Category: Investicije

Regionalna inovacijska platforma “RiMap” primjer najbolje europske prakse

Platforma Regionalne razvojne agencije PGŽ “RiMap- Regional Innovatiom Match-making platform” prepoznata je na europskom nivou kao inovativan primjer suradnje znanosti i gospodarstva te će kao primjer najbolje europske prakse biti krajem travnja prezentirana u Bruxellesu u sklopu EU Knowledge Valorisation Weeka.

Platforma potiče interakciju i umrežavanje razvojnih projekata i potreba gospodarskog i javnog sa znanstvenim sektorom, a taj i druge značajne projekte uz osvrt na rad Agencije u 2022. godini, predstavili su zamjenik župana Vojko Braut i ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić.

Kako je uvodno istaknuo zamjenik Braut, Agencija je ustanova bitna za razvoj regije i prikupljanje europskih sredstava za Primorsko-goransku županiju, njezine ustanove, ali i druge dionike te je na tom polju, kako je istaknuto, ostvarila značajne rezultate.

Agencija je sklopila sporazume o suradnji s više od 30 javnopravnih tijela, a prijavljeno je, provedeno ili u provedbi 50-tak projekata vrijednosti veće od 60 milijuna eura. Također, u ovom trenutku RRA PGŽ raspolaže s gotovo 800 projekata u bazi regionalnih projekata u visokoj faze pripremljenosti prijave, vrijednih gotovo 1,8 milijardi eura.

Govoreći o platformi „RiMap“, ravnatelj Kružić je naveo da okuplja 70-ak tvrtki i više od 170 istraživača te omogućava osnivanje konzorcija koji su osnova financiranja iz gotovo 140 milijuna eura vrijednog Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske u ključnim sektorima: plavi rast, zdravlje, pametne industrije, zeleni rast i uslužni sektor visoke dodane vrijednosti. Uz informiranje i povezivanje tvrtki, koordinator Plana za Primorsko-goransku županiju je Regionalna razvojna agencija PGŽ, a radi se o najznačajnijem izvoru EU financiranja razvojnih projekata gospodarskih subjekata u narednih deset godina.

Predstavljen je i interaktivni alat „Analitika masovnih skupova podataka na području Primorsko-goranske županije“. Fokus projekta je izrada analitičkih aplikacija i priprema podataka kao alata podrške strateškim odlukama za planiranje prometa i upravljanje turističkom destinacijom, a ravnatelj je pozvao sva javnopravna tijela na korištenje novih tehnologija za bolje upravljanje resursima i funkcijama koji podižu kvalitetu i standard života.

Pročitaj više
U “Viktor Lencu” predstavljen projekt ugradnje sustava dizalice topline koja za medij koristi morsku vodu

U brodogradilištu “Viktor Lenac” predstavljen je projekt ugradnje sustava dizalice topline koja za medij koristi morsku vodu.

Vrijednost cjelokupnog projekta je 480.000 eura, a gotovo polovinu sredstava sufinancirat će fond Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora.

Nadopunom sustava grijanja zone Stara Martinšćica kroz ugradnju sustava dizalice topline morskom vodom, omogućit će se širenje funkcije centraliziranog sustava i na režim hlađenja u četiri zgrade, a prema procjenama, godišnja potrošnja električne energije će se smanjiti za 156.000 kilovatsati, odnosno za oko 60%, kao i emisija ugljičnog dioksida za 36.600 kilograma godišnje.

Brodogradilšte “Viktor Lenac” po prvi puta u svojoj povijesti rada ima priliku koristiti bespovratna sredstva.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
PRIGODA na konferenciji “Kvarner kao energetsko čvorište”

Predstavnici Regionalne razvojne agencije PGŽ sudjelovali su na konferenciji pod nazivom “Kvarner kao energetsko čvorište” u organizaciji Novog lista koja se održala 24. ožujka 2023. u opatijskom hotelu Milenij.

Na konferenciji su sudjelovali Oleg Butković, potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Zvonimir Šibalić, savjetnik uprave PPD-a, Goran Pleše, operativni direktor za rafinerije i marketing u Ini, Josip Ostrogović, član uprave ACI-ja, Ivan Fugaš, direktor za tehničko operativne poslove u LNG Hrvatska i Vedran Špehar, pomoćnik predsjednika uprave Plinacro-a.

Na konferenciji je bilo govora o sadašnjosti i budućnosti Rijeke i Kvarnera i Primorsko-goranske županije koji se, uz tradicionalnu ulogu luke i prometnog čvorišta, u sve značajnijoj mjeri pozicioniraju i kao energetsko čvorište, važno ne samo na razini Hrvatske, već i Europske unije.

Brojni veliki projekti, poput izgradnje LNG terminala i njegova planiranog proširenja, ulaganja u transportnu plinsku mrežu modernizacije i povećanja kapaciteta rafinerije te skladišnih i transportnih kapaciteta za naftu i derivate tome snažno govore u prilog, a sudionici konferencije govorit će i o razvoju novih tehnologija i tranziciji od fosilnih goriva prema proizvodnji, tehnologijama korištenja te transportnim i logističkim izazovima i mogućnostima vezanim uz održive izvore energije i energente dobivene korištenjem “zelene” energije.

Po pitanju tranzicije na alternativne energetske izvore i dekarbonizacije prometa, spomenut je i  javni poziv za nabavku dvjestotinjak niskopodnih autobusa na alternativni pogon – električnu energiju i vodik. U planu je i subvencionirane nabavke vozila i punionica na alternativna goriva.

Konferencija je okupila , uz spomenute predstavnike Vlade Republike Hrvatske, i brojne druge stručnjake iz područja energetike, ekonomije i pomorstva te drugih važnih  komplementarnih područja, a navedeno ujedno predstavljaju i strateške ciljeve Primorsko-goranske županije.

 

 

Izvor: Novi list

Pročitaj više
Država darovala Bakru plato koksare vrijedan pet milijuna eura

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i gradonačelnik Grada Bakra Tomislav Klarić potpisali su ugovor o darovanju platoa bivše koksare Gradu Bakru. Radi se o 85 tisuća kvadrata vrijednih pet milijuna eura.

Paralelno se gradi kanalizacija u Bakru vrijedna 60 milijuna kuna, a poveznica platoa i kanalizacije je uređaj za pročišćavanje koji se već gradi na platou. Bakar će zahvaljujući kanalizaciji i pročistaču tako dobiti jedan ispust dug 360 metara koji će zamijeniti 36 ispusta u more, od kojih neki postoje još iz rimskog doba.

Grad Bakar se obvezao da će plato namijenjen poduzetničkoj zoni privesti namjeni u roku od pet godina, što podrazumijeva opremanje poduzetničke zone energetskom, komunalnom infrastrukturom, prometnom i komunikacijskom infrastrukturom. Dio pomorskog tunela nekadašnje Koksare planira se pretvoriti u prezentacijski centar, koji će posjetitelje i građene upoznati s industrijskom prošlosti.

Grad Bakar je i u pregovorima s INA-om, da se postojeće privezište preuredi i napravi bočni vez, kako bi se brodovi koji danas pri vezanju zauzimaju “pola” zaljeva mogli vezati uz obalu, dodao je gradonačelnik Bakra.

Izvor: https://tunera.info/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Započinju radovi na 300 milijuna “teškom” poslu u aglomeraciji Rijeka

U Rijeci i okolici uskoro će započeti radovi u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, vrijedni gotovo 300 milijuna eura, a trajat će, ovisno o pojedinim dionicama i područjima, idućih nekoliko godina, zbog čega se očekuju ponegdje i značajne prometne gužve i zastoji.

Projekt poboljšanja vodnokomunalnih usluga na području aglomeracije Rijeka obuhvaća izgradnju i optimizaciju sustava vodovoda i odvodnje, pri čemu će biti izgrađeno oko 217 kilometara sustava kanalizacije i oko stotinu kilometara sustava vodovoda, uz 125 crpnih stanica i novi pročistač otpadnih voda na Delti.

A – Rijeka Zapad

Komponenta A – Rijeka Zapad obuhvaća izgradnju transportnih kolektora i optimizacije postojećih sustava odvodnje u zapadnom dijelu grada radovi početi tijekom ovog mjeseca. Vrijednost ove komponentne je 28,5 milijuna eura, bez PDV-a, a izvođač je Zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Godina gradbeništvo i Inkaing iz Slovenije, dok je pružatelj usluge nadzora nad gradnjom zajednica izvršitelja Institut IGH, Epitsa Adria, Flum-ing i Projekt Nova Gorica.

