Category: Investicije

Predstavljen ESF+ financijski instrument „Mikro zajmovi za rast i uključenost”

Dana 31. ožujka 2025. predstavljen je ESF+ financijski instrument “Mikro zajmovi za rast i uključenost”. Ovi zajmovi imaju za cilj poticati investicije mikro i malih poduzeća, otvarajući nova radna mjesta, posebice za skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Financijski instrumenti predstavljaju inovativan pristup korištenju sredstava iz Europskih fondova, a u Hrvatskoj se koriste od 2016. godine. “Mikro zajmovi za rast i uključenost” dio su programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2021. – 2027. te se usredotočuju na najranjivije skupine, uključujući osobe s invaliditetom, starije od 55 godina, mlade i dugotrajno nezaposlene.

Ukupna alokacija iznosi 30 milijuna eura, dok pojedinačni zajmovi iznose do 25 tisuća eura, a predviđaju i mogućnost otpisa dijela glavnice zajma do 30% uz zadovoljenje određenih uvjeta. Ovi mikro zajmovi namijenjeni su financiranju osnovnih sredstava (materijalne i nematerijalne imovine) te obrtnih sredstava do 30% iznosa zajma.

Zaprimanje zahtjeva za ove zajmove započelo je 31. ožujka 2025. godine u 12 sati putem on-line obrasca na web stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Sve informacije o uvjetima programa i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a.

Ovi financijski instrumenti predstavljaju značajan korak u jačanju mikro i malih poduzeća, čime se doprinosi razvoju gospodarstva i stvaranju održivih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Cjelokupna dokumentacija za podnošenje zahtjeva dostupna je na poveznici.

 

 

Pročitaj više
Poziv na prezentaciju VESNA fonda – prilika za suradnju u deep tech investicijama

Vesna Capital, investicijski fond usmjeren na deep tech projekte s globalnim utjecajem, poziva sve zainteresirane na ekskluzivnu prezentaciju koja će se održati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u ponedjeljak, 17. ožujka. 2025. godine.

Gost predavač bit će g. Dalibor Marjanović, koji će predstaviti strategiju i mogućnosti suradnje s fondom Vesna Capital, uključujući investicije u tehnološke inovacije i prijenos znanja iz istraživačkih institucija u komercijalno održive projekte.

? AGENDA:
? 10:00 – 11:00 | Prezentacija Vesna fonda
? 11:00 – 13:00 | Individualni razgovori sa zainteresiranim poduzećima i pojedincima

 

Vesna Capital ulaže u deep tech startupe i projekte od TRL4 nadalje, s ciljem rješavanja najhitnijih globalnih problema kroz inovacije. Kroz suradnju s istraživačkim institucijama i industrijskim partnerima, fond podržava razvoj tehnologija od laboratorija do tržišta, nudeći investicije i hands-on ekspertizu.

Ako vas zanima kako vaša tvrtka može surađivati s Vesna fondom i iskoristiti prilike koje nudimo, pridružite se ovom događaju.

Potvrde za  sudjelovanje zaprimaju se do petka, 14. ožujka 2025.  u 12:00 sati kroz sljedeći prijavni obrazac.

Plan industrijske tranzicije važan je za daljnji rast konkurentnosti regionalnog gospodarstva

Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:

“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”

U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).

Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.

Ravnatelj Prigode Vedran Kružić

“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.

Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.

Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.

Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”

 

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

 

Pročitaj više
Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Inno2Mare Career Connector! ?

Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Career Connector! ?

Jeste li student ili tražitelj posla u potrazi za uzbudljivim prilikama za karijeru? Ili tvrtka koja traži vrhunske talente u pomorskom sektoru? Ne tražite dalje, idite na platformu INNO2MARE Career Connector.

https://www.inno2mare.eu/career-connector-platform/

Bilo da želite pokrenuti svoju karijeru, istražiti mogućnosti stažiranja ili se umrežiti sa stručnjacima iz pomorske industrije, platforma Career Connector je tu da vam pomogne napraviti sljedeći korak. To je vaš izvor za otkrivanje otvorenih radnih mjesta, stažiranja i vrijedne savjete za karijeru kako biste ubrzali svoje profesionalno putovanje.

Prijavite se danas i s lakoćom počnite graditi svoju karijeru! ?✨

Glavni cilj INNO2MARE je jačanje kapaciteta za izvrsnost inovacijskih ekosustava zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske kroz skup zajednički osmišljenih i provedenih akcija koje će podržati digitalne i zelene tranzicije pomorstva i povezanih industrija. Projekt će doprinijeti smanjenju jaza u inovacijama u Europi sustavnim povezivanjem aktera inovacija unutar i između ekosustava i stvaranjem sinergije u planiranju i provedbi ulaganja u istraživanje i inovacije, razvijajući tako istinsku kulturu inovacija.

Pročitaj više
Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

  • energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
  • sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

  • ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
  • dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
  • učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
  • ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
  • objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
  • izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

  • uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
  • stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
  • donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

  • pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
  • nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
  • pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju  vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

  • smanjenje birokracije,
  • potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
  • promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
  • bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Energetska obnova / Unapređenje energetske učinkovitosti i održivosti zgrada javnog sektora

U okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. dodijeljeno je sveukupno 95 odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora, ukupne vrijednosti veće od 71 milijun eura.

