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu u brdsko-planinskim područjima, koju je moderirao ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, razgovarali su prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje imovinom Primorsko-goranske županije, Gian Angelo Bellati, direktor Venetian Cluster-a te Petar Hrg, direktor Turističke zajednice Gorskoga kotara.

Uvodno izlaganje o iskustvima nordijskih zemalja u stvaranju pametnih i održivih sela održala je gđa Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih zemalja koja je istaknula izazove u budućnosti poslovanja i rada u ruralnim krajevima, trendove koji utječu na razvoj poput mobilnosti, socijalnih usluga, infrastrukture te uspješne politike EU-a koje se primjenjuju na regionalni razini.

Kako razvijati koncept pametnih i održivih sela kao ključa podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima bila je tema druge panel rasprave na kojoj su sudjelovali Saša Kek, stručnjakinja za pametne gradove i zajednice iz Sektora za podatkovne ekonomije, Službe za digitalnu transformaciju Vlade Republike Slovenije, Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih područja, Damir Medved iz Centra kompetencija za pametne gradove i Ericsson Nikola Tesla d.d. te Saša Ukić iz tvrtke Rural Network- RUNE.

Ovu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Agencija ima izdvojeni regionalni ured u Gorskome Kotaru, sa sjedištem u Delnicama na adresi Školska 24, upravo s ciljem izravne potpore goranskim jedinicama lokalne samouprave i njihovim javnopravnim tijelima za što uspješniju apsorpciju europskih sredstava te poticanje njihova što intenzivnijeg razvoja.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter.

 

Iz medija:

Novi list: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/talijani-na-eu-danu-savjetovali-gorane-ako-ucinite-ovo-ljudi-vam-nece-odlaziti-iz-planinskih-krajeva/

Kanal Ri: https://www.kanal-ri.hr/delnice/razvoj-gorskog-kotara-kroz-sredstva-iz-eu-fondova

Hrvatska radiotelevizija: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/sto-gorani-mogu-nauciti-od-skandinavaca-o-poboljsanju-demografske-slike-9457936

Torpedo media: https://torpedo.media/novosti-regija/u-novom-eu-financijskom-razdoblju-brdskoplaninskim-podrucjima-na-raspolaganju-tri-milijarde-kuna

Pročitaj više
U osam mjeseci najviše turističkih noćenja u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji

U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci 2022. ostvareno 15 milijuna dolazaka i 86,6 milijuna noćenja, odnosno 40 posto više dolazaka i 27 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 76,3 milijuna noćenja, dok su domaći ostvarili 10,3 milijuna noćenja.

U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), piše portal zupan.hr .

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (24,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (16 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (15,3 milijuna).

Gledano prema tržištima, od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (19,8 milijuna), Slovenije (8,8 milijuna), Austrije (6,5 milijuna), Poljske (5,7 milijuna), Češke (5,2 milijuna), Italije (3,7 milijuna), Slovačke (3 milijuna), Nizozemske (2,9 milijuna) i Ujedinjene Kraljevine (2,8 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (33,9 milijuna), kampovima (17,6 milijuna) i hotelima (17,2 milijuna).

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više