Category: Investicije

“Dani regionalnoga razvoja i EU fondova- Ključni izazovi novog razdoblja” ovoga puta u Novom Vinodolskom

Nakon konferencije u Opatiji na kojoj su predstavljene nove mogućnosti regionalnoga razvoja i  nove prilike u razdoblju 2021.-2027. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s informiranjem zainteresirane javnosti o svim aktualnostima u području EU fondova i regionalnoga razvoja te organizira slijedeću konferenciju na kojoj će biti predstavljeni ključni izazovi novog razdoblja. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizira konferenciju „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ koja će se održati od 21. do 22. listopada 2021. godine u Novom Vinodolskom.

U okviru ove konferencije razgovarat će se o novim izazovima financiranja projekata, digitalnoj tranziciji kao prilici, industrijskoj tranziciji, zelenoj tranziciji, izazovima korisnika EU projekata u javnoj nabavi, zatvaranju financijske konstrukcije projekata i drugim aktualnim temama. Uz konferenciju u Novom Vinodolskom održat će se i dodjela nagrada za najbolje EU projekte u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju, a prema izboru koji Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije partnerski organizira u suradnji s Jutarnjim listom i drugim dionicima.

Konferencija „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova – Ključni izazovi novog razdoblja“ u Novom Vinodolskom namijenjena je prije svega korisnicima i potencijalnim korisnicima sredstava iz EU fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. Cilj konferencije je pripremiti sve sudionike za uspješno korištenje bespovratnih sredstava iz novog financijskog razdoblja 2021.-2027. i drugih izvora financiranja te na taj način osigurati maksimalnu iskoristivost raspoloživih sredstava i daljnji razvoj Republike Hrvatske.

Nacrt programa konferencije DRREUF 2021. - Novi Vinodolski

DRREUF 2021. - Nacrt programa konferencije314.3 KB
Pročitaj više
Prvi Surf’n’Fries dućan otvoren u Americi – u planu još preko 300

Hrvatski franšizni lanac Surf’n’Fries otvorio je svoj prvi dućan u Americi. Hvalevrijedan je to pothvat riječkih poduzetnika, ujedno i osnovača Surf’n’Friesa, Andrije Čolaka i Denisa Polića koji u planu imaju pohod po Americi kroz otvaranje dućana na više od 300 lokacija kroz 5 godina. Zbog specifičnosti tržišta, morali su promijeniti ime u „surfajuća kokoš“ odnosno SURFIN’ CHICKEN jer „Surf“ u Americi podrazumijeva riblje proizvode dok je njihovo poslovanje orijentirano na proizvode s piletinom.

Potpisom Ugovora s Walmartom, najvećim retail lancem na svijetu u kojem otvaraju svoje dućane, započeli su svoje putovanje prema američkim kupcima te ostvarili nevjerovatan uspjeh budući da nijednom europskom brendu nije pošlo za rukom dobiti ugovor s Walmartom. 

Unatoč nedaćama koje su bile prouzrokovane zatvaranjem dućana u 2020. godini zbog pandemije covid-19, riječki su poduzetnici uspjeli izaći na kraj s padom prihoda te su uz pomoć franšizera nastavili vjerovati ali i ojačati te proširiti svoj brend na američko tržište.

 

Izvor: Jutarnji list

Pročitaj više
Otvoren drugi poziv za digitalne inovacijske hubove (DIH)

Konzorcij DIH4CPS poziva digitalne inovacijske hubove (DIH) na prijavu za dobivanje financijske potpore za aktivnosti povezane s područjem cyber fizičkih i ugrađenih sustava (CPES). DIH podnositelj zahtjeva mora biti trenutno upisan u EC DIH katalog (ili planirati upis).

Poziv na dostavu projektnih prijedloga traje do 13.12.2021.

Svaki DIH dobit će paušalni iznos od 20 000 eura, a od posebnog su interesa DIH-ovi u sektorima i na lokacijama gdje su cyber fizički i ugrađeni sustavi nerazvijeni.

