Category: Investicije

Pozivamo Vas na panel raspravu “Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama”, 19. 11. 2024., RIHUB
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA), poziva Vas na javno događanje pod nazivom  “Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama”. Događanje će se održati u utorak, 19. studenoga 2024. godine od 11:00 do 13: 00 sati, u RIHUB- riječkome STARTUP inkubatoru, na adresi Ul. Ivana Grohovca 1/a, u Rijeci.
Napredne tehnologije značajno mijenjaju današnje društvo. Jaz između naprednih i manje naprednih regija sve je značajniji utjecajem inovacija i primjene naprednih tehnologija.

Koliko smo spremni kao društvo i koliko je spremno regionalno gospodarstvo te regionalni obrazovni sustav za doba „strojeva i ljudi“?  

Možemo li iskoristiti transformaciju za stvaranje kvalitetnih poslova i razvoj konkurentnosti regionalnih gospodarskih sektora? 

Kako namjeravamo razvijati regionalni inovacijski ekosustav?

Kako sustavno podizati vještine i kompetencije ljudskih resursa za poslove budućnosti? 

Kako vidimo ulogu županija, gradova i općina u značajnoj transformaciji gospodarstva?  

Navedeno su samo neka od pitanja na koja će ovom PRIGODOM pokušati odgovoriti panel rasprava etabliranih stručnjaka u kojoj sudjeluju:
  • Prof. Dr. Sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci
  • Damir Medved, direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA
  • Velimir Šonje,  osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba
  • Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije
Zbog ograničenog broja sudionika, za sudjelovanje na događaju potrebna je prethodna registracija, a prijave su dostupne putem Google obrasca u nastavku:  https://forms.gle/cmwxdg4isNWmqLDC6 .

 

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za podnošenje prijava za financijsku potporu projektima koji potiču održivi povratak na potpomognuta područja

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavljuje Javni poziv za podnošenje prijava za financijsku potporu projektima koji potiču održivi povratak na potpomognuta područja u 2024. godini. 

Prijave za financijsku potporu mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) na potpomognutim područjima koje provode projekte usmjerene na poboljšanje uvjeta života i osiguranje održivosti u lokalnim zajednicama.

Cilj i svrha Programa usmjeravanja i rasporeda sredstava za poticanje održivog povratka na potpomognutim područjima kroz financijsku potporu jedinicama lokalne samouprave u 2024. je poticaj održivog povratka stanovništva na potpomognutim područjima putem financijske pomoći jedinicama lokalne samouprave u provedbi projekata i aktivnosti koje doprinosi Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a time i stvaranju boljih i kvalitetnijih uvjeta života na prostoru obuhvata Programa, te stvaranju preduvjeta ostanka, povratka i naseljavanja potpomognutih područja.

Ukupan iznos financijske potpore po pojedinom projektu ne može biti veći od 100.000,00 €.

Izabrani projekti odnosno aktivnosti jedinica lokalne samouprave koji će se financirati temeljem ovog Programa mogu uključivati slijedeće:

  • troškovi izvođenja radova obnove/gradnje objekata komunalne infrastrukture,
  • troškovi izvođenja radova obnove/gradnje objekata socijalne infrastrukture,
  • srodni projekti koji doprinose povratku, naseljavanju i održivom razvitku na potpomognutim  područjima

Prema Programu nije predviđeno financiranje:

  • Projekata bez pripremljene dokumentacije što uključuje ovjereni troškovnik od ovlaštenog projektanta i potrebne dozvole za građenje ako je potrebno;
  • Projekata prijavljenih od političkih stranaka ili organizacija ovisnih o bilo kojem političkom usmjerenju ili stranci;
  • Projekata koji se odnose na održavanje jednokratnih manifestacija;
  • Projekata koji su u postupku javne nabave, izvođenju radova ili su im radovi u potpunosti završeni;
  • Projekata za čije su sufinanciranje zahtjev podnijele pravne osobe neovlaštene za njihovu provedbu.

Prijave za dodjelu financijske potpore mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) na potpomognutim područjima kao nositelji potpore.

Prijavu projekata s traženom dokumentacijom potrebno je dostaviti poštom preporučeno na adresu: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprava za stambeno zbrinjavanje, Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb, s napomenom „Za javni poziv – Financijska potpora za održivi povratak“.

Rok za podnošenje prijave je 15 (petnaest) dana od objave javnog poziva na web stranici Ministarstva, odnosno do 19. studenog  2024. godine.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Započela digitalna i zelena tranzicija Lječilišnog centra Veli Lošinj vrijedna 2,5 milijuna eura

Naša djelalatnica Nevenka Kos prisustvovala je početnoj konferenciji EU projekta „Revitalizacija Lječilišnog centra Veli Lošinj kroz digitalnu i zelenu tranziciju“, investicije vrijedne gotovo 2,5 milijuna eura, od čega je 84 posto sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u suradnji s predstavnicima Lječilišta Veli Lošinj, sudjelovala je u izradi projektnog prijedloga na Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“, referentnog broja: NPOO.C1.6.R1-I1.01. Osim u pripremi i izradi projektnog prijedloga, Agencija će sudjelovati i u provedbi projekta kao član projektnog tima zadužen za koordinaciju i provedbu svih projektnih aktivnosti te time pružati značajnu stručnu i savjetodavnu podršku za uspješnu realizaciju ovog značajnog otočnog projekta.

Projektom će se rekonstruirati i opremiti objekt Park IV, izgraditi fotonaponska elektrana, nabaviti električnih vozila, uvesti certifikate ECOLABEL, ISO 50001, ISO 14001:2015 te implementirati energetski menadžment i digitalizirati i robotizirati poslovanje.

Osim što će se time osigurati zelena i digitalna tranzicija Lječilišta, doprinijet će se razvoju zdravstvenog turizma za destinaciju Malog Lošinja i Kvarnera te stvoriti najmanje četiri nova radna mjesta u samoj zdravstvenoj ustanovi.

Glavna svrha revitalizacije Lječilišnog centra Veli Lošinj je jačanje zdravstvenog turizma, a po čemu je Lošinj i posebno poznat.

Vezano za projektne atkivnosti, Lječilište Veli Lošinj će kroz projekt razviti novi turistički proizvod, primarno orijentiran na mjesece izvan glavne turističke sezone. Također, tijekom provedbe ulagat će se dodatni napori s ciljem uključivanja ranjivih skupina na tržište rada, posebno onih obrazovanih, a u samoj destinaciji generirat će se zapošljavanje i samozapošljavanje te potaknuti održiv rast.

Razdoblje provedbe projekta je do sredine 2025. godine.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE-Projekt vodoopskrbe u Vrbovskom vrijedan 13,6 milijuna eura

Projekt Uređenja vodoopskrbnog sustava na području grada Vrbovskog višegeneracijski je projekt vrijedan 13,6 milijuna eura, uz dodatne troškove izrade studije izvodljivosti, koja će biti realizirana u okviru programa švicarsko-hrvatske darovnice.

Projekt uključuje čitav niz aktivnosti radova na: izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (2,5 milijuna eura), izgradnji pristupne ceste s mostom i crpne stanice (960.538 eura), sanaciji cjevovoda u Ljubošini (1,1 milijun eura), rekonstrukciji vodoopskrbnog cjevovoda u Močilama (608.125 eura), te izgradnji kolektora odvodnje otpadnih voda sa crpnom stanicom kao i rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u Vrbovskom.

Krajnji rok za za izvođenje radova je kraj prosinca 2025. godine, nakon čega kreće probni rad koji traje šest mjeseci. To znači da bi područje grada Vrbovskog u srpnju 2026. godine moglo imati cjelovit novi i kvaliteta vodoopskrbni sustav.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu Crikvenici dodijelio sredstva za izgradnju sortirnice odvojeno prikupljenog komunalnog otpada

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodijelio je bespovratna sredstva Gradu Crikvenici za izgradnju i opremanje manje sortirnice za odvojeno prikupljene sastavnice prikupljenog komunalnog otpada.

Crikvenica je još davne 2002. godine krenula u odvojeno prikupljanje otpada “od vrata do vrata”, u čemu je bila prvi grad u Hrvatskoj, a nakon izgradnje sortirnice plan je ići u smjeru izgradnje reciklažnog dvorišta.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 2,6 milijuna eura, od čega FZOEU i nadležno Ministarstvo pokrivaju 70% ukupno prihvatljivih troškova, odnosno gotovo 1,8 milijuna eura.

Izgradnja sortirnice unaprijedit će sustav gospodarenja otpadom, povećati stope recikliranja i smanjiti otpad na odlagalištima.

Izvor: https://www.crikvenica.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Predstavnici PRIGODE sudjelovali na Strateškom forumu za Jadransku Hrvatsku u Zadru

Naši kolege Dubravko i Monika sudjelovali su na Strateškom forumu za Jadransku Hrvatsku na temu Plavi rast. Forum je održan u Zadru, u četvrtak, 19. rujna 2024. godine.

Riječ je o pilot projektu u sklopu procesa industrijske tranzicije hrvatskih regija koji je okupio poduzetnike, znanstveno-istraživačke organizacije, javna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Cilj foruma je definiranje misije koja će omogućiti odgovore na društvene izazove Jadranske Hrvatske. Nakon uvodnih riječi predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja i fondove EU i Zadarske županije, održano je predavanje „Metodologija za rješavanje društvenih izazova hrvatskih regionalnih lanaca vrijednosti“ te prezentirani primjeri društvenih izazova gradova i županija.

U drugom djelu održan je grupni rad prema prioritetnim nišama koji je donio prijedloge odgovora na specifične društvene izazove. Predstavnici Prigode sudjelovali su u radnoj grupi Plovila budućnosti.

Zaključak foruma je da će do kraja listopada Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju prikupljenih prijedloga dovršiti službeni dokument sa definiranom misijom i društvenim temama, a u 2025. godini naglasak će se staviti na pametne vještine.

Pročitaj više
Pozivamo Vas na Kastav SMART City 2024

U okviru Kastav Smart City 2024 manifestacije na temu zelenih rješenja za pametnu budućnost 24. rujna 2024. u gradskoj vijećnici grada Kastva održava se niz predavanja i radionica vezanih uz Centar za pametne gradove, energetske zajednice (Sjevernoga Jadrana) te Discover projekt financiran iz EU programa LIFE.. Predavači su osobe sa ozbiljnim iskustvom iz područja osnivanja i upravljanja energetskim zajednicama. 

Događanje je otvoreno za sve zainteresirane, a detaljan program dostavljamo u nastavku.

UNIRI – Centar za pametne i održive gradove (Damir Juričić, Damir Medved)

17:00 – 17:30 Energetska tranzicija –  energetske zajednice, prednosti povezivanja, novi modeli financiranja aktivnosti, prilike i prepreke

    • socijalne energetske zajednice
    • građanske energetske zajednice
    • energetske zajednice kao potpora ostvarenju ESG ciljeva

17:30 – 17:45  Predstavljanje EZSJ (iskustva i izazovi osnivanja i rada prve operativne EZ u RH)

    • kako je tekao proces
    • koje su bile prepreke
    • gdje smo sada
    • koji su sljedeći koraci

Udruga Bez granica – LIFE Discover projekt (Davorka Medved, Damir Medved)

17:45 – 18:00 Ukratko o međunarodnom LIFE projektu koji se provodi na području PGŽ

    • Što je to LIFE
    • Koje usluge će se pružati našim korisnicima
    • Sporazum o suradnji LIFE  – Grad Kastav, što će donijeti građanima Kastva

18:00 – 18:15  Nove tehnologije koje mogu pomoći u energetskoj tranziciji

    • Što je to BECKN protokol
    • Primjeri iz prakse i zašto ga smatramo potrebnim
    • Primjena  u okviru EZSJ

18:15 – 18:30 Pitanja i odgovori

Također, u srijedu, 25. rujna 2024. godine u također u Kastvu, održava se i rasprava sa stručnjacima iz finskoga grada Tamperea. Tema ovogodišnjih razgovora su „Zelena rješenja za pametnu budućnost“, a ovoga puta u okviru spomenute manifestacije, zahvaljući Ambasadi Republike Finske, organiziran je jedinstveni posjet stručnjaka iz nama prijateljske finske regije grada Tampere, koji će, u okviru različitih događaja, predstaviti najnovije strateške koncepte kao i do sada implementirana pametna i zelena rješenja u gradu Tampere. Ključno će biti predstavljanje dvaju važnih koncepata:  Carbon Neutral City 2030. i Metaverse Vision 2040.

Cilj je okupiti vodeće stručnjake, kreatore razvojnih projekata i donositelje javnih politika na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi razgovarali i istražili najnovija dostignuća i izazove u razvoju pametnih gradova, inovacija, klimatskih akcija te noviteta u području umjetne inteligencije i IoT rješenja implementiranih u Finskoj, te u konačnici osigurali transfer znanja između regija, a osobito ona rješenja i primjere dobre prakse koji bi bili primjenjivi u našoj regiji.

Detaljan program dostavljamo u nastavku.

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
HBOR prilagođava uvjete financiranja: Niže kamatne stope u redovnim programima nakon uspješnog iskorištenja sredstava iz NPOO-a

Nakon uspješnog iskorištenja sredstava po dva financijska instrumenta iz okvira Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Uprava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) donijela je odluku o smanjenju kamatnih stopa po svojim redovnim kreditnim programima za male i srednje poduzetnike, te javni sektor, osiguravajući time konkurentne uvjete financiranja.

Zaključno s kolovozom 2024. godine, HBOR je uspješno iskoristio sva raspoloživa sredstva unutar dva ključna financijska instrumenta iz NPOO-a: Izravne kredite za investicije posebnih segmenata malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i Subvenciju kamata po kreditima za subjekte javnog sektora.

U programu „Investicije javnog sektora“, konkretno u segmentu koji se odnosi na JLP(R)S-ove, društva, ustanove i agencije u njihovom većinskom vlasništvu te na ostale subjekte javnog sektora uz 100%-tno jamstvo RH i/ili JLP(R)S-a, kamata će od sada iznositi 2,50% godišnje (fiksna) umjesto 3,20%, odnosno za korisnike kredita koji pripadaju u posebna područja RH 2,40% (fiksna) godišnje umjesto dosadašnjih 3,10%.

Izmjene programa „EU projekti“ odnosi se na kredite namijenjene za javni sektor, odnosno za JLP(R)S-ove, društva, ustanove i agencije u njihovom većinskom vlasništvu te za kredite ostalim subjektima javnog sektora koji se odobravaju uz 100%-tno jamstvo RH i/ili JLP(R)S-a. U ovom slučaju, za izravno odobrene kredite, kamata od sada iznosi 2,50% godišnje (fiksno), umjesto dosadašnjih 3,20%.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://www.hbor.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljeno izvješće o budućnosti konkurentnosti u Europskoj uniji Maria Draghija

Europska komisija predstavila je izvješće Maria Draghija o budućnosti europske konkurentnosti. Izvješće razmatra izazove s kojima se suočavaju industrija i poduzeća na jedinstvenom tržištu. Zaključci izvješća doprinijet će radu Komisije na novom planu za održivi prosperitet i konkurentnost Europe. Posebno će se fokusirati na razvoj novog Plana za čistu industriju (Clean Industrial Deal) za konkurentnu industriju i kvalitetna radna mjesta, koji će biti predstavljen u prvih 100 dana novog mandata Komisije.

Kako se navodi u Draghijevom izvješću, po prvi puta u svojoj novijoj povijesti, EU ulazi razdoblje u kojem rast neće biti podržan rastućom populacijom. Do 2040. godine predviđa se da će se radna snaga smanjivati za gotovo 2 milijuna radnika svake godine. Kako bi se poticao rast, EU će se sve više morati oslanjati na produktivnost. Kako bi se digitaliziralo i dekarboniziralo gospodarstvo te povećali obrambeni kapaciteti EU-a, udio investicija u Europi morat će porasti za oko 5 postotnih bodova BDP-a na razine zadnji put viđene 1960-ih i 1970-ih godina. “To je bez presedana: za usporedbu, dodatne investicije osigurane Marshallovim planom između 1948. i 1951. iznosile su oko 1-2% BDP-a godišnje.”, stoji u Draghijevom izvješću.

Prema Draghiju, Europska unija mora aktivnije djelovati u nekoliko ključnih područja kako bi ponovno pokrenula gospodarski rast. Prvo, Europa mora temeljito preusmjeriti svoje zajedničke napore na zatvaranje jaza u inovacijama s konkurentima: SAD-om i Kinom, posebno u naprednim tehnologijama. Europa ne uspijeva prevesti inovacije u komercijalizaciju, a inovativne tvrtke koje se žele proširiti u Europi sprječene su na svakom koraku zbog neusklađenih i restriktivnih propisa. Drugo područje za djelovanje je zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost, a treće područje za djelovanje je povećanje sigurnosti i smanjenje europske ovisnosti.

Prema Draghijevom izvješću, uključivi gospodarski rast fokusira se na sljedeće elemente:

  1. održivu konkurentnost
  2. gospodarsku sigurnost
  3. otvorenu stratešku autonomiju
  4. poštenu konkurenciju

Vizija koja pokreće Europu naprijed jest stvaranje uvjeta u kojima poduzeća rastu, okoliš je zaštićen, a svatko ima jednake šanse za uspjeh, navodi se u Izvješću.  Razlozi za to su višestruki. Prvo, smatra Draghi, Europi nedostaje fokus.  U Europskoj uniji izražavamo zajedničke ciljeve, ali ih ne podržavamo postavljanjem jasnih prioriteta niti provođenjem usklađenih političkih akcija. Europa rasipa svoje zajedničke resurse. Imamo veliku kolektivnu moć potrošnje, ali je razvodnjavamo kroz različite nacionalne i EU instrumente. I treće, Europa se ne koordinira  u onim područjima gdje je to zaista važno.

Stoga, predložene četiri akcije za uključivi gospodarski rast nužne su za postizanje europske konkurentnosti. Održiva konkurentnost podrazumijeva da treba osigurati da poduzeća budu produktivna i ekološki prihvatljiva. Gospodarska sigurnost osigurava da europsko gospodarstvo može odgovoriti na izazove i zaštititi radna mjesta. Uz otvorenu stratešku autonomiju, Europa nije samo otvorena za poslovanje, već oblikuje bolji i pravedniji svijet. Snažan sustav prava i vrijednosti u Europi nudi jednake prilike i predvodi u socijalnoj uključenosti. Institucije, gospodarski okviri i predanost vladavini prava stvaraju okruženje u kojem poduzeća mogu napredovati, a ljudi prosperirati. Vrhunska infrastruktura i kvalificirana radna snaga daju Europi konkurentsku prednost.

U svijetu koji se mijenja i suočava s novim izazovima, Europska unija je usredotočena na održavanje konkurentnosti i prosperiteta.  Upravo zbog toga je Europska komisija zadužila Marija Draghija – bivšeg predsjednika Europske središnje banke da pripremi izvješće sa svojom osobnom vizijom budućnosti europske konkurentnosti.

Cijelo izvješće, kao i prateće analize i preporuke, dostupne su na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/strengthening-european-competitiveness/eu-competitiveness-looking-ahead_en 

Pročitaj više
U Mrkoplju predstavljen projekt Dvorane za skijanje na Čelimbaši

U Mrkoplju je održana prezentacija ambicioznog infrastrukturnog projekta te goranske općine, izgradnji Dvorane za skijanje na Čelimbaši. Na predstavljanju projekta sudjelovao je Župan Zlatko Komadina sa suradnicima, a na događanju su sudjelovali i predstavnici Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Kako je istaknuto, u Europi postoje 32 skijaške dvorane, a najveća je u Oslu. Prema prikazanom idejnom rješenju dvorana u Mrkoplju imala bi 520 metara duljine staza na 210 metara nadmorske visina, a uključuje 100 metara staze za početnike, dvije staze za napredne skijaše, snow park i stijenu za penjanje po ledu. Uz dvoranu predviđena je izgradnja hotela. Procjena je da bi ukupna vrijednost projekta iznosila 117 milijuna eura (90 milijuna eura za dvoranu i 27 milijuna eura za hotel).

 

Kako je istaknuo načelnik Mrkoplja Josip Brozović riječ je najhrabrijem projektu u povijesti Gorskog kotara koji bi promijenio, ne samo Mrkopalj, nego i šire područje budući da predstavlja sportsku infrastrukturu koje nema u krugu od 700 kilometara. Brozović ističe da se mora pronaći način za vratit život u Gorski kotar, a ovaj projekt može preokrenuti demografsku sliku Gorskog kotara, potaknuti niz investicija u turizmu i obiteljskim gospodarstvima. Podsjetio je da je Općina Mrkopalj u zadnjih 10 godine izgubila 20 posto stanovnika te je zahvalio Županiji na podršci projektima koji se realiziraju na području Općine poput primjerice Sportskog centra u neposrednoj blizini školske sportske dvorane Osnovne škole.

Župan Komadina rekao je da se zaista radi o fascinantnom, ali i jako skupom projektu.

„Ovakvu atrakciju Gorski kotar, naše zeleno srce, sigurno zaslužuje kao što primjerice Lošinj ima Apoksiomena. Kao Županija, partner smo općinama i gradovima u mnogim projektima, ali jasno je da se ovakav projekt ne može realizirati bez države, odnosno europskih fondova ili zainteresiranih privatnih ulagača. Mi nažalost nismo, za razliku od Slovenije i nekih drugih država, ispregovarali financiranje žičara. Ovo što smo danas vidjeli doista je impresivno, rekao je župan.

 

Izvor: https://www.pgz.hr/objave/opcina-mrkopalj-prezentirala-idejno-rjesenje-skijaske-dvorane-na-celimbasi-atrakcije-kakve-nema-u-ovom-dijelu-europe/ 

Pročitaj više