Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Investicije

Home / Archive by Category "Investicije" ( - Page 3)

Category: Investicije

Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

  • energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
  • sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

  • ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
  • dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
  • učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
  • ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
  • objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
  • izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

  • uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
  • stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
  • donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

  • pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
  • nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
  • pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju  vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

  • smanjenje birokracije,
  • potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
  • promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
  • bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr 

View Fullscreen
Pročitaj više
Energetska obnova / Unapređenje energetske učinkovitosti i održivosti zgrada javnog sektora

U okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. dodijeljeno je sveukupno 95 odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora, ukupne vrijednosti veće od 71 milijun eura.

Odluke su dodijeljene temeljem Poziva “Energetske obnove zgrada javne namjene”, kojeg je objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Projekti Primorsko-goranske županije

Donesene su 4 Odluke o financiranju. Ukupna vrijednost projekata je 7.742.823,72 eura, od čega je 4.997.230,39 eura bespovratnih sredstava:

  • Energetska obnova Doma za starije osobe Kantrida Rijeka na adresi Đure Cattia 6, Rijeka
  • Energetska obnova zgrade  Dom zdravlja i Dječji vrtić Škrljevo, na adresi Škrljevo 308/B, Škrljevo
  • Energetska obnova osnovne škole Turnić na adresi Franje Čandeka 20, Rijeka
  • Energetska obnova zgrade  Općine Fužine na adresi Dr. Franje Račkog 19, Fužine

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Županijski Zavod za prostorno uređenje PGŽ objavio Digitalni katalog brownfield lokacija pogodnih za revitalizaciju

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na svojim je službenim internetskim stranicama objavio digitalni katalog brownfield lokacija koje su prepoznate kao potencijal za ponovnu revitalizaciju.

Radi se o rezultatima studije “Brownfield u Primorsko-goranskoj županiji”, gdje su, po prvi puta u Hrvatskoj na jednom mjestu objedinjene i analizirane brownfield lokacije na području jedne županije, s ciljem privlačenja potencijalnih investitora. U okviru studije bilo je identificirano oko 140 lokacija napuštenih građevina na području Županije, uz pomoć podataka iz prostornih planova, lokalnih razvojnih strategija te suradnjom s gradovima i općinama.

Većina gradova i općina na području Županije ima barem jednu takvu lokaciju. Najviše ih je detektirano u mikroregiji Priobalje, gradu Rijeci, općini Klana, oko trećina ih se nalazi na području Gorskoga kotara, najviše u Vrbovskom, a na otocima najveći broj na Rabu.

U digitalnom katalogu našlo se 68 brownfield lokacija raspoređenih prema veličini, namjeni, prometnoj povezanosti.

Katalog je dostupan na POVEZNICI.


Izvor: https://zavod.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Hrvatska ima PRIGODU postati europski predvodnik na području podvodne robotike

U Brodarskom institutu u Zagrebu svečano je obilježen početak projekta CoE Marble (Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo), prvog europskog centra izvrsnosti u Hrvatskoj.

Taj 30 milijuna eura vrijedni projekt pokrenuo je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu s inozemnim partnerima Norwegian University of Science and Technology (NTNU) iz Trondheima i Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR) iz Genove, dok su partnerske institucije iz Hrvatske Institut “Ruđer Bošković” (IRB), DIH Agrifood Hrvatska i MARINN – Maritime Innovation Cluster iz Rijeke te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

U prvom europskom centru izvrsnosti u Hrvatskoj zamišljena su četiri ključna istraživačka područja: pomorska robotika i autonomni sustavi, pomorska zelena izdržljivost, pomorski internet stvari i pomorski digitalni blizanci.

U sklopu projekta planirane su tri pilot-lokacije: u Šibeniku, pametna uzgajališta dagnji u sklopu DIH Agrifood Hrvatska i autonomni sustavi za morske plovne jedinice u akvatoriju ispred IRB-ove morske postaje Martinska te u Rijeci pametna marina u suradnji s Maritime Innovation Clusterom.

Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a nakon šeste godine Centar će morati funkcionirati samostalno dijelom nudeći svoje usluge i istraživačke aktivnosti na tržištu, a dijelom prijavljivanjem na kompetitivne projekte.