Otvoreni pozivi DIH4CPS vodit će se putem EMS platforme .

Za više informacija o ovom pozivu, registrirajte se za webinar koji će se održati u srijedu, 30.10.2021.

Pročitaj više
Nastavlja se trend porasta povlačenja EU sredstava u hrvatskim gradovima- Rijeka među vodećim gradovima

Na temelju provedene analize od strane FINE-e, ukupno je 1,3 milijarde kuna sredstava iz fondova Europske unije alocirano gradovima diljem Hrvatske u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Naime, najviše novaca povukao je Grad Beli Manastir, dok je najveći udio (4,75%) povučenog novca imao upravo Grad Rijeka što pokazuje činjenicu da je prepoznata važnost i značaj financijskih sredstava koja su na raspolaganju putem raznih programa. Prateći trend rasta povućenog novca kroz protekle četiri godine, grad s najvećim porastom je Zadar, potom Rijeka te Slavonski Brod dok sagledavajući trend rasta u postocima, najveći  rast imali su gradovi Solin, Vukovar, Ivanec.

U budućem programskom razdoblju EU-a od 2021. do 2027. godine, Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti kojim će se ciljati ravnomjerni regionalni razvoj svih jedinica lokalne samouprave na području Republike Hrvatske. Za očekivati je da će se trend rasta povlačenja sredstava gradova i općina iz fondova Europske unije nastaviti i u novoj perspektivi.

 

Detaljnije na: https://gradonacelnik.hr/eu-svijet/eu-fondovi/gradovi-su-lani-povukli-iz-eu-13-milijarde-kuna-evo-koji-najvise/

Izvor fotografije: https://gradonacelnik.hr/  

Pročitaj više
Općina Fužine je 2. najuspješnija hrvatska općina prema povučenim EU sredstvima u 2020. godini

U 2020. godini, prema podacima FINA-e, Općina Fužine povukla je iz EU fondova 4.165,85 kn po stanovniku te je prema tom kriteriju bila druga najuspješnija općina u Republici Hrvatskoj.

Na listi 10 najuspješnijih hrvatskih općina u 2020. godini prema navedenom kriteriju iz Primorsko-goranske županije osim već spomenute Općine Fužine našla se i Općina Vrbnik sa povučenih 3.673,09 kn po stanovniku.

 

Više informacija : https://nacelnik.hr/home-glavna-vijest/opcine-u-2020-godini-povukle-iz-eu-7136-milijuna-kuna-evo-koje-predvode/

Pročitaj više
Održan online sastanak predstavnika poljske županije Olsztyn i Primorsko-goranske županije

U sklopu brojnih aktivnosti  poticanja intenzivne međunarodne suradnje s europskim regijama,  13. listopada 2021. godine održan je online sastanak predstavnika Primorsko-goranske županije i poljske županije Olsztyn, u cilju upoznavanja zajedničkih izazova s kojima se obje županije suočavaju te identifikacije zajedničkih potencijala za uspostavu dobre suradnje i partnerstva.

Zamjenik Župana Primorsko-goranske županije, Vojko Braut, predstavio je Primorsko-goransku županiju i područja njezine nadležnosti, naglasivši spremnost uspostave suradnje između dviju prijateljskih regija, kao temelja za budući razvoj i gospodarski rast.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić, predstavio je ulogu Agencije u poticanju regionalnoga razvoja te predstavio glavne komparativne prednosti županije kao regije poželjne za život i rad, ali i strana ulaganja budući da je Primorsko-goranska županija predvodnik u privlačenju izravnih stranih ulaganja.  Ravnatelj Kružić je istaknuo pozitivne primjere djelovanja poput Klastera zdravstvenoga turizma Kvarnera, Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci kao najveći razvojni projekt u Hrvatskoj u području informacijsko komunikacijskih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života građana, Sveučilišta u Rijeci  kao aktivnog člana europskih mreža YUFE i YERUN te potencijal za gospodarsku suradnju u područjima kulture, turizma, energetike te pametnih tehnologija.

Sastanak je zaključen s obostranom namjerom za uspostavu daljnje međusobne suradnje te stvaranje poticajnoga okvira za intenzivniju gospodarsku suradnju dvaju županija.

Županija Olsztyn (Powiat Olsztynski) je jedinica teritorijalne uprave i lokalne uprave u Varmijsko-mazurskom vojvodstvu, na sjeveru Poljske, podijeljena na 12 gmina (pet urbano-ruralih i sedam ruralnih cjelina). Županijsko administrativno sjedište je grad Olsztyn, iako grad nije dio županije već čini zasebnu gradsku županiju.

 

 

Pročitaj više
Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova – Rijeka apsolutni pobjednik

Prema novoobjavljenoj studiji konzultantske kuće Apsolon koja je za cilj imala istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine, Rijeka je zauzela uvjerljivo prvo mjesto prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti. Indeks je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa: dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card), dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana. Već treću godinu zaredom Apsolonova studija je omogućila  detaljan uvid u stanje digitalne transformacije jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazala na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prošlu godinu.

Analiza je obuhvatila 20 hrvatskih gradova koji su prema ukupnom indeksu zauzeli sljedeća mjesta: Rijeka na prvom mjestu s najboljim rezultatom između svih gradova, a zatim slijede veliki gradovi Zagreb, Split, Osijek, srednji gradovi Pula, Velika Gorica, Karlovac, Zadar, Slavonski Brod i mali gradovi Dubrovnik, Bjelovar, Šibenik, Varaždin, Koprivnica, Sisak, Đakovo, Samobor, Vukovar, Kaštela i Vinkovci. Pula je zauzela prvo mjesto u skupini srednjih gradova, a Dubrovnik u skupini malih gradova koji je ujedno zauzeo treće mjesto među svim gradovima.

Kompozitni indeks je pokazao da gradovi intenzivno rade na poboljšanju i razvoju novih digitalnih rješenja, a   12 od 20 promatranih gradova „pojačalo” svoj rezultat na ljestvici digitalne spremnosti za više od 10 %, a najveći napredak zabilježen je u Rijeci, Dubrovniku i Splitu.

Uslijed krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 način života i poslovanja se drastično promijenio u privatnom i poslovnom životu. U takvim okolnostima i gradovi se „ sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja omogućavajući obavljanje usluga iz udobnosti vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima“ navodi se u studiji.

Rijeka koja se ističe  kao digitalno najspremniji hrvatski grad te njeguje imidž jednog od najpametnijih gradova u Hrvatskoj, bez obzira na dosad postignute zavidne rezultate u digitalnoj spremnosti grada, te i dalje radi na unapređenju i ulaganju u nove digitalne tehnologije i rješenja. Spomenute aktivnosti odnose se na implementaciju novih tehnologija (npr. internet stvari, 3D ispis, umjetna inteligencija, Blockchain tehnologija), unapređenje gradske IKT  infrastrukture, razvoj novih i unapređenje postojećih digitalnih usluga za građane i poslovni sektor, podizanje svijesti i digitalno sudjelovanje građana i poduzeća u gradskim aktivnostima, edukacije za građane i mala i srednja poduzeća o digitalnim tehnologijama, digitalizaciju turističkih usluga, uspostavljanje i održavanje infrastrukture za otvorene skupove podataka te učestalo praćenje novih tehnoloških trendova.

Primorsko-goranska županija također ulaže u razvoj pametne regije, a od malih gradova u tom segmentu posebno se ističu gradovi Kastav i Krk.

Ključne preporuke za unapređenje digitalne spremnosti gradova započinju strateškim planiranjem kao osnovnim ključem digitalne transformacije, postepenim uvođenjem digitalnih alata kao posljedica specifičnih potreba lokalne zajednice i proračunskih mogućnosti i jačanjem suradnje, komunikacije i participacije između gradske uprave i građana.

Izvor (fotografije): Apsolon

Pročitaj više
Obzor Europa: Otvoren natječaj u području Istraživačkih infrastruktura- INFRADEV

U okviru Obzor Europa- programa za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje 2021.-2027., a na temelju radnog programa za razdoblje 2021. – 2022. za područje Istraživačkih infrastruktura otvoren je poziv za prijavu projektnih prijedloga iz destinacije: Developing, consolidating and optimising the european research infrastructures landscape, maintaining global leadership (INFRADEV) u 2 teme. Više informacija o destinaciji možete pronaći u okviru Horizon Europe Info Days 2021.

Rok za prijavu na oba natječaja je do 20. siječnja 2022. godine.

Uvjeti prijave objavljeni su na Funding and Tenders portalu te se mogu pronaći na sljedećim poveznicama:

 

Izvor: obzoreuropa.hr

Pročitaj više
Otvoreni Pozivi za novi Obzor Europa u okviru Klastera 4 – „Otporna industrija“ i „Zelena i digitalizirana proizvodnja“

Kao dio cilja poticanja konkurentnosti i rasta EU -a i poticanja zelene tranzicije, u okviru programa Obzor Europa 12. listopada 2021. godine otvoreno je 35 poziva koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju te jačanje otpornosti industrija.

Kao dio Klastera 4 – Odredište: „Klimatski neutralna, kružna i digitalizirana proizvodnja“, otvoreno je trinaest tema u okviru Poziva „Klima neutralna, kružna i digitalizirana proizvodnja 2022.“ Poziv se otvara 12. listopada 2021. godine, a rok za prijavu je do 30. ožujka 2022. godine u 17:00 (CEST). Ukupni proračun iznosi 334,5 milijuna eura.

Više informacija o Pozivima i temama dostupno je na poveznici.

 

U okviru Poziva „Digitalizirana, resursno učinkovita i otporna industrija 2022“ koji se odnosi na Klaster 4 – Odredište „Povećana autonomija u ključnim strateškim lancima vrijednosti za otpornu industriju“ otvoreno je 22 poziva, a rok za prijavu je do  30. ožujka 2022. u 17:00 (CEST). Ukupni proračun iznosi 402,2 milijuna eura.

Više informacija vezano za Pozive i teme dostupno je na poveznici.

Pročitaj više
Započinje Europski tjedan regija i gradova #EURegionsWeek 2021.

U organizaciji Europske komisije, odnosno njezine Glavne uprave za regionalni razvoj, danas započinje  Europski tjedan regija i gradova #EURegionsWeek 2021. koji se održava od 11. do 14. listopada 2021. putem online platforme. Program obuhvaća 300 sesija raspoređenih u 4 dana, s uključenih gotovo 850 predavača iz cijelog EU-a i šire te omogućuje 365 sati interaktivnih konferencija, više od 100 video isječaka i 30 “online štandova” koji će prikazati priče i svjedočanstva o konkretnim projektima koji se provode na lokalnoj i regionalnoj razini.

Europski tjedan regija i gradova održava se po 19. put, a ove godine uključuje Dijalog s građanima s povjerenicom Europske komisije, gđom. Ferreirom i mladim europskim novinarima, dodjelu nagrade Megalizzi-Niedelski , zajednički sastanak REGI-COTER-a i zaključke #EURegionsWeek na završnoj sjednici. Program će se odnositi na četiri glavna tematska okvira:

? građanski angažman,
? kohezija,
? digitalna tranzicija,
♻️ zelena tranzicija.

Za sudjelovanje u programu Europkog tjedna regija i gradova potrebna je registracija i prijava putem besplatne online platfome .

 

Izvor: Europska komisija, 2021. 

 

Pročitaj više