Category: Strateški dokumenti

PRIGODA sudjelovala na Konferenciji o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, kao Koordinacijsko tijelo za fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj, organiziralo je ovaj događaj visoke razine pod nazivom „Konferencija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine“ s ciljem formiranja nacionalnog stajališta o Kohezijskoj politici nakon 2027. godine. Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije koja teži 30 % EU proračuna i koja je zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su se u Hrvatskoj realizirala u proteklom razdoblju uz pomoć EU fondova. Konferencija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine održana je u Zagrebu od 12. do 13. rujna 2023., a uz predstavnike lokalne, regionalne i nacionalne razine na konferenciji su sudjelovali i brojni visoki predstavnici Europske komisije i drugih relevantnih europskih institucija.

Hrvatska je od svog ulaska u Europsku uniju prije 10 godina postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike, a ova je konferencija okupila brojne predstavnike europskih i nacionalnih institucija, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, upravo kako bi raspravljali i dali doprinos u njenom oblikovanju za naredno programsko razdoblje nakon 2027. godine.
Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, uz video obraćanje potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice iz Bruxellesa. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima te doprinese kreiranju radnih mjesta i većim ulaganjima. Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz prethodnog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će ostvariti i kroz apsorpciju sredstava iz nove financijske perspektive.

Konferencija je okupila predstavnike tijela sustava za upravljanje i kontrolu fondova Kohezijske politike te predstavnike civilnog društva, lokalne, regionalne i nacionalne razine, znanstveno-istraživačkih institucija i mladih, ali i visoke predstavnike Europske komisije i drugih relevantnih europskih institucija.

U okviru Konferencije održane su četiri plenarne rasprave te radionica s fokusom na brojne bitne specifične teme od nacionalnog interesa vezano uz jačanje otpornosti regija, decentralizaciju ulaganja te povećanje učinkovitosti iskorištavanja fondova Kohezijske politike. Također, predstavljeni su i stavovi predstavnika europskih institucija o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027. godine, a slijedom novih EU instrumenata i politika u kontekstu brojnih globalnih izazova.

Imajući u vidu važnost Kohezijske politike kao glavne tradicionalne politike EU-a koja smanjuje socijalne, ekonomske i teritorijalne nejednakosti među državama članicama i njenim regijama, te činjenicu da ista već godinama predstavlja glavnu investicijsku politiku u Republici Hrvatskoj, vjerujemo kako će zaključci konferencije služiti kao dodatni poticaj za buduću suradnju i razmjenu iskustava između svih uključenih dionika, a s ciljem osiguravanja značajnih financijskih sredstava fondova Kohezijske politike i u budućnosti.

 

Više informacija dostupno je na poveznici: https://strukturnifondovi.hr/konferencija-o-buducnosti-kohezijske-politike-nakon-2027-godine/ 

 

Pročitaj više
Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2024. godin

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2024. godinu. Prijave se podnose u razdoblju od 4. rujna do 5. listopada 2023. godine do 17 sati.

Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 2. listopada do 3. studenog 2023. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju u 2024. godini prijavljuju se u dva (2) roka: od 4. rujna do 5. listopada 2023. godine te od 15. travnja do 16. svibnja 2024. godine do 17 sati.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u područjima:

  • muzejske i knjižnične djelatnosti,
  • izdavanja knjiga,
  • objavljivanja prijevoda djela hrvatskih autora kod inozemnih nakladnika,
  • izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija,
  • monografija iz područja kulture i umjetnosti,
  • književnih manifestacija, književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti,
  • dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti,
  • glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti,
  • vizualnih umjetnosti,
  • interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi,
  • kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog),
  • međunarodne kulturne suradnje,
  • redovne djelatnosti udruga u kulturi,
  • gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture,
  • digitalizacije kulturne baštine,
  • zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine,
  • zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine,
  • zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara,
  • zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara te
  • zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Analizirajući svake godine rezultate Javnog poziva, s ciljem što boljeg praćenja i podržavanja svih područja kulture i umjetnosti, i ove godine su izmijenjeni pojedini kriteriji natječaja. Skrećemo pozornost da su prijave programa iz područja glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti u Javnom pozivu za 2024. godinu izmijenjene u dijelu koji se odnosi na koncertna gostovanja. Namjera je stimulirati daljnji proces unaprjeđenja te potprogramske djelatnosti, povezujući koncerte u koncertne cikluse različitih formata što će doprinijeti njihovoj vidljivosti i profesionalizaciji.

Uz to, Program digitalizacije kulturne baštine u 2024. godini bit će usmjeren na digitalizaciju građe koja ima status kulturnog dobra za koju su detaljno razrađeni projekti digitalizacije većih cjelina, a koja je u skladu s utvrđenim  prioritetima (ugrožena kulturna baština, fizički najposjećenija i najviše korištena kulturna baština i određene kategorije dobara kulturne baštine s niskom razinom digitalizacije). Cilj je stvaranje bogatih, široko dostupnih sadržaja u digitalnom obliku kao jedne od osnovnih pretpostavki za zaštitu i vrednovanje kulturne baštine.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:

  • jačanju suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst,
  • poticanju mobilnosti i međukulturnog dijaloga,
  • razvijanju dugoročnih partnerskih suradnji,
  • stručnoj utemeljenost i visokoj razini kvalitete,
  • uključenosti lokalne zajednice,
  • osiguranju temeljne kulturne infrastrukture,
  • zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju kulturnom baštinom, ekonomičnosti te
  • kontinuitetu u djelovanju predlagatelja programa i projekata.

​Prioriteti i ciljevi svakog pojedinog kulturnog i umjetničkog područja definirani su u uvjetima Poziva s uputama za predlagatelje sastavnom dijelu ovog Poziva koji su dostupni za preuzimanje na sljedećoj poveznici: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2024-godinu/pregled-natjecajne-dokumentacije-24248/upute-za-prijavitelje-24249/24249

Prijave se podnose elektroničkim putem, ispunjavanjem i predajom odgovarajućih e-obrazaca (za svako programsko područje posebna e-prijavnica te za međunarodnu kulturnu suradnju za svaku zemlju posebna e-prijavnica): https://e-prijavnice.min-kulture.hr/e-pisarnica

Pročitaj više
UPOZNAJTE #TIMPRIGODA- IVANA PAVLEK

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije nastavlja s pružanjem stručne i savjetodavne pomoći javnopravnim tijelima s područja Županije, kao i svome osnivaču, Primorsko-goranskoj županiji. Kako biste upoznali našu Agenciju, predstavljamo stručnjake s dugogodišnjim iskustvom i kompetencijama u specifičnim područjima rada koji svakodnevno rade na različitim poslovima od pripreme i provedbe EU projekata do strateškog planiranja.

Naša djelatnica Ivana Pavlek, dugogodišnja je savjetnica u Odjelu za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa,  a s obzirom na njezino višegodišnje iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata, vrlo je često snažno uključena i u taj segment stručne i savjetodavne pomoći za naša javnopravna tijela.

Od mnogobrojnih projekata koji su prošli kroz Ivanine ruke, istaknut ćemo najrecentniji; kolegica Pavlek bila je zadužena za sklapanje Sporazuma o suradnji s Upravnim odjelom za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije, u svrhu pripreme i izrade projektnog prijedloga „Uz pomoćnike u nastavi do inkluzivnog obrazovanja u Primorsko-goranskoj županiji VII.“

Projekt će biti prijavljen na otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama – faza VI“, u okviru Europskog socijalnog fonda +, programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“

U osnovnim i srednjim školama te glazbenoj školi, čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, bit će zaposlen 151 pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik za sveukupno 160 učenika s teškoćama u razvoju. Primorsko-goranska županija u okviru Europskog socijalnog fonda + ima na raspolaganju maksimalno 560.000 eura bespovratnih sredstava. Ostatak vrijednosti projekta bit će financiran od strane Primorsko-goranske županije.  Ovim projektom želja nam je pružiti učinkovitu potporu uključivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske i srednjoškolske odgojno-obrazovne ustanove kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje, a sve u cilju da Primorsko-goranska županije bude još uključivija i poželjnija regija za kvalitetan život i rad svih naših stanovnika.

„Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, s obzirom na njihove dosadašnje brojne prepreke u uspješnoj inkluziji,  može se zaključiti kako je nužna primjena individualna pristupa u procjeni najboljega okružja za učenike s teškoćama u razvoju i ovim projektom upravo to želimo i postići!“,  istaknula je Pavlek.

 

 

Pročitaj više
Hrvatska podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost i dodavanje poglavlja o planu REPowerEU

Republika Hrvatska je Europskoj komisiji podnijela zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost, kojem želi dodati i poglavlje o planu REPowerEU. Poglavlje o planu REPowerEU obuhvaća mjere povezane s energetskom sigurnošću, poticanjem upotrebe obnovljivih izvora energije, energetskom učinkovitošću zgrada, prometom i vodikom iz obnovljivih izvora. Uvršteno je 7 novih reformi i 12 novih ulaganja za ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU te je prošireno osam postojećih mjera.

Predloženom izmjenom plana koju Komisija sada treba ocijeniti predviđa se i izmjena 39 planiranih mjera i povećanje financiranja za neke mjere izvan poglavlja o planu REPowerEU.

Zahtjev Hrvatske za izmjenom temelji se na potrebi da se u obzir uzmu visoka inflacija u 2022., poremećaji u lancu opskrbe, zahtjev za zajmovima i revizija dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) sa 6,3 milijarde eura na 5,5 milijardi eura. Revizija je dio ažuriranja dodjele bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iz lipnja 2022. i odražava relativno bolje ekonomske rezultate Hrvatske u 2020. i 2021. nego što je prvotno bilo predviđeno.

Predloženi izmijenjeni plan Hrvatske uključuje zahtjev za dodatnim zajmovima u iznosu od 4,4 milijarde eura. Zajedno s dodjelom bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatske i plana REPowerEU (5,5 milijardieura odnosno 269 milijuna eura) i njezinim udjelom u pričuvi za prilagodbu Brexitu (7,2 milijuna eura) koje je Hrvatska zatražila za prijenos u plan za oporavak i otpornost, dostavljeni izmijenjeni plan iznosi ukupno 10,2 milijarde eura.

Komisija sada ima do dva mjeseca da procijeni ispunjava li izmijenjeni plan i dalje sve kriterije utvrđene u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Ako je ocjena Komisije pozitivna, izradit će prijedlog izmijenjene Provedbene odluke Vijeća kako bi se uzele u obzir izmjene hrvatskog plana. Države članice imat će do četiri tjedna da potvrde procjenu Komisije.

Više informacija o postupku koji se odnosi na poglavlja o planu REPowerEU i reviziji planova za oporavak i otpornost dostupno je na stranicama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/nextgenerationeu-hrvatska-podnijela-zahtjev-za-izmjenu-plana-za-oporavak-i-otpornost-i-dodavanje-2023-09-01_hr 

Pročitaj više
Ažurirni indikativni planovi objave poziva za podnošenje prijedloga iz Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. te  u svojstvu Upravljačkog tijela za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. je ažurirane indikativne godišnje planove objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2023. godinu radi informiranja i pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Pozivi na dostavu projektnih prijedloga u indikativnom godišnjem planu objave mogu biti:

  • otvoreni pozivi na dostavu projektnih prijedloga,
  • ograničeni pozivi na dostavu projektnih prijedloga kod kojih postoji više od jedan unaprijed poznati potencijalni prijavitelj.

Napomena: indikativni godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP-ova) sadrži popis poziva na dostavu projektnih prijedloga i rokova poznatih u trenutku izrade plana te je podložan izmjenama i dopunama sukladno dinamici poslovnih procesa uključenih institucija. Pokretanje poziva na dostavu projektnih prijedloga uvjetovano je prethodnim odobrenjem od strane Odbora za praćenje.

Ažurirani indikativni planovi objave poziva dostupni su na poveznici:

  1. Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021-2027. za 2023. godinu

Indikativni plan objave poziva PKK

Raspored-planiranih-poziva-na-podnosenje-prijedloga-za-PKK-2021.-2027._0723_za-objavu26.6 KB

      2.  Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalni program 2021-2027. za 2023. godinu

Indikativni plan objave poziva ITP

Raspored-planiranih-poziva-na-podnosenje-prijedloga-za-ITP-2021.-2027._0723_za-objavu19.6 KB

 

 

Pročitaj više
Održana 1. sjednica Partnerskog vijeća Primorsko – goranske županije

Dana, 12. lipnja 2023. godine u prostorijama Primorsko-goranske županije s radom je započelo Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije. Za predsjednika Partnerskog vijeća PGŽ izabran je zamjenik župana Vojko Braut, a za zamjenicu je imenovana Natali Komen Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu, prihvaćeno je Izvješće o provedbi Plana razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022. – 2027. godine za 2022. godinu te je dana informacija o izradi dopune Plana razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2022.-2027. godine koji predstavlja podlogu za sufinanciranje projekata razvoja otoka iz Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.

Partnersko vijeće je zakonski utemeljeno tijelo zaduženo za izradu i praćenje provedbe Plana razvoja Primorsko-goranske županije, ali i drugih akata strateškog planiranja važnih za razvoj područja županije.

Pročitaj više
U Rijeci predstavljene nove prilike mogućnosti financiranja iz EU fondova

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo je u Rijeci informativnu radionicu o natječajima koji slijede iz EU programskog razdoblja 2021. – 2027. na čijem su se početku prisutnima obratili resorni ministar Šime Erlić, župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, a ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ u panel raspravi o iskustvima korištenja fondova Europske unije na lokalnoj razini i pripremi za korištenje sredstava u novom programskom razdoblju sudjelovao je i ravnatelj, Vedran Kružić.

Na događanju su predstavljene mogućnosti ulaganja svim dionicima iz javnog i privatnog sektora koji su zainteresirani za europske fondove. Prema riječima ministra Erlića, na području PGŽ-a realizirano nešto više od 900 milijuna eura projekata iz EU fondova, a na području Rijeke oko 500 milijuna.Očekuje se i čitav niz novih investicija, prije svega iz područja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, digitalizacije i obnovljivih izvora energije.

“Primorsko-goranska županija je među uspješnijim županijama u Hrvatskoj po pitanju povlačenja sredstava iz Europske unije, kako iz pretpristupnih, tako i iz strukturnih fondova. Ono što vidimo kao priliku za poboljšanje je indeksacija razvijenosti zbog koje nam često ne prolaze projekti, budući da smo razvijeniji od drugih. Pozdravljam inicijativu da se za otoke priprema poseban program financiranja, ali smatram i da bi za brdsko-planinska područja država trebala na sebe preuzeti vlastitu financijsku komponentu”, kazao je tom prilikom župan Komadina.

Održana su i predavanja o mogućnostima sufinanciranja infrastrukturnih projekata za županije, gradove i općine u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa. Nastavilo se s prezentiranjem mogućnostima industrijske tranzicije hrvatskih regija za što je izdvojeno 555 milijuna eura, a naglasak je bio na mogućim projektima u Jadranskoj regiji. Veliku pozornost publike privukla je tema ITU mehanizma, odnosno ITU Rijeka – za koji je tom gradu osigurano 55 milijuna eura za vlastite urbane projekte. Govorilo se još i o financiranju poslovnih projekata preko financijskih instrumenata te o mogućnostima koje nude Interreg program Slovenija-Hrvatska te Jadransko-jonski transnacionalni program (Adrion).

Predstavnike općina i gradova s Krka, Cresa, Raba i Lošinja zanimale su mogućnosti EU sufinanciranja projekata u okviru tzv. otočke opcije za koju je u razdoblju 2021.-2027. izdvojeno 150 milijuna eura. Događaj je završio panel raspravom na temu iskustva korištenja fondova EU na lokalnoj razini i pripremi za korištenje u novom programskom razdoblju.

U završnom dijelu konferencije, održana je panel rasprava, na kojoj su uz predstavnike Grada Rijeke, CEKOM-a i MRRFEU-a,  sudjelovali i prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, a ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ u panel raspravi o iskustvima korištenja fondova Europske unije na lokalnoj razini i pripremi za korištenje sredstava u novom programskom razdoblju sudjelovao je ravnatelj, Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
DAN EUROPE U KASTVU U DUHU EUROPSKE GODINE VJEŠTINA

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Grad Kastav obilježili su Dan Europe, 9. svibnja, prigodnim programom namijenjenim mladim poduzetnicima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave u Poduzetničkom inkubatoru KASPI.

Kastavski Dan Europe započeo je predavanjem i interaktivnom radionicom Sandre Anić, predstavnice obrta za poslovno savjetovanje Consulta, na temu “Vaučeri za digitalizaciju” u cilju jačanja digitalnih alata poduzetnika. Poduzetnicima će uskoro biti na raspolaganju sredstva za osnaživanje sustava protiv cyber napada, kreiranje web stranica i web shopova, kreiranje strategije digitalne transformacije te razvoja složenih sustava u Industriji 4.0.

Oksana Balyk Kirinčić, održala je predavanje na temu “Nova era poslovanja: digitalne i komunikacijske vještine u poduzetništvu”, kojima će se poduzetnici približiti online kupcima te  naučiti kako da iskoriste tehnologiju i vještine za povećanje svoje konkurentnosti na tržištu.

U duhu Europske godine vještina, Nikolina Pomenić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, održala je prezentaciju Erasmus+ projekta #BusinessGoesViral – Osnaživanje mikro, malih i srednjih poduzeća za promicanje digitalne transformacije kroz usavršavanje mladih zaposlenika, čiji je cilj jačanje mikro, malih i srednjih poduzeća u vidu digitalizacije te uključivanje mladih pripadnika Generacije Z na tržište rada kako bi se pripremili za poslove budućnosti, postali konkurentniji i lakše usvojili brzorastuću tehnologiju.

Sudionici su imali prilike saznati i najnovije informacije o Programu Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., Integriranom teritorijalnom programu 2021.-2027. te ESF + programu Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. koje je pripremila Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, ujedno i regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. U tom kontekstu, Srđan Kerčević, predstavio je sva tri programa vrijedna preko 9 milijardi eura koji su temelj za korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda +, istaknuvši mogućnosti različite razvojne projekte gradova i općina, kako bi se utjecalo na poboljšanje kvalitete života građana, od jačanja poduzetničkih kapaciteta, preko zelene mobilnosti i osuvremenjivanja obrazovnog sustava do ulaganja u kulturu, zdravstvo i sustav socijalne skrbi.

Obilježavanje Dana Europe u Kastvu okupilo je predstavnike jedinica lokalne samouprave te male i srednje poduzetnike i start-upove koji su nizom predavanja ojačali vlastita znanja o korištenju digitalnih tehnologija u suvremenim komunikacijama te saznali informacije o novim pozivima, primarno financiranih sredstvima EU-a, koji će ojačati njihovo poslovanje, razvoj i konkurentnost te poboljšati kvalitetu usluga građanima.

 

 

 

Iz medija:

Pročitaj više
Poziv na informativnu radionicu – Program Interreg VI-A Slovenija – Hrvatska 2021.-2027.

Upravljačko tijelo i Zajedničko tajništvo Interreg Programa Slovenija-Hrvatska u suradnji sa Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije, poziva vas na sudjelovanje na informativnoj radionici koje će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa te pravovremene pripreme za prijavu na otvorene pozive na dostavu projektnih prijedloga.

Informativna radionica održat će se  27. travnja 2023. godine u Rijeci, s početkom u 10:00 h na Kampusu Trsat, velika dvorana Građevinskog fakulteta, Radmile Matejčić 3, Rijeka.

Vaše prisustvo na navedenoj radionici  potrebno je prijaviti na e-mail adresu: dubravko.podnar@prigoda.hr te putem poveznice: OVDJE 

Dnevni red radionice dostupan je u nastavku:

View Fullscreen
Skip to PDF content

Na radionici će se uz otvorene pozive na Interreg Programu Slovenija-Hrvatska predstaviti i najbitnije informacije o otvorenim pozivima na transnacionalnim i međuregionalnim programima:

  • Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje – Interreg IPA Adrion
  • Program transnacionalne suradnje Središnja Europa
  • Program međuregionalne suradnje Interreg Europe

Ukupna financijska alokacija za dva otvorena poziva iznosi oko 18,3 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, uz stopu sufinanciranja od 80%.

Prvi rok za dostavu projektnih prijedloga otvoren je do:

  • 24. svibnja 2023. u 12:00 sati (CET) za Prioritete 1. i 3. 
  • 21. lipnja 2023. u 12:00 sati (CET) za Prioritet 2. 

Detaljnije informacije o Pozivu i natječajna dokumentacija objavljeni su na stranicama PRIGODA-e ovdje te na službenoj programskoj stranici: http://www.si-hr.eu/2127/hr/

Pročitaj više
Prigoda predstavila izvore financiranja projekata u okviru INTERREG programa na Međunarodnoj konferenciji E-Qalin na Velom Lošinju

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na Međunarodnoj konferenciji E-Qalin, u organizaciji Primorsko-goranske županije i Zaklade „Zajednički put“ na Velom Lošinju.

Cilj ove uspješne konferencije bio je prezentirati suvremene koncepte i metode rada u području skrbi za starije osobe i osobe s invaliditetom te razmjena primjera dobre prakse unutar E-Qalin partnerske mreže, a resorna pročelnica Dragica Marač istaknula je uspješnu dosadašanju suradnju te potencijale zajedničkih razvojnih projekata osobito u kontekstu inovacija u socijalnoj skrbi. Na konferenciji je ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-gorasnke županije, izlaganje održao Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumentata i programa, predstavivši mogućnosti financiranja projekata u okviru Europskih strukturnih i investcijskih fondova te INTERREG programa, s posebnih naglaskom na aktualni INTERREG program Slovenija- Hrvatska 2021.-2027. u kontekstu dva otvorena prva poziva za standardne projekte.

Na konferenciji je sudjelovalo više od 60 sudionika iz Hrvatske i Slovenije, a iskorištena je i kao prilika za dogovor o prijavi čak tri Interreg projekta koji će se baviti izvaninstitucionalnom obiteljskom skrbi, jačanju stručnih kapaciteta i mentalnog zdravlja zaposlenih u sustavu socijalne skrbi te socijalnim inovacijama. Eqalin je europski model upravljanja kvalitetom, a domovi za starije osobe kojima je osnivač Primorsko-goranska županija prvi su u Hrvatskoj uveli ovaj sustav te se smatraju primjerom dobre prakse.

Pročitaj više