Pročitaj više
Objavljeno Javno savjetovanje za Poziv „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svojstvu Upravljačkog tijela za Integrirani teritorijalni program, objavilo je putem e-Savjetovanja Nacrt Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“. Otvoreni poziv će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

Svrha Poziva je poticanje ulaganja u digitalna tehnološka rješenja, opremu i sustave te vještine MSP-ova, a posebno poduzetnika početnika, s ciljem modernizacije proizvodnih procesa, značajnog unapređenja modela poslovanja ili razvoja usluga.

Pozivaju se svi zainteresirani da svoje komentare na nacrt uputa dostave putem portala e-Savjetovanja, a savjetovanje je otvoreno do  13. veljače 2025. godine.

Više detalja o objavljenom nacrtu možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29620

Pročitaj više
Javni poziv za prijavu projekata razvoja javne turističke infrastrukture za sufinanciranje iz proračuna PGŽ za 2025. godinu

Svrha programa je povećati kvalitetu i sadržaje javne turističke infrastrukture, jačati identitet Županije kao destinacije, ali i svih njezinih subdestinacija; trajna zaštita prostora i razvoj turizma na temeljima održivog razvoja i visokih ekoloških standarda; razvoj selektivnih oblika turizma, povećanje konkurentnosti turističke ponude Županije, osigurati ravnomjerniji turistički razvoj Županije.

Prihvatljive aktivnosti su:

  • Izgradnja atrakcija u prostoru (s minimalnim utjecajem na okoliš);
  • Izgradnja, opremanje i uređenje pješačkih, biciklističkih, trekking i tematskih staza, šetnica, planinarskih putova, vidikovaca, odmorišta, izletišta i sl.
  • uređenje/obnova etno građevina (lokvi, gradina, pješačkih mostova i ostalog usko poveznog s kulturno-povijesnom baštinom lokacije).
  • Uređenje i opremanje kupališne infrastrukture;
  • Izgradnja, uređenje i opremanje ostale javne turističke infrastrukture koja pozitivno utječe na turistički proizvod grada/općine.

Najniži iznos novčanih sredstava sufinanciranja iznosi 10.000,00 eura po projektu, a najviši iznos 50.000,00 eura po projektu.

Odluka o odabiru projekata s pripadajućim iznosom odobrenih novčanih sredstava biti će donijeta u roku 45 dana od dana isteka roka za dostavu prijava na Javni poziv.

Više informacija o programu kao i Upute za prijavitelje dostupno je na poveznici: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-prijavu-projekata-razvoja-javne-turisticke-infrastrukture-za-sufinanciranje-iz-proracuna-pgz-za-2025-godinu/ 

 

Pročitaj više
Europska komisija predstavila prvi Kompas konkurentnosti, fokus na inovacije, dekarbonizaciju i sigurnost

Europska komisija predstavila je Kompas konkurentnosti, prvu veliku inicijativu kojom se utvrđuje smjer koji Europa treba slijediti kako bi postala mjesto na kojem se osmišljavaju, proizvode i stavljaju na tržište nove tehnologije, usluge i čisti proizvodi. Vodeći se Draghijevim izvješćem iz 2024. godine, Kompasom su utvrđena su tri transformacijska zahtjeva za poticanje konkurentnosti, kao i glavne mjere: inovacije, dekarbonizacija i sigurnost.

Prvi je smanjenje inovacijskog jaza. Europska unija teži stvaranju poticajnih uvjeta za mlada i inovativna start-up poduzeća, osiguravanju vodećeg položaja u sektorima visokog rasta koji se temelje na dubokim tehnologijama. U tom će pogledu Komisija predložiti inicijative „Gigatvornice umjetne inteligencije” i „Primjena umjetne inteligencije” za poticanje razvoja i industrijske primjene umjetne inteligencije u najvažnijim sektorima. Predstavit će akcijske planove za napredne materijale, kvantne tehnologije, biotehnologiju, robotiku i svemirske tehnologije. U okviru posebne Strategije EU-a za start-up i scale-up poduzeća uklanjat će prepreke osnivanju i rastu novih poduzeća. Prijedlogom 28. pravnog režima pojednostavnit će se primjenjiva pravila, uključujući relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava, te smanjiti troškovi neuspjeha. To će inovativnim poduzećima osigurati koristi od jedinstvenog skupa pravila bez obzira na to gdje ulažu i posluju na jedinstvenom tržištu.

