Category: Investicije

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao na prijemu delegacije kineske Provincije Liaoning

Delegacija kineske Provincije Liaoning posjetila je Primorsko-goransku županiju, a na prijemu koji se održao u njenom sjedištu primili su ih pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Alessandra Ban i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić sa suradnicima.

Ravnatelj Kružić je izrazio zadovoljstvo mogućnosti susreta uživo s kolegama iz Liaoninga s kojima je tijekom pandemije realiziran online poslovni forum, uz nadu da će se slične aktivnosti nastaviti i u budućnosti. Kružić je predstavio investicijski potencijal naše županije, katalog investicija na kineskom jeziku, ali i promotivne materijale koji služe privlačenju daljnjih investicija i jačanju pozicije PGŽ u međunarodnom okruženju. Razvoj pametnih regija i gradova vidimo kao prostor suradnje u kojem možemo napraviti najveće iskorake, istaknuo je Kružić.

U gostujućoj delegaciji sudjelovali su još i Zhimin Lin, glavni direktor Odbora za zakonodavstvo Narodnog kongresa provincije Liaoning, Yan XU, glavni direktor Odbora za etničke, prekomorske Kineze i vanjske poslove Narodnog kongresa provincije Liaoning, Yi Kang, zamjenica glavnog direktora Ureda za vanjske poslove Narodne vlade provincije Liaoning, Bin GUO, zamjenik glavnog direktora Odjela za trgovinu provincije Liaoning i Linna Pang, direktorica Odjela za azijska pitanja Liaoning provincijske narodne udruge za prijateljstvo sa stranim zemljama.

Uz goste iz Kine, na prijemu su sudjelovali predstavnici Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva Ante Simonić, Rita Zhao, Vesna Lukanović i Josip Rupčić.

U ime Primorsko-goranske županije na prijemu su sudjelovali i potpredsjednik Odbora za međunarodnu i međuregionalnu suradnju Županijske skupštine Josip Ukalović i viši savjetnik za protokol i međunarodnu suradnju Dorian Celcer.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE/PGŽ PAMETNA REGIJA – Rijeka Gateway koristit će daljinsko upravljanje dizalicama

Rijeka Gateway bit će prvi terminal na Jadranu koji će u svom radu koristiti daljinsko upravljanje kontejnerskim, obalnim i mosnim dizalicama. Opremanje terminala trebalo bi biti završeno do početka 2025. godine, kada bi se trebalo započeti s operativnim radom i prekrcajem teretnih jedinica.

Ova suvremena tehnologija onemogućuje ljudsku pogrešku, a povećanje sigurnosti ljudi i opreme ostvarit će se kamerama i laserskim senzorima koji će biti postavljeni na dizalicama. Operatori stroja nalazit će se u centralnoj prostoriji, iz koje će upravljati dizalicama putem velikih ekrana i daljinskih upravljača. Daljinski kontrolirana oprema neće pritom smanjiti potrebe za ljudskim resursima.

Infrastruktura i oprema na Rijeka Gatewayu odnosi se na četiri kontejnerske dizalice za prekrcaj kontejnera s brodova, 15 pokretnih kranova na kotačima, dva pokretna krana na tračnicama te 30 terminalskih kamiona.

 

Cilj je povećati upotrebu energije iz obnovljivih izvora, te prelazak s fosilnih na zelena goriva, čime se doprinosi smanjenju ugljičnog otiska.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
INVESTICIJE-DRUŠTVO-Započeli radovi ugradnje sunčane elektrane na Dječjem vrtiću Girice na Cresu

Početkom rujna započeli su radovi na ugradnji integrirane sunčane elektrane na Dječjem vrtiću Girice na Cresu, a izvođač je tvrtka Elektrokem d.o.o. iz Sesveta kao najpovoljniji ponuđač u postupku javne nabave. Radovi će biti gotovi najkasnije do kraja rujna, a njihova vrijednost je 35.041,42 eura.

Integrirana sunčana elektrana na dječjeg vrtića Girice dio je aktivnosti projekta „Dobra energija – solarna energija za energetsku tranziciju“ kojem je cilj povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, čime se doprinosi ostvarenju Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za RH, kao i plana Europske unije za zelenu tranziciju »Spremni za 55%«.
Projekt ukupno vrijedan 1,4 milijuna eura sufinanciraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. sa 1,1 milijuna eura bespovratno, uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene”.

Nositelj projekta je Istarska županija, a partneri su gradovi Cres, Čakovec, Ivanić-Grad, Poreč, Pula i Zaprešić, potom Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ) te dva partnera iz Norveške, Greenstaat Energy AS i Stiftelsen Seed Forum Norway. Projektom će se izgraditi 22 integrirane solarne elektrane ukupne snage 1 MW na javnim objektima na područjima gradova-partnera pa će tako Grad Cres postaviti solarnu elektranu snage 20 kW na zgradu Dječjeg vrtića Girice.

Izgradnjom solarne elektrane snage 20kW Dječji vrtić Girice će godišnje za račune električne energije uštedjeti oko 2.000 eura i doprinijeti kvaliteti usluge.

Izvor: https://www.cres.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao na radnom sastanku delegacije kineskog veleposlanstva u Primorsko-goranskoj županiji

U sjedištu Primorsko-goranske županije održan je radni sastanak delegacije Veleposlanstva Narode Republike Kine u Hrvatskoj koju je predvodio savjetnik za ekonomske poslove Liu Huabo. U ime Primorsko-goranske županije, delegaciju su primili pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan i ravnatelj javne ustanmove “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” Vedran Kružić sa suradnicama.

Na sastanku gostima su predstavljeni projekti Primorsko-goranske županije i potencijali koje naša županija ima u suradnji s Kinom i kineskim tvrtkama.

„Uz dostavljene investicijske kataloge na kineskom jeziku, koje naša županija za sada jedina u Republici Hrvatskoj ima, vjerujemo da smo ostvarili još jedan korak naprijed u privlačenju kineskih investitora“, izjavio je pročelnik Krpan.

https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Hrvatska podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost i dodavanje poglavlja o planu REPowerEU

Republika Hrvatska je Europskoj komisiji podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost, kojem želi dodati i poglavlje o planu REPowerEU. Poglavlje o planu REPowerEU obuhvaća mjere povezane s energetskom sigurnošću, poticanjem upotrebe obnovljivih izvora energije, energetskom učinkovitošću zgrada, prometom i vodikom iz obnovljivih izvora. Uvršteno je 7 novih reformi i 12 novih ulaganja za ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU te je prošireno osam postojećih mjera.

Predloženom izmjenom plana koju Komisija sada treba ocijeniti predviđa se i izmjena 39 planiranih mjera i povećanje financiranja za neke mjere izvan poglavlja o planu REPowerEU.

Zahtjev Hrvatske za izmjenom temelji se na potrebi da se u obzir uzmu visoka inflacija u 2022., poremećaji u lancu opskrbe, zahtjev za zajmovima i revizija dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) sa 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura. Revizija je dio ažuriranja dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iz lipnja 2022. i odražava relativno bolje ekonomske rezultate Hrvatske u 2020. i 2021. nego što je prvotno bilo predviđeno.

Predloženi izmijenjeni plan Hrvatske uključuje zahtjev za dodatnim zajmovima u iznosu od 4,4 milijarde eura. Zajedno s dodjelom bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatske i plana REPowerEU (5,5 milijardieura odnosno 269 milijuna eura) i njezinim udjelom u pričuvi za prilagodbu Brexitu (7,2 milijuna eura) koje je Hrvatska zatražila za prijenos u plan za oporavak i otpornost, dostavljeni izmijenjeni plan iznosi ukupno 10,2 milijarde eura.

Komisija sada ima do dva mjeseca da procijeni ispunjava li izmijenjeni plan i dalje sve kriterije utvrđene u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Ako je ocjena Komisije pozitivna, izradit će prijedlog izmijenjene Provedbene odluke Vijeća kako bi se uzele u obzir izmjene hrvatskog plana. Države članice imat će do četiri tjedna da potvrde procjenu Komisije.

Više informacija o postupku koji se odnosi na poglavlja o planu REPowerEU i reviziji planova za oporavak i otpornost dostupno je na stranicama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/nextgenerationeu-hrvatska-podnijela-zahtjev-za-izmjenu-plana-za-oporavak-i-otpornost-i-dodavanje-2023-09-01_hr 

Pročitaj više
INVESTICIJE-U rujnu započinje dogradnja čvora Orehovica

U tijeku provedbe javne nabave za rekonstrukciju i dogradnju čvora Orehovica pristigla je jedna ponuda, i to zajednice ponuditelja GP Krk d.d. i Zagreb-Montaža d.o.o., sveukupne vrijednosti 6.983.000 eura bez PDV-a. Glavni građevinski radovi trebali bi početi u rujnu ove godine.

Druga faza rekonstrukcije i dogradnje čvora Orehovica obuhvaća rekonstrukciju lokalnog izlaza s autoceste A6 na ulicu Franje Račkog i lokalnog izlaza s ulice Franje Račkog na autocestu A7 (riječka obilaznica), u smjeru prema čvoru Škurinje.

Treća faza obuhvaća izgradnju ulazne rampe iz ulice Franje Račkog na autocestu A6, u smjeru prema Zagrebu, te rekonstrukciju nerazvrstane ceste, odnosno ulice Put pod Rebar.

Osim građevinskih radova, na rekonstrukciji i dogradnji prometnih površina čvora projekt obuhvaća i izgradnju novih te izmještanje postojeće infrastrukture: oborinske odvodnje, elektroenergetske instalacije, elektroničke i komunikacijske infrastrukture te javne rasvjete.

HAC je pokrenuo i projekt izgradnje novog čvora Kozala na riječkoj obilaznici, za koji je izrađeno idejno rješenje, podnesen je zahtjev za izmjenu i dopunu Prostornog plana Grada Rijeke. Radovi bi trebali početi potkraj iduće godine, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko šest milijuna eura.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U Industrijskoj zoni Bakar gradi se čitav niz gospodarskih objekata

Industrijska zona Bakar najveća je poslovna zona u Hrvatskoj, s više od 200 gospodarskih subjekata u kojima je zaposleno više od 5.000 radnika. U proteklom četverogodišnjem razdoblju pokrenuto je čak 47 investicija. Izrađeno je dvadeset novih gospodarskih objekata, desetak je u fazi izgradnje, desetak ih se gradi, a nekoliko ih je i u fazi pripreme. Ukupna vrijednost ovih investicija iznosi 1,8 milijardi kuna. Izgradnjom novih gospodarskih objekata otvorit će se još 1.000 radnih mjesta.

Tako u Industrijsku zonu dolaze: InterEuropa, Jadroagent, Volvo, Scania, Maersk, Depolink, JGL, LogExpert Three, Trans East Servis, Brodoremont Punat, Manšped, Ferotehna, Elgrad, Iverpan i drugi.

U fazi projektiranja su platoi i infrastruktura za budući Poslovno-sportski centar s dvoranom i bazenima, koji se naslanjaju na samo naselje Kukuljanovo.

Industrijska zona Bakar krenula je u projektiranje infrastrukture za treću Zonu, površine milijun četvornih metara novog zemljišta, sve do granica s Općinom Čavle.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Galerija Bakar zaposlila 350 ljudi

U Industrijskoj zoni Bakar otvoren je trgovački centar Galerija Bakar. Tu je zaposleno više od 350 ljudi, s područja Grada Bakra i okolice.

Otvorenjem ovog trgovačkog centra obogaćena je trgovačka ponuda na području Grada Bakra.

Pored novih radnih mjesta, Grad Bakar uprihodit će dodatna sredstva putem komunalnih naknada, čime će se dobiti značajan doprinos u razvoju infrastrukture i poboljšanju standarda života u Bakru.

Trenutno je u Industrijskoj zoni Bakar zaposleno više od 5000 ljudi.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Potpisan sporazum za izgradnju Obilaznice Fužina, vrijedne 5 milijuna eura

Sporazum o suradnji i reguliranju međusobnih prava i obveza u svezi izgradnje Obilaznice Fužine (prometnica Mostić – Donje Selo u Fužinama) potpisali su u četvrtak, 27. srpnja 2023, godine predstavnici Općine Fužine, Hrvatskih cesta d.o.o., Županijske uprave za ceste Primorsko – goranske županije i HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Riječ je o prometnici od naselja Mostići do Donjeg Sela, dugoj gotovo 1 kilometar, kojom bi se rasteretio promet kroz središte Fužina, a čija je procijenjena vrijednost oko 5 milijuna eura.

Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://mmpi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U Rijeci predstavljene nove prilike mogućnosti financiranja iz EU fondova

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo je u Rijeci informativnu radionicu o natječajima koji slijede iz EU programskog razdoblja 2021. – 2027. na čijem su se početku prisutnima obratili resorni ministar Šime Erlić, župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, a ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ u panel raspravi o iskustvima korištenja fondova Europske unije na lokalnoj razini i pripremi za korištenje sredstava u novom programskom razdoblju sudjelovao je i ravnatelj, Vedran Kružić.

Na događanju su predstavljene mogućnosti ulaganja svim dionicima iz javnog i privatnog sektora koji su zainteresirani za europske fondove. Prema riječima ministra Erlića, na području PGŽ-a realizirano nešto više od 900 milijuna eura projekata iz EU fondova, a na području Rijeke oko 500 milijuna.Očekuje se i čitav niz novih investicija, prije svega iz područja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, digitalizacije i obnovljivih izvora energije.

“Primorsko-goranska županija je među uspješnijim županijama u Hrvatskoj po pitanju povlačenja sredstava iz Europske unije, kako iz pretpristupnih, tako i iz strukturnih fondova. Ono što vidimo kao priliku za poboljšanje je indeksacija razvijenosti zbog koje nam često ne prolaze projekti, budući da smo razvijeniji od drugih. Pozdravljam inicijativu da se za otoke priprema poseban program financiranja, ali smatram i da bi za brdsko-planinska područja država trebala na sebe preuzeti vlastitu financijsku komponentu”, kazao je tom prilikom župan Komadina.

Održana su i predavanja o mogućnostima sufinanciranja infrastrukturnih projekata za županije, gradove i općine u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa. Nastavilo se s prezentiranjem mogućnostima industrijske tranzicije hrvatskih regija za što je izdvojeno 555 milijuna eura, a naglasak je bio na mogućim projektima u Jadranskoj regiji. Veliku pozornost publike privukla je tema ITU mehanizma, odnosno ITU Rijeka – za koji je tom gradu osigurano 55 milijuna eura za vlastite urbane projekte. Govorilo se još i o financiranju poslovnih projekata preko financijskih instrumenata te o mogućnostima koje nude Interreg program Slovenija-Hrvatska te Jadransko-jonski transnacionalni program (Adrion).

Predstavnike općina i gradova s Krka, Cresa, Raba i Lošinja zanimale su mogućnosti EU sufinanciranja projekata u okviru tzv. otočke opcije za koju je u razdoblju 2021.-2027. izdvojeno 150 milijuna eura. Događaj je završio panel raspravom na temu iskustva korištenja fondova EU na lokalnoj razini i pripremi za korištenje u novom programskom razdoblju.

U završnom dijelu konferencije, održana je panel rasprava, na kojoj su uz predstavnike Grada Rijeke, CEKOM-a i MRRFEU-a,  sudjelovali i prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, a ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ u panel raspravi o iskustvima korištenja fondova Europske unije na lokalnoj razini i pripremi za korištenje sredstava u novom programskom razdoblju sudjelovao je ravnatelj, Vedran Kružić.

 

Pročitaj više