B – Rijeka Istok

Na komponenti B, Rijeka Istok, gdje je izvođač radova tvrtka Gener iz Albanije, dok je pružatelj usluge nadzora nad gradnjom zajednica izvršitelja IGH, Eptisa Adria, Flum-ing i Projekt Nova Gorica, početak radova je planiran za travanj ove godine. Vrijednost ugovorenih radova je 27,3 milijuna eura, a bit će izgrađeno 10,9 kilometara gravitacijskih kolektora, 1,63 kilometra tlačnih vodova, devet crpnih stanica, pet retencijskih bazena, deset kišnih preljeva te jedan separator masti i ulja, uz 5,4 kilometra vodovodne mreže.

C – Proširenje Rijeka 

Komponenta C jedna je od najvećih zahvata, na kojemu je izvođač GP Krk, a nadzor obavlja ista zajednica ponuđača kao na Komponenti B, pri čemu je vrijednost ugovorenih radova 36,1 milijuna eura. U sklopu ovog ugovora bit će izgrađeno 36,6 kilometara gravitacijskih kolektora, 4,2 kilometra tlačnih vodova, čak 29 crpnih stanica i 14,7 kilometara opskrbnih cjevovoda.

D -Proširenje Kastav

U ožujku će započeti radovi na komponenti D – Proširenje Kastav, vrijedni 23,24 milijuna eura. Izvođač je GP Krk, a nadzor čini zajednica ponuditelja na čelu s IGH-om. Bit će izgrađeno 28,8 kilometara gravitacijskih kolektora, kilometar i pol tlačnih cjevovoda, 14 crpnih stanica i 10,4 kilometra vodoopskrbnih cjevovoda. Počet će na Grbcima i Srdočima, u Ulici Antuna Branka Šimića te se redom nastavljaju u daljnje ulice Košićevac, Vladimira Čerine, Kurirski put, Tonžino, Baćići, Murini, Ivana Dončevića, Srdoči i Crikvenička.

Komponenta E – Proširenje Viškovo 

Komponenta E vrijedna 24,2 milijuna eura, gdje je izvođač slovenska Godina, već je u tijeku. Izvode se radovi na kružnom raskrižju u centru Viškova (kod groblja), a planirani završetak radova na navedenoj dionici je kraj veljače ili početak ožujka. Radi se i u ulici Furićevo kod radne zone Marinići (kod Plodina), gdje bi radovi trebali biti gotovi do kraja veljače. Tijekom veljače planira se nastavak izvođenja radova u ulici Trtni od kućnog broja 113 do kućnog broja 103, kao i nastavak radova u ulici Blažici koji bi trebali biti završeni u svibnju ili lipnju ove godine.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Lučka uprava Rijeka potpisala ugovor o izradi studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa

Lučka uprava Rijeka potpisala je sa zajednicom gospodarskih subjekata koju čine tvrtke Rijekaprojekt iz Rijeke i OpusGEO iz Zagreba Ugovor o izradi studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa. 

Izrada studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa u Bazenu Rijeka sufinancira se sredstvima iz „Instrumenta za povezivanje Europe“ (Connecting Europe Facility – CEF) s udjelom od 50% bespovratno. Projektom će se pripremiti sva potrebna tehnička dokumentacija te provesti svi administrativni postupci potrebni za ishođenje građevinskih dozvola za izvođenje radova na proširenju Praškog pristaništa. Radovi uključuju izgradnju nove obale u dužini od 345 metara koja će povezati Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal i Visinov gat te uređenje zaobalja u novo operativno područje od oko 50.000 m2 u njenom zaleđu.

Potpisani ugovor vrijedan je 2.460.349,06 eura s PDV-om i obuhvaća izradu idejnog rješenja i studije utjecaja na okoliš, provedbu geodetskih i geotehničkih istražnih radova, izradu Idejnog projekta, izradu glavnog projekta i izradu troškovnika i natječajne dokumentacije za radove na proširenju Praškog pristaništa.

Proširenjem Praškog pristaništa dobit će se novi višenamjenski terminal u Bazenu Rijeka s dubinom mora od 20 metara uz obalni zid. Izgradnjom i uređenjem novih operativnih površina postići će se maksimalna iskoristivost lučkog područja u ovom dijelu luke i osigurati uvjeti za prekrcaj i skladištenje značajno većih količina raznih vrsta generalnih tereta.

Projekt proširenja Praškog pristaništa u cjelini osigurava preduvjete za novo prometno rješenje u ovom dijelu grada učinkovitim povezivanjem gradskih i lučkih prometnica sa državnom cestom DC 403. Novo prometno rješenje uključuje produljenje ulice Riva prema zapadu, izgradnju cestovnog priključka za Praško pristanište i spoj na novu lučku cestu čime će se osigurati izravan pristup zapadnom izlazu na Riječku obilaznicu preko DC 403.

Druga važna komponenta projekta su lučka skladišta 18, 19, 20, 21 i 22 koja se nalaze u neposrednoj blizini Praškog pristaništa, a upisana su u registar Zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Skladište 22 je obuhvaćeno koncesijom na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu i koncesionar će ga u narednom razdoblju urediti u svoje poslovno sjedište. Po završetku proširenja Praškog pristaništa, poznati skladišni kompleks Metropolis (lučka skladišta 18, 19, 20 i 21) se izdvaja iz lučkog područja i postaje javno dostupna industrijska baština slobodna za prenamjenu u razne urbane sadržaje.

Vrijednost trenutno aktivnih investicija vezanih uz Bazen Rijeka, uključujući i danas potpisan Ugovor za izradu studijsko-projekte dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa, iznosi 110.624.000,00 eura.

Izvor: https://www.rijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
KD VIK-u odobreno sufinanciranje za 91,9 milijuna kuna vrijedne projekte vodoopskrbe i odvodnje u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti

U sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. Komunalnom društvu Vodovod i kanalizacija odobreno je sufinanciranje za 91,9 milijuna kuna vrijedne projekte vodoopskrbe i odvodnje za projekt “Financiranje provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda”. 

Ukupna vrijednost projekta koju je KD VIK prijavio za sufinanciranje iznosi 73.527.668,82 kn (bez PDV-a), od čega je 80% sufinancirano sredstvima Europske unije, a 20% nacionalnim sredstvima.

Projektom je predviđeno proširenje sustava javne vodoopskrbe u gradovima Rijeci, Bakru i Kastvu te općini Viškovo, kao i proširenje mreže sanitarne odvodnje s rekonstrukcijom sustava javne vodoopskrbe i izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te pripadajućim podmorskim ispustom u gradu Bakru.

Ovim projektom predviđena je izgradnja ukupno 7,10 km vodovodne mreže te izgradnja 3,1 km sanitarne odvodnje s uređajem čime će se postići viši standard obavljanja usluge te poboljšati kvaliteta razine usluge vodoopskrbe i odvodnje za oko 1500 stanovnika.

Na području Grada Rijeke odobren je iznos od 6.602.400,00 kn (bez PDV-a), i to za: Podsustav Pehlin – Turnić, Podsustav Sušačka Draga, Podsustav Kantrida – Zamet, dok je na području Grada Kastva odobreno 1.160.250,00 kn (bez PDV-a), i to za: Vodovodni ogranak u Jurčićevoj ulici i Ulici Gorica – 2. dio građevine.

Gradu Bakru koji je do sada iz vlastitih sredstava financirao izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Bakra (I faza) s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Bakar i podmorskim ispustom Bakar odobren je iznos od 56.100.556,32 kn (bez PDV-a), kojim će se sufinancirati i vodoopskrba naselja Melnice-IIa dio građevine.

Na području Općine Viškovo odobreno je 9.664.462,50 kn (bez PDV-a), i to za: Naselje Mladenići – Viškovo, Naselje Marinići 1-2.

Svi prijavljeni projekti doprinose razvoju i uspostavljanju višeg standarda obavljanja vodnokomunalne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na okolišno prihvatljiv način čime se također potiče pravičan i ravnomjeran razvoj ovog područja.

Izvor: https://www.rijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Krenuo je 7,1 milijun eura vrijedan Program gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao nositelj politike regionalnog razvoja, u skladu s Prioritetima provedbe politike Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., i Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020.-2024., pokreće Program gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara. Vlada Republike Hrvatske donijela je Program razvoja brdsko-planinskog područja te se ovim Programom ispunjavaju i ciljevi navedenog programa Vlade Republike Hrvatske.

Pored sredstava iz Europskih fondova potrebno je osigurati i nacionalna sredstva putem kojih bi se potaklo ulaganje u infrastrukturu na ovim područjima, s naglaskom na segmente koji se ne mogu financirati u okviru postojećih programa financiranih sredstvima Europske unije, čime bi se povećala ulaganja u infrastrukturu i ojačala konkurentnost ovog dijela Republike Hrvatske.

Cilj Programa je poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti na području Gorskog kotara  kroz ulaganja u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i nove društvene i gospodarske infrastrukture te time postizanje održivog gospodarskog razvoja, povećanja atraktivnost prostora, poboljšanje kvalitete života i sprječavanje daljnjeg iseljavanja.

Program je namijenjen jedinicama lokalne samouprave s područja Gorskog kotara koje su nositelji prihvatljivih aktivnosti na projektu, a koncipiran je kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i namijenjen je projektima koji će imati utjecaj na širu zajednicu.

Sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u „Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu“, aktivnost A758064 – Program revitalizacije Gorskog kotara u ukupnom iznosu od 7.101.663,00 eura kroz tri godine.

Podnositelji podnose Zahtjev od 2.siječnja 2023. do najkasnije 30. lipnja 2023.

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva su:

  • Jedinice lokalne samouprave s područja Gorskog kotara: Grad Čabar, Grad Delnice, Grad Vrbovsko, Općina Skrad, Općina Brod Moravice, Općina Ravna Gora, Općina Mrkopalj, Općina Fužine i Općina Lokve.
  • Primorsko-goranska županija ukoliko se projekt provodi na prihvatljivom području

Prihvatljiva područja provedbe je administrativno teritorijalno područje jedinica lokalne samouprave prihvatljivih podnositelja zahtjeva s područja Gorskog kotara.

Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, modernizaciju i adaptaciju građevina koje se odnose na gospodarsku, društvenu i komunalnu infrastrukturu.

Jedan podnositelj zahtjeva može podnijeti dva zahtjeva za financiranje projekta prema Programu uz mogućnost da više prihvatljivih podnositelja Zahtjeva može podnijeti jedan zajednički Zahtjev za financiranje projektnog prijedloga od šireg društvenog interesa.

Vrijednost financiranja Ministarstva, po Korisniku, može iznositi najviše do 1.000.000,00 eura s PDV-om.

Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 150.000,00 eura  s PDV-om.

Udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta iznosi najviše do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova.(Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

Pročitaj više
EU agencija EISMEA objavila poziv za jačanje regionalnih inovacijskih ekosustava

Europska izvršna agencija za inovacijsko vijeće i MSP-ove  (en. European Innovation Council and SMEs Executive Agency – EISMEA)  je objavila Poziv na dostavu projektnih prijedloga za jačanje regionalnih inovacijskih ekosustava kroz Instrument za međuregionalna ulaganja u inovacije (I3)  koji stvara veze za međuregionalnu suradnju okupljajući aktere iz različitih regija EU-a koji ulažu u zajedničke inovacijske projekte te ima za cilj testirati nove pristupe za povećanje kapaciteta regionalnih inovacijskih ekosustava u manje razvijenim regijama za suradnju u lancima vrijednosti EU-a.

Prioriteti su aktivnosti izgradnje kapaciteta i projekti ulaganja te pilotiranje vezano uz zelenu i digitalnu tranziciju te pametnu proizvodnju kao što su:

  • Angažman tvrtke i identifikacija niza investicijskih projekata;
  • Povećanje spremnosti za ulaganja i kapaciteta za izgradnju međuregionalnog poslovanja
  • Istraživanje korištenja tehničke pomoći iz redovitih programa i jačanja lokalnih ekosustava u cilju razvoja kapacitete za povezivanje lokalnih ekosustava na međuregionalnoj razini;
  • Povezivanje manje razvijenih regija s drugim ekosustavima (jačanje veze s relevantnim platformama i EU mrežama, mobilizirajući ekosustav u okvir S3 partnerstava) i njihova integracija u lance vrijednosti EU-a;
  • Izgradnja kapaciteta za osmišljavanje i provedbu lanaca vrijednosti.

Aktivnosti koje se mogu financirati su podijeljene u dvije kategorije:

  1. GLAVNE AKTIVNOSTI
  • Izgradnja i povezivanje ekosustava
  • Podrška identifikaciji investicijskih projekata
  • Mapiranje i benchmarking
  • Umrežavanje i sheme mobilnosti osoblja
  1. MJERENJE I PRAĆENJE
  • Međuregionalna dimenzija
  • Javne politike za inovacijske ekosustave
  • Socioekonomske koristi
  • Rodna dimenzija

Raspoloživi proračun poziva iznosi 7.155.858,00 EUR.

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava varira od 500.000 EUR – 1. 500 00 EUR po projektu. Stopa financiranja utvrđena u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava iznosi do 100%.

Kako bi bili prihvatljivi, prijavitelji moraju:

  • biti pravne osobe (javna ili privatna tijela)
  • imati poslovni nastan u jednoj od zemalja koje ispunjavaju uvjete:
    • Države članice EU (uključujući prekomorske zemlje i teritorije (PZP))
    • zemlje izvan EU: navedene zemlje EGP-a i zemlje pridružene instrumentu I3

Prijedlozi moraju biti podneseni od strane konzorcija prijavitelja. Partneri mogu biti iz svih država članica EU. Međutim, utjecaj projekta treba se fokusirati na manje razvijene regije.

Očekuje se da će projekti trajati između 18 i 24 mjeseci.

Rok za prijavu je 16. ožujka 2023.

Cijeli tekst Poziva dostupan je na poveznici , a prijavna dokumentacija i sustav za prijavu nalazi se ovdje.

 

Također, EISMEA organizira Info dan čija je svrha informirati potencijalne prijavitelje o pozivu na dostavu prijedloga koji proizlazi iz Instrumenta za međuregionalna ulaganja u inovacije (I3) – Strand 2b: Izgradnja kapaciteta u manje razvijenim regijama (LDR) koji je otvoren i objavljen 15. prosinca 2022. Pitanja i odgovori bit će otvoreni na kraju sesije.

Događanje će se održati 19. siječnja 2023. godine, a registrirati se možete na stranicama EISMEA-e ovdje.

Pročitaj više
Objavljen prvi poziv iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. vrijeda više od 680 milijuna eura kroz ITU mehanizam za gradove

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije danas na svojoj web stranici objavljuje Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027. vrijedan 681,27 milijuna eura.

Ova sredstva iz ovog Poziva koristit će 22 grada s urbanim područjem, ukupno 192 jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu su 22 grada koji su uspostavili urbana područja sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i smjernicama Ministarstva:

  • 4 urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek
  • 10 većih urbanih područja: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci
  • 8 manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Svrha Poziva za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027.  je donijeti Odluku kojom se utvrđuju urbana područja u kojima će se provoditi ITU mehanizam u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2021. – 2027.  Svrha ovog Poziva nije dodjela bespovratnih sredstava već se bespovratna sredstva dodjeljuju temeljem Poziva na dostavu projektnih prijedloga u postupcima dodjele bespovratnih sredstava  koji će se objavljivati nakon sklapanja Sporazuma o provedbi ITU mehanizma.

Za provedbu mjera održivog urbanog razvoja putem ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027. u okviru ITP-a osigurana je alokacija od 681,275 milijuna eura što iznosi 13,05% sredstava EFRR-a. Od navedenog iznosa 652 milijuna eura planirano je dodijeliti kroz bespovratna sredstva, a 29 milijuna eura kroz financijske instrumente.

Prijave se podnose u elektroničkom obliku na mail adresu: itu.poziv@mrrfeu.hr, a rok za podnošenje prijava je 28. veljače 2023. godine.

Glavni dokument kojim gradovi dokazuju da ispunjavaju preduvjete za provedbu ITU mehanizma je nacrt strategije razvoja urbanog područja stoga je to jedan od ključnih dokumenata koji se dostavlja uz prijavu, a detaljnije informacije o tome, kao i o samom ITU mehanizmu i njegovoj provedbi dostupne su u Pozivu kojem se može pristupiti putem web stranice Ministarstva.

ITU mehanizam je jedan od alata kojim se kroz fondove Europske unije potiče integrirani teritorijalni razvoj. Radi jačanja teritorijalnog pristupa ITU mehanizma iz razdoblja 2014.-2020. proširen je na ukupno 22 grada s urbanim područjem. Temelj za provedbu ITU mehanizma su strategije razvoja urbanih područja odnosno teritorijalne strategije u kojima urbana područja određuju svoje ciljeve i prioritete razvoja te ključne strateške projekte.

Financijska podrška urbanim područjima u ostvarivanju njihovih ciljeva pruža se iz EU fondova putem poziva na dostavu projektnih prijedloga koje objavljuje Ministarstvo u skladu s programskim dokumentima za korištenje EU fondova. U konkretnom slučaju podrška urbanim područjima planirana je u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. koji je odobren početkom prosinca, a kroz koji je za održivi razvoj urbanih područja u Hrvatskoj osigurana alokacija od čak 681,27 milijuna eura.

Poziv s pripadajućom dokumentacijom je objavljen na

Pročitaj više