Drugi zahtjev odnosi se na uspostavu Zajedničkog plana za dekarbonizaciju i konkurentnost pri čemu se kao glavni izazov ističu visoke i nestabilne cijene energije te se utvrđuju područja za intervenciju kako bi se olakšao pristup cjenovno pristupačnoj energiji. U predstojećem planu za čistu industriju utvrdit će se pristup dekarbonizaciji usmjeren na konkurentnost, čiji je cilj osigurati da EU postane privlačno mjesto za proizvodnju, među ostalim za energetski intenzivne industrije, te promicati čistu tehnologiju i nove kružne poslovne modele. Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju pridonijet će smanjenju cijena i troškova energije, a Aktom o ubrzanju industrijske dekarbonizacije ubrzano izdavanje dozvola proširit će se na sektore u tranziciji. Osim toga, u Kompasu se predviđaju prilagođeni akcijski planovi za energetski intenzivne sektore, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija.

Mogućnosti EU-a za diversifikaciju i smanjenje ovisnosti ovisit će o uspješnim partnerstvima. Stoga će treći cilj biti smanjenje prekomjernih ovisnosti i povećanje sigurnosti. EU već ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu koja obuhvaća 76 zemalja. Kako bi se nastavila diversifikacija i jačanje naših lanaca opskrbe, u Kompasu se spominje novi niz partnerstava za čistu trgovinu i ulaganja koja će doprinijeti sigurnosti opskrbe sirovinama, čistom energijom, održivim gorivima u prometu i čistim tehnologijama. Na unutarnjem tržištu preispitat će se pravila o javnoj nabavi kako bi u javnim nabavama za ključne sektore i tehnologije prednost imale europske prijave.

Tri stupa dopunjena su s pet horizontalnih čimbenika koji su nužni za konkurentnost u svim sektorima. Cilj je drastično smanjiti regulatorno i administrativno opterećenje, horizontalnom strategijom jedinstvenog tržišta modernizirati okvir upravljanja te predstaviti  Uniju za štednju i ulaganja. Kako bi se uskladile vještine i potražnja na tržištu rada, Komisija će predstaviti inicijativu za izgradnju Unije vještina usmjerenu na ulaganja, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, razvoj vještina prilagođenih budućim potrebama, pravednu mobilnost, privlačenje i integraciju kvalificiranih radnika iz inozemstva te priznavanje različitih vrsta osposobljavanja. Komisija će uvesti alat za koordinaciju konkurentnosti kako bi se uz suradnju s državama članicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini osigurala provedba zajedničkih ciljeva politike EU-a.

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Fond za konkurentnost zamijenit će više postojećih financijskih instrumenata EU-a sa sličnim ciljevima.

Zbog stalnog posustajanja u rastu produktivnosti Europa posljednja dva desetljeća gubi korak s drugim velikim gospodarstvima. EU stoga pokušava preokrenuti taj trend – talentiranu i obrazovanu radnu snagu, kapital, uštedama, jedinstveno tržište i jedinstvenu socijalnu infrastrukturu – ali treba hitno ukloniti dugogodišnje prepreke i strukturne nedostatke.


Izvor: Europska komisija, 30. siječnja 2025.  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_339

Pročitaj više
Objavljeni novi indikativni planovi objave poziva za 2025. godinu u okviru PKK i ITP – NAJAVLJENA OBJAVA GOTOVO 200 POZIVA IZ EU FONDOVA

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. objavilo je indikativni godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2025. godinu radi informiranja i pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za 2025. godinu (posljednje ažurirano: prosinac, 2024.)

Program Konkurentnost i kohezija_ Indikativni plan objave poziva u 2025.

Raspored-planiranih-poziva_PKK_za-objavu-2025_prosinac47.1 KB

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. za 2025. godinu (posljednje ažurirano: prosinac, 2024.)

Integrirani teritorijalni program_ Indikativni plan objave poziva u 2025.

Raspored-planiranih-poziva_ITP_za-objavu_2025-prosinac61.0 KB

„U 2025. GODINI NAJAVLJENA OBJAVA GOTOVO 200 POZIVA IZ EU FONDOVA ZA NOVE PROJEKTE“

Budući da aktualni Višegodišnji financijski okvir EU-a 2021.-2027. dolazi k svome kraju, vrijeme za objavu poziva kojima će se financirati razvojni projekti i uložiti sredstva Europske unije, sve je kraće. Do sada rezultat povlačenja EU sredstava u ovom razdoblju, prema podacima Europske komisije, nije ohrabrujući.

Naime, u okviru kohezijske politike Hrvatskoj je, prema podacima Europske komisije, dodijeljeno 10.236.199.849 € do 2027. godine, a do rujna 2024. godine ugovorena je vrijednost projekata u iznosu od 1,3 milijarde €, odnosno 13% alokacije, za što je isplaćeno tek nešto manje od 122 milijuna €, odnosno 1,2% dodijeljenih sredstava. Navedeno svrstava Hrvatsku na samo začelje po iskorištenosti sredstava, nakon Portugala i Slovenije, a prema iznosu ostvarenog predfinanciranja, Hrvatska drži neslavno posljednje mjesto u skupini 27 država članica.

KOJE POZIVE IZ EU FONDOVA OČEKUJEMO U 2025. GODINI?

Prema najavama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u 2025. godini iz Programa Konkurentnost i kohezija možemo očekivati objavu  preko 70 poziva na dostavu projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 2,65 milijardi €. Većina tih poziva odnosi se na poduzetništvo, dok će za županije, gradove i općine biti objavljeni pozivi vrijedni 400 milijuna €.

U drugome kvartalu 2025. godine očekuje se objava dugo iščekivanog poziva za digitalizaciju usluga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vrijednog 10 milijuna €, koji će potaknuti razvoj novih ili unaprjeđenje postojećih digitalnih usluga usluga  i njihovu integraciju.

Najkasnije u travnju može se očekivati i objava poziva za energetsku obnovu zgrada javnoga sektora, za što je u 2025. godini predviđeno 106 milijuna €, a od čega 21 milijun € u brdsko-planinskim i potpomognutim područjima, prema već dobro poznatoj praksi za financiranje projektno-tehničke dokumentacije te provedbi mjera energetske obnove i uvođenje obnovljivih izvora energije u zgrade javnoga sektora.

Za tvrtke u privatnom i javnom vlasništvu bit će objavljen i poziv za izgradnju i opremanje postrojenja za obradu reciklabilnog otpada, a za što će se iz EU sredstava osigurati 30 milijuna €, uz stopu sufinanciranja od 85%. Za sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada bit će osigurano 18 milijuna € EU sredstava, a taj poziv namijenjen gradovima i općinama trebao bi se objaviti u svibnju iduće godine.

Do kraja lipnja 2025. godine očekuje se i objava 50 milijuna € vrijednog poziva za ulaganja u pružanje primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Ovim pozivom u najvećoj mjeri ulagati će se u opremu u domovima zdravlja i djelatnosti hitne medicine te manje infrastrukturne radove, a za te projekte u potpomognutim i brdsko-planinskim područjima bit će dostupno 27,5 milijuna €, dok će ostatak biti dostupan za projekte na području ostatka Hrvatske.

Za sve gradove i općine, do lipnja 2025. godine će u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.- 2027. biti objavljen poziv za ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, za jačanje gospodarskog razvoja i socijalne isključenosti kroz razvoj održivog turizma. Ipak, previđeni iznos za ovaj poziv bit će skromniji od prošlogodišnjeg NPOO poziva „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“, a s ukupno 40 milijuna eura, planira se ulagati u obnovu, rekonstrukciju te gradnju javne turističke infrastrukture i njihovo opremanje. Maksimalni iznos po projektu bit će ograničen na 2 milijuna € iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tijekom 2025. godine, u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predviđena je objava čak 100 poziva čija vrijednost prelazi 643 milijuna €. Ipak, većina predstojećih poziva odnosi se na izravne dodjele, dok će za ulaganja u kulturnu, društvenu i poduzetničku infrastrukturu biti objavljeno 11 poziva čija će vrijednost iznositi nešto manje od 113 milijuna €.

U trećem kvartalu 2025. godine, za izgradnju i opremanje lokalne poslovne infrastrukture bit će osigurano 66 milijuna €, kako bi se poboljšala, odnosno uspostavila poduzetnička infrastruktura na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te time doprinijelo razvoju industrijske baze u tim područjima.

EUROPSKI SOCIJALNI FOND +

Iako Indikativni plan objave poziva za Program “Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.”, nije ažuriran, u  Šibeniku su na Danima regionalnoga razvoja i EU fondova predstavljeni i brojni natječaji koji se planiraju objaviti iz Europskog socijalnog fonda +, u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih, Ivan Vidiš, predstavio je natječaje koje uskoro možemo očekivati u objavi, a odnose se na specijalističko usavršavanje doktora medicine za što je u ovoj fazi predviđeno 40 milijuna €, dok će za specijalističko usavršavanje magistra farmacije biti izdvojeno nešto manje od 3 milijuna €. Prema najavama iz Ministarstva, možemo očekivati i ulaganja u aktivnosti za osobe starije životne dobi, a pozivom će se osigurati 10 milijuna € za jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za aktivno starenje.

Za podršku odgojnom i obrazovnom sustavu tijekom 2025. godine očekuje se objava nekoliko poziva koji bi trebali pružiti značajnija ulaganja u modernizaciju obrazovnog programa. Za dječje vrtiće i osnovne škole planira se osigurati 30 milijuna €, a za uvođenje novih kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje dodijelit će se dodatnih 15 milijuna €. Jednak iznos u 2025. godini bit će dostupan i za škole prijavljene u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole za organizaciju i provedbu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Podržat će se i Regionalni centri kompetentnosti u sektorima turizma, ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike i računarstva te poljoprivrede i zdravstva, a osiguranih 6 milijuna € omogućit će RCK-ovima povezivanje sa sličnim ustanovama na razini Europske unije, kako bi se u konačnici i podigla kvaliteta njihovih usluga na lokalnoj razini. Tijekom 2025. godine očekuje se i raspisivanje poziva „Čitanjem do uključivog društva“ vrijednog 15 milijuna, kojim će se ulagati u pokretne knjižnice, ali i razne radionice, osobito za ranjive društvene skupine.

ŠTO OČEKIVATI U NADOLAZEĆOJ GODINI?

Nesumnjivo, predstojeća 2025. godina donosi veliki broj natječaja iz EU fondova, što predstavlja iznimnu PRIGODU za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva te hvatanje koraka s EU razvojnim prosjekom. Najavljena objava gotovo 200 poziva, s ukupnim proračunom koji premašuje nekoliko milijardi eura, otvara vrata brojnim mogućnostima za ulaganja u različite sektore, od poduzetništva i infrastrukture do obrazovanja i zdravstva. Primorsko-goranska županija ima brojne projekte u visokoj fazi spremnosti, a brži proces evaluacije, usmjerenost prema stvarnim potrebama te pravovremeno donošenje odluka o financiranju nadležnih upravljačkih tijela, zasigurno bi doprinijelo njihovoj što bržoj provedbi i povećanju apsorpcije EU sredstava na regionalnoj razini, a time i boljem konačnom poretku na ljestvici najuspješnijih EU zemalja korisnica kohezijske politike.

U iščekivanju 2025. godine i novih EU poziva, za očekivati je da kvalitetno pripremljeni i inovativni EU projekti s područja PGŽ-a neće biti žrtvama kriterija višeg stupnja razvijenosti od ostalih dijelova Hrvatske te kao takvi eliminirani za EU sufinanciranje. Jer, unatoč razvojnom zamahu koji se posljednjih nekoliko godina odvija uslijed snažnih integrativnih procesa, osim Grada Zagreba, svi dijelovi Hrvatske još uvijek su ispod europskoga prosjeka standarda života.

 

Piše : Srđan Kerčević, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije / član Tima Europe Direct Hrvatska

 


Iz medija:

    • https://torpedo.media/novosti-rijeka/regionalna-razvojna-agencija-primorskogoranske-zupanije-prigoda-u-2025-godini-najavljena-objava-gotovo-200-poziva-iz-eu-fondova-za-nove-projekte

 

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na S3 konferenciji u Riminiju

Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije i Sanja Ivetić, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata, zajedno s Kristinom Burinom Bonefačić, savjetnicom za razvoj u Upravnom odjelu za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije i Damirom Medvedom, direktorom projekta EDIH ADRIA Sveučilišta u Rijeci, sudjelovali su na Konferenciji o strategiji pametne specijalizacije  (S3) koja se održavala u Riminiju 11. i 12. prosinca 2024. godine, u organizaciji Glavne uprave Europske komisije za regionalnu politiku i tajništva S3 konferencije i suradnji s regijom Emilia-Romagna, uz potporu općine Rimini.

Događaj je okupio više od 500 sudionika- stručnjaka, političkih aktera i drugih ključnih dionika koji su se sastali  radi umrežavanja, rasprave o politikama i provedbi S3, razmjene informacija i dobrih praksi te okupljanja regija definiranih kao regionalne doline inovacija u okviru Nove europske inovacijske agende (NEIA).

Ova S3 konferencija 2024 obuhvaćala je nekoliko ključnih tema, poput uspješnog dizajna i implementacije S3, S3 i međuregionalne suradnje te pametne specijalizacije i njezine uloge u povezivanju regionalnih inovacijskih dolina u ključnim tematskim područjima identificiranim u Novoj europskoj inovacijskoj agendi.

Prvi dan događanja sadržavao je brojna predavanja i panel rasprave dok je drugi dan događanja bio usmjeren na lokalna iskustva povezana sa S3 i ulogom regija u budućim europskim politikama.

Konferencija je objedinila iskustva oko osmišljavanja i provedbe strategija pametne specijalizacije te istaknula  izazove s kojima se suočavaju europske regije u promicanju inovacija kao pokretača održivog i otpornog gospodarskog razvoja. Tijekom konferencije istaknuta je važnost jačanja regionalnih ekosustava koji integriraju javne i privatne subjekte važne za u inovacijske procese te važnost međuregionalne suradnje kao ključnog alata za prevladavanje ovih izazova.



Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na Međunarodnom poslovnom forumu “Sustainability 2.0: Exploring the Future od Regenerative Business“ u Nišu

Dana 29. studenoga 2024. godine u sklopu Obzor Europa projekta “Cross Reis” u Nišu je  održan , „International Business Forum: Sustainability 2.0: Exploring the Future of Regenerative Business“. Organizator foruma bio je Ekonomski fakultet iz Niša, koji je koordinator EU projekta. Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ujedno i partnera na EU projektu, ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ na događanju je sudjelovao i viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekta, Hrvoje Milković.

Naglasak poslovnog foruma bio je na jačanju suradnje između domaćih i međunarodnih tvrtki, promicanju inovacija i razvoju poslovnih prilika u regiji. Forum je uključivao tri panela i prezentacije, na kojima su stručnjaci i lideri iz područja tehnologije, gospodarstva i poduzetništva raspravljali o aktualnim globalnim trendovima i izazovima. Glavne teme bile su digitalna transformacija, održivi razvoj i inovativna rješenja za poboljšanje regionalnog gospodarstva. Hrvoje Milković tako je sudjelovao u panel raspravi  „Knowledge and Governance Intraction: Academic insights in Policy-Making” u kojem su sudjelovali i Nebojša Vraneš, savjetnik u Centru za kružno gospodarstvo Ingustrijske i gospodarske komore Srbije , Draško Boljević, izvršni direktor Eko-Fonda Crne Gore , prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,  prof. dr. sc. Anila Bejko Gjika, CO-PLAN, savjetnica Vlade Republike Albanije za pitanja teritorijalne i administrativne reforme,  regionalizaciju, decentralizaciju i fiskalnu decentralizaciju.

Posebna pozornost rasprava posvećena je važnosti informacijske sigurnosti, uključujući ulogu novih tehnologija poput blockchaina i umjetne inteligencije u poslovanju.

CROSS-REIS je projekt financiran od strane EU-a u okviru programa Obzor Europa koji ima za cilj povećati izvrsnost u znanosti i stvaranju vrijednosti kroz dublju i zemljopisno inkluzivnu suradnju u savezu visokoškolskih i istraživačkih institucija u 5 proširenih i 4 vodeće europske zemlje u znanosti, kako bi se podržao pomak prema regenerativnoj ekonomskoj paradigmi. Globalna konkurentnost i vidljivost visokoškolskih ustanova treba se poboljšati stvaranjem kritičnog znanja i istraživačke mase kroz suradnju s vodećim europskim istraživačkim institucijama u području regenerativnog gospodarstva usmjerenog izravno prema dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Više informacija o projektu dostupno je na poveznici: https://crossreis.com/ .

 




Pročitaj više

Posljednje novosti

Novi projekt PRIGODA-e i Poduzetničkog inkubatora Kočevje Š(K)OLA 5.0 krenuo s provedbom
28/10/2025
Novi projekt PRIGODA-e i Poduzetničkog inkubatora Kočevje Š(K)OLA 5.0 krenuo s provedbom
PRIGODA sudjelovala na 12. Znanstveno-stručnoj konferenciji Crikvenica Internationaln Health Conference (CIHT)
24/10/2025
PRIGODA sudjelovala na 12. Znanstveno-stručnoj konferenciji Crikvenica Internationaln Health Conference (CIHT)
AI avatari – Kreirajmo virtualne prijatelje koji pričaju! Prva radionica projekta Š(K)OLA 5.0 održana u Kočevju
23/10/2025
AI avatari – Kreirajmo virtualne prijatelje koji pričaju! Prva radionica projekta Š(K)OLA 5.0 održana u Kočevju

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 2 3 4 … 24 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll