Digitalni kompas 2030: Europski način za digitalno desetljeće
Što nas očekuje u sljedećem desetljeću?
U samo nekoliko godina, pandemija virusa COVID-19 radikalno je promijenila percepciju digitalizacije u našim društvima i gospodarstvima ali i istaknula njezinu važnost za europsko ali i svjetsko društvo. Otkrila je ranjivosti našeg digitalnog prostora, koje su povećale ovisnost o tehnologijama, istaknula je oslanjanje na nekolicinu velikih tehnoloških tvrtki, zabilježen je porast priljeva krivotvorenih proizvoda i cyber krađe te se povećao utjecaj dezinformacija u društva. Pojavila se nova digitalna podjela ne samo između dobro povezanih urbanih područja te ruralnih i udaljenih teritorija, već i između onih koji mogu u potpunosti imati koristi od obogaćenog, pristupačnog i sigurnog digitalnog prostora s čitavim spektrom usluga i onih koji to nisu u mogućnosti. Slična se podjela pojavila između onih tvrtka koje su već u stanju iskoristiti puni potencijal digitalnog okruženja ali onih koje još nisu u potpunosti digitalizirane te se teže nose s novitetima na tržištu i gube svoju konkurentnost. Pandemija COVID-19 razotkrila je novo ”digitalno siromaštvo“.
Jedna od ključnih lekcija pandemije jest da digitalizacija može okupiti ljude neovisno o tome gdje se fizički nalaze. Digitalizacija može postati odlučujući faktor za prava i slobode, omogućujući ljudima da dosegnu izvan određenih teritorija, društvenih položaja ili zajednica otvarajući nove mogućnosti za učenje, zabavu, rad, istraživanje, no one također donose nove slobode i prava, a građanima EU daju priliku da dosegnu dalje od fizičkih zajednica, zemljopisnih lokacija i socijalnih položaja.
Međutim, još uvijek postoji mnogo izazova povezanih s prelaskom u digitalni svijet koje je potrebno detaljnije razviti ali i povećati svijest stanovništva o digitalizaciji. Europska unija mora povećati svoju stratešku autonomiju u tehnologiji te je potrebno stvarati nova pravila i tehnologije kako bi zaštitila građane od krivotvorenih proizvoda, kibernetske krađe i dezinformacija.
Stoga je tijekom sljedećeg desetljeća, digitalnog desetljeća, vizija Europske unije za digitalni svijet koji osnažuje ljude i tvrtke, a koji se oblikuje oko čovjekovog, održivog i prosperitetnijeg pristupa stvorena da odražava ambicije i težnje globalizacije. Europska vizija za 2030. je digitalno društvo konkurentno sa svjetskim društvima i tržištima.
Europski put do digitalizirane ekonomije i društva odnosi se na solidarnost, prosperitet i održivost, usidrena u osnaživanju svojih građana i poduzeća, osiguravajući sigurnost i otpornost digitalnog ekosustava i opskrbnih lanaca.
Na temelju svega navedenog, Europska komisija predstavila je Komunikaciju „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće“ koja predstavlja program s jasnim vizijama, ambicijama i ciljevima Europske unije za digitalizaciju u narednom desetljeću s naglaskom na rješavanje tehnoloških podijeljenosti između zemalja članica Europske unije kao odgovor na potrebe sve brže rastuće svjetske digitalizacije.
Putem Digitalnog kompasa, Europska unija postiže ciljeve Europskog zelenog sporazuma koji nalaže smanjenje emisija stakleničkih plinova za minimalno 55% do 2030. godine zbog toga što upotreba digitalnih tehnologija uvelike smanjuju štetni utjecaj na okoliš.
Digitalni kompas sastoji se od četiri osnovne točke koje identificiraju glavne ciljeve kojima Europa teži tijekom sljedećeg desetljeća:
1: Digitalno kvalificirana populacija i visoko kvalificirani ICT stručnjaci
Cilj Europske Unije za 2030. godinu je “Tehnološki pametan kontinent na kojem su svi digitalno osnaženi“. Prema podacima iz 2019. godine, zaposleno je 7.8 milijuna stručnjaka u ICT sektorima te je plan do 2030. godine 20 milijuna zaposlenih stručnjaka u ICT sektoru.
2: Sigurna i održiva digitalna infrastruktura
Cilj EU-a za 2030. godinu je „Vrhunska pouzdana i sigurna digitalna infrastruktura“ koji se namjerava postići sljedećim aktivnostima:
Širokopojasna mreža
Europska unija namjerava da sva europska kućanstva do 2030. godine budu pokrivena 5G mrežom. Sukladno podacima EU-a, trenutno je 14% naseljenih područja prekriveno 5G mrežom.
Najsuvremeniji poluvodiči
Proizvodnja vrhunskih i održivih poluvodiča u Europi, uključujući procesore, činiti će najmanje 20% svjetske proizvodnje što označava cilj od dvostrukog povećanja budući da prema podacima iz 2020. godine, proizvodnja najsuvremenijih poluvodiča u Europskoj uniji čini 10% svjetske proizvodnje.
Klimatski neutralno visoko sigurni rubni čvorovi
Postaviti će se 10 000 klimatski neutralnih visoko sigurnih rubnih čvorova u EU-u, distribuiranih na način da jamče pristup podacima s malim kašnjenjem (nekoliko milisekundi) gdje god se tvrtke što će označiti veliki skok u odnosu na trenutno stanje gdje ne postoji niti jedan rubni čvor.
Kvantno računalo
Do 2025. Europa će imati svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem koje će stvarati put Europi da bude na vrhu kvantnih mogućnosti do 2030.
3: Digitalna transformacija poduzeća
Kako bi se postigao cilj EU-a za 2030. godinu “Kontinent s velikim udjelom digitaliziranih poduzeća”, Europska komisija je identificirala sljedeće aktivnosti:
Prihvaćanje digitalnih tehnologija u poslovanju
Prema podacima Eurostata iz 2020. godine, trenutno je 26% poduzeća na području Europske unije implementiralo „cloud“ sustav pohrane podataka, 25% poduzeća koristi umjetnu inteligenciju u svojim poslovanjima te tek 14% sustav velikih podataka dok je cilj Europske unije da do 2030. godine, 75% europskih poduzeća koristi navedene tehnološke pogodnosti što označava otprilike trostruki porast od ciljne vrijednosti.
Kako bi se postiglo implementiranje digitalnih noviteta, Europska unija postavila je cilj da više od 90% mikro, malih, srednjih i velikih poduzeća na području Europske Unije, dostigne minimalno osnovni nivo indeksa digitalnog intenziteta (DII). Indeks digitalnog intenziteta (DII) je mikro-bazirani indeks koji mjeri digitalnu dostupnost na razini poslovanja prema 12 nivoa različitih digitalnih tehnologija: internet za najmanje 50% zaposlenih; povećanje zapošljavanja ICT stručnjaka; brzi širokopojasni pristup (30 Mbps ili više); mobilni internetski uređaji za najmanje 20% zaposlenih; izrađena web stranica; web stranica obogaćena sa sofisticiranim funkcijama; otvoreni profili te aktivnost na svim dostupnim društvenim medijima; plaćanje oglašavanja na internetu; kupnja naprednih usluga računalstva u oblaku/cloudu; slanje eRačuna; obračun prometa e-trgovine preko 1% ukupnog prometa i internetske prodaje od poduzeća do potrošača (B2C) od preko 10% ukupne web prodaje. Vrijednost indeksa se kreće od 0 do 12 ovisno o komponentama koje poduzeće posjeduje.
Također, jedan od ciljeva digitalne Europe je i poticanje inovativnih start-upova tako što će povećavati i olakšavati pristup njihovog financiranja.
- Digitalizacija javnih usluga
Cilj Europske Unije za 2030. godinu je „Modernizirane javne usluge koje odgovaraju potrebama društva“ omogućavanjem dostupnosti svih javnih usluga online putem, dostupnost medicinskih kartona online putem za sve građane EU-a te minimalno 80% građana koji koriste digitalnu identifikaciju što predstavlja veliki izazov budući da trenutno ne postoji baza za digitalnu identifikaciju.
Iako svi navedeni ciljevi predstavljaju svojevrstan izazov za budućnost Europske unije, svakako je to okosnica budućeg tehnološkog europskog desetljeća uzimajući u obzir u svijet brzorastućih tehnologija, novih trendova i globalizacije koja prisiljava svakog da bude uz korak s njom.
Piše: Nevenka Kos, Viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata – otočni koordinator