Odluke su dodijeljene temeljem Poziva “Energetske obnove zgrada javne namjene”, kojeg je objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Projekti Primorsko-goranske županije

Donesene su 4 Odluke o financiranju. Ukupna vrijednost projekata je 7.742.823,72 eura, od čega je 4.997.230,39 eura bespovratnih sredstava:

  • Energetska obnova Doma za starije osobe Kantrida Rijeka na adresi Đure Cattia 6, Rijeka
  • Energetska obnova zgrade  Dom zdravlja i Dječji vrtić Škrljevo, na adresi Škrljevo 308/B, Škrljevo
  • Energetska obnova osnovne škole Turnić na adresi Franje Čandeka 20, Rijeka
  • Energetska obnova zgrade  Općine Fužine na adresi Dr. Franje Račkog 19, Fužine

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Županijski Zavod za prostorno uređenje PGŽ objavio Digitalni katalog brownfield lokacija pogodnih za revitalizaciju

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na svojim je službenim internetskim stranicama objavio digitalni katalog brownfield lokacija koje su prepoznate kao potencijal za ponovnu revitalizaciju.

Radi se o rezultatima studije “Brownfield u Primorsko-goranskoj županiji”, gdje su, po prvi puta u Hrvatskoj na jednom mjestu objedinjene i analizirane brownfield lokacije na području jedne županije, s ciljem privlačenja potencijalnih investitora. U okviru studije bilo je identificirano oko 140 lokacija napuštenih građevina na području Županije, uz pomoć podataka iz prostornih planova, lokalnih razvojnih strategija te suradnjom s gradovima i općinama.

Većina gradova i općina na području Županije ima barem jednu takvu lokaciju. Najviše ih je detektirano u mikroregiji Priobalje, gradu Rijeci, općini Klana, oko trećina ih se nalazi na području Gorskoga kotara, najviše u Vrbovskom, a na otocima najveći broj na Rabu.

U digitalnom katalogu našlo se 68 brownfield lokacija raspoređenih prema veličini, namjeni, prometnoj povezanosti.

Katalog je dostupan na POVEZNICI.

Izvor: https://zavod.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Hrvatska ima PRIGODU postati europski predvodnik na području podvodne robotike

U Brodarskom institutu u Zagrebu svečano je obilježen početak projekta CoE Marble (Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo), prvog europskog centra izvrsnosti u Hrvatskoj.

Taj 30 milijuna eura vrijedni projekt pokrenuo je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu s inozemnim partnerima Norwegian University of Science and Technology (NTNU) iz Trondheima i Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR) iz Genove, dok su partnerske institucije iz Hrvatske Institut “Ruđer Bošković” (IRB), DIH Agrifood Hrvatska i MARINN – Maritime Innovation Cluster iz Rijeke te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

U prvom europskom centru izvrsnosti u Hrvatskoj zamišljena su četiri ključna istraživačka područja: pomorska robotika i autonomni sustavi, pomorska zelena izdržljivost, pomorski internet stvari i pomorski digitalni blizanci.

U sklopu projekta planirane su tri pilot-lokacije: u Šibeniku, pametna uzgajališta dagnji u sklopu DIH Agrifood Hrvatska i autonomni sustavi za morske plovne jedinice u akvatoriju ispred IRB-ove morske postaje Martinska te u Rijeci pametna marina u suradnji s Maritime Innovation Clusterom.

Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a nakon šeste godine Centar će morati funkcionirati samostalno dijelom nudeći svoje usluge i istraživačke aktivnosti na tržištu, a dijelom prijavljivanjem na kompetitivne projekte.

Pročitaj više
Objavljeno Javno savjetovanje za Poziv „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svojstvu Upravljačkog tijela za Integrirani teritorijalni program, objavilo je putem e-Savjetovanja Nacrt Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“. Otvoreni poziv će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

Svrha Poziva je poticanje ulaganja u digitalna tehnološka rješenja, opremu i sustave te vještine MSP-ova, a posebno poduzetnika početnika, s ciljem modernizacije proizvodnih procesa, značajnog unapređenja modela poslovanja ili razvoja usluga.

Pozivaju se svi zainteresirani da svoje komentare na nacrt uputa dostave putem portala e-Savjetovanja, a savjetovanje je otvoreno do  13. veljače 2025. godine.

Više detalja o objavljenom nacrtu možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29620

Pročitaj više
Javni poziv za prijavu projekata razvoja javne turističke infrastrukture za sufinanciranje iz proračuna PGŽ za 2025. godinu

Svrha programa je povećati kvalitetu i sadržaje javne turističke infrastrukture, jačati identitet Županije kao destinacije, ali i svih njezinih subdestinacija; trajna zaštita prostora i razvoj turizma na temeljima održivog razvoja i visokih ekoloških standarda; razvoj selektivnih oblika turizma, povećanje konkurentnosti turističke ponude Županije, osigurati ravnomjerniji turistički razvoj Županije.

Prihvatljive aktivnosti su:

  • Izgradnja atrakcija u prostoru (s minimalnim utjecajem na okoliš);
  • Izgradnja, opremanje i uređenje pješačkih, biciklističkih, trekking i tematskih staza, šetnica, planinarskih putova, vidikovaca, odmorišta, izletišta i sl.
  • uređenje/obnova etno građevina (lokvi, gradina, pješačkih mostova i ostalog usko poveznog s kulturno-povijesnom baštinom lokacije).
  • Uređenje i opremanje kupališne infrastrukture;
  • Izgradnja, uređenje i opremanje ostale javne turističke infrastrukture koja pozitivno utječe na turistički proizvod grada/općine.

Najniži iznos novčanih sredstava sufinanciranja iznosi 10.000,00 eura po projektu, a najviši iznos 50.000,00 eura po projektu.

Odluka o odabiru projekata s pripadajućim iznosom odobrenih novčanih sredstava biti će donijeta u roku 45 dana od dana isteka roka za dostavu prijava na Javni poziv.

Više informacija o programu kao i Upute za prijavitelje dostupno je na poveznici: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-prijavu-projekata-razvoja-javne-turisticke-infrastrukture-za-sufinanciranje-iz-proracuna-pgz-za-2025-godinu/ 

 

Pročitaj više