Objavljen Javni poziv na dostavu projektnih prijava za Program razvoja otoka za 2026. godinu
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Javni poziv na dostavu projektnih prijava za Program razvoja otoka za 2026. godinu.
Program je usmjeren na razvoj i jačanje lokalnih otočnih zajednica kroz ulaganja nacionalnih sredstava u poboljšanje dostupnosti i kvalitete društvenih, javnih, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih, kulturnih, sportskih, komunalnih, poduzetničkih i turističkih usluga, kao i drugih javnih sadržaja, uz poseban naglasak na zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama te primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja regionalne razvojne nejednakosti, istodobno uvažavajući i potičući specifičnosti svakog pojedinog otoka Republike Hrvatske.
Uvažavajući demografske izazove otočnih područja, ovogodišnjim Programom dodatno se potiču projekti usmjereni na unapređenje vodno-komunalne infrastrukture, kao i zdravstvene infrastrukture, s ciljem osiguravanja kvalitetnijih uvjeta života i dostupnijih osnovnih usluga otočnom stanovništvu.
Program je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojim administrativnim granicama obuhvaćaju hrvatske naseljene otoke i njima pripadajuće povremeno naseljene i nenaseljene otoke i otočiće te poluotok Pelješac, a provodi se na naseljenim otocima i otočićima te poluotoku Pelješcu.
U 2026. godini, ovim Programom nastavlja se fokus na poticanju projekata koji doprinose demografskoj obnovi otoka, a uz to, poseban naglasak i financijsku potporu daje se projektima vodno-komunalne infrastrukture za održivu, dostupnu i sigurnu vodoopskrbu, kao i zdravstvenoj infrastrukturi u svrhu bolje popunjenosti zdravstvene mreže ulažući u poboljšanje uvjeta za rad zdravstvenog i medicinskog osoblja na otocima.
U razdoblju od 2016. do 2025. godine kroz ovaj Program financirano je 375 projekata ukupno vrijednih 33,9 milijuna eura.
Javni poziv otvoren je do 13. veljače 2026. godine, a više informacija dostupno je na poveznici.
Pročitaj više
2018. godine, a do danas je pružila podršku za više od 90 javnopravnih tijela, realizirala preko 100 projekata ukupne vrijednosti veće od 150 milijuna eura te kontinuirano informira više od 250 subjekata o mogućnostima financiranja i jačanja administrativnih kapaciteta. „Prema indeksu razvijenosti, čak 12 od 30 najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, nalazi se na području Primorsko-goranske županije, međutim taj izvrstan rezultat potrebno je nastaviti poticati daljnjim ulaganjima u ljude, obrazovanje, digitalizaciju, kvalitetna radna mjesta te visoko produktivan i održiv poduzetnički ekosustav koji stvara visoku dodanu vrijednost uz poseban fokus na mikroregije poput Gorskoga kotara i otoka koji trebaju specifičan pristup i potporu i putem EU sredstava“, istaknuo je Vedran Kružić naglasivši kako se sljedeće godine pokreće izrada novog županijskog plana razvoja koji će pružiti novu razvojnu viziju i poslužiti kao temelj za korištenje EU sredstava i u novoj financijskoj perspektivi.
U ime župana Primorsko-goranske županije prisutne je pozdravio i pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i projekte, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan koji je istaknuo važnost zajedničkog planiranja i usklađivanja prostornog i strateškog razvoja županije, uz poziv na suradnju i otvoreni dijalog. „U narednom razdoblju nastojat ćemo uskladiti prostorno planiranje s općim razvojnim planiranjem razini županije, s ciljem da stručne podloge koje izrađujemo za strateške dokumente budu zajedničke, a razvojni ciljevi usklađeni i identični – svatko će ih razrađivati u okviru svog djelokruga, ali s istom vizijom i smjerom razvoja!“ poručio je pročelnik Krpan.
Aktualne rasprave o budućnosti europske kohezije u ime Ministarstva prisutnima je predstavila Iva Novak, istaknuvši dosad poznate informacije o novome Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2028.–2034., koji donosi pojednostavljenje strukture proračuna, veću fleksibilnost i snažniji fokus na klimatske i socijalne ciljeve. Novak je najavila i racionalizaciju strukture proračuna EU-a, a umjesto dosadašnjih 7 naslova i 52 programa, predviđena su 4 naslova i 16 programa, a kohezijska, poljoprivredna i sigurnosna politika činit će više od polovine proračuna EU-